Foto: : Vjeran Zganec-Rogulja/Vecernji list/PIXSELLNacrtom prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o vodama iz 2009. godine, Hrvatska vlada kao odgovor na gospodarsku krizu i zbog ‘znatnih količina nanosa u vodotocima' ponovno vraća šljunčare i pjeskare u korita Save, Drave i Dunava, izvještava Večernji list.

Prijedlog Zakona na kojemu su radila mjerodavna ministarstva, Hrvatska udruga poslodavaca, udruge vodoprivrednih poduzeća, Državno odvjetništvo i drugi, sutra kreće u javnu raspravu i opet će dozvoliti vađenje šljunka i pijeska iz obnovljivih ležišta.

Pomoćnik ministra poljoprivrede, Dražen Kurečić, ističe kako se potpuna zabrana iz 2009. godine ‘nije pokazala dobrom'. Zabrinjavaju pojave nanosa u vodotocima i vodnim putovima, koje ‘nije bilo moguće riješiti u sklopu postojećih zakonskih propisa'. Tu su i međunarodni ugovori i propisi, koji obvezuju Hrvatsku na održavanje određene klase plovnosti na domaćim rijekama.

"Više neće biti jaružanja rijeka, kako je to bila praksa. Nijedan zahvat na vodama i vodnom dobru neće proći bez studija i procjena utjecaja na okoliš, na vodni režim, poplavne rizike i stanje voda kao i ravnotežu vodnih i o vodi ovisnih ekosustava, kako se radilo od 90-ih do 2007. godine, kad je u tom poslu bilo i najviše sive ekonomije. Šljunčarenjem će se, među ostalim, osloboditi i vodeni put za turističke kruzere, koji sada mogu tek do Slavonskog Broda", izjavio je Kurečić.

Zabrana je nanosila velike štete i hrvatskom gospodarstvu. Prema podacima Ministarstva poljoprivrede i Hrvatskih voda, Hrvatska je iz zemlja u našem okruženju u protekle četiri godine uvezla znatne količine šljunka i pijeska u vrijednosti više od 500 milijuna kuna. Kako bi opstale, veće hrvatske tvrtke su selile svoje pogone, tražile koncesije i dozvole za vađenje šljunka i pijeska u Mađarskoj, Sloveniji, Srbiji te BiH. Materijal izvađen iz graničnih vodotoka Save, Dunava i Drave je zatim prodavan Hrvatskoj.

Kurečić nastavlja kako se u budućnosti ‘neće govoriti o eksploataciji, nego o održavanju voda, ali i opstanku obiteljskih biznisa'. Koncesionari će po svakom izvađenom kubičnom metru plaćati oko 3 eura, što bi u državni proračun moglo donijeti 30-ak milijuna eura do kraja iduće godine.

Udruga Press centar za okoliš Hrvatske najoštrije se protivi ponovnom šljunčarenju naglašavajući kako je taj biznis nespojiv s činjenicom kako su naše najveće rijeke ušle u Regionalni park Mura, Drava, Dunav. Irma Popović iz WWF-a tvrdi kako se šljunčarenjem ozbiljno mijenjao ekosustav rijeka.