Zoran Milanović i Herman van RompuyČelnici zemalja članica Europske unije, među njima i hrvatski premijer Zoran Milanović, okupit će se u srijedu navečer na neformalnoj radnoj večeri kako bi razgovarali o mjerama za gospodarski rast i zapošljavanje, akutnom pitanju krize u Grčkoj te o situaciji u Španjolskoj.

Prije summita održat će se uobičajeni pripremni sastanci europskih političkih skupina. Premijer Milanović sudjelovat će na sastanku čelnika Stranke europskih socijalista. Službeno, na dnevnom redu su pripreme za sljedeći sastanak Europskog vijeća 28. i 29. lipnja, koji će biti posvećen gospodarskom rastu, ali pitanje Grčke je tema koja se ne može zaobići.

U pismu koje je europskim čelnicima uputio predsjednik Europskog vijeća Herman Van Rompuy kaže se da cilj ovoga neformalnog summita nije donijeti zaključke ili donijeti konkretne odluke, nego "se politički pripremiti za lipanjski sastanak na vrhu na najbolji mogući način".

Van Rompuy je, upravo s obzirom na činjenicu da se ne očekuju nikakve konačne odluke, pozvao čelnike na "što otvoreniju i iskreniju razmjenu mišljenja" kako bi se u lipnju došlo do zadovoljavajućih zaključaka.

Neki od elemenata koji bi trebali biti dio lipanjskog paketa su projektne obveznice, dokapitalizacija Europske investicijske banke i učinkovitija uporaba 80 milijardi eura iz strukturnih fondova.

S projektnim obveznicama financirali bi se prekogranični projekti u energetici, prometu i telekomunikacijama.

Prema tome planu, u sljedeće dvije godine iskoristilo bi se 230 milijuna eura iz europskog proračuna s kojima bi se, učinkom poluge, privuklo do 4,5 milijardi privatnog kapitala za velike infrastrukturne projekte, koji bi mogli imati multiplicirajući efekt na rast i zapošljavanje. Očekuje se da će u srijedu biti postignuta široka suglasnost oko pilot-faze projektnih obveznica.

Oko prijedloga dokapitalizacije Europske središnje banke (EIB) s deset milijardi eura više je otvorenih pitanja, poput onoga tko će osigurati dodatni novac, jer neke zemlje upozoravaju da bi to dovelo do povećanja javnih dugova.

Ovo će biti prvi summit na kojem će sudjelovati novi francuski predsjednik Francois Hollande, koji je u predizbornoj kampanji najavio da neće ratificirati pakt o proračunskoj disciplini, koji je već ratificiran u nekoliko zemalja članica, ako se u njega ne unesu odredbe o rastu.

Ne isključuje se mogućnost ni da se otvori rasprava i o uvođenju euroobveznica, iako ni to pitanje nije na dnevnom redu. Novi francuski predsjednik Hollande želi da se iskoriste sve opcije koje bi mogle biti od pomoći za gospodarski rast i zapošljavanje, među njima i euroobveznice, instrument kojim bi za dugove u eurozoni jamčile sve članice. Tome se prijedlogu protivi Njemačka i zasad nema naznaka da bi u tome mogla popustiti.

Čelnici EU-a neće moći zaobići pitanje Grčke, koja se našla u slijepoj ulici nakon parlamentarnih izbora 6. svibnja.

Na temelju rezultata parlamentarnih izbora u Grčkoj od 6. svibnja, stranački čelnici nisu se uspjeli ni približiti mogućnosti sastavljanja vlade tako da je jedini izlaz bio imenovanje privremene vlade i sazivanje novih izbora za 17. lipnja. Bivše vladajuće stranke PASOK i Nova demokracija koje su s Europskom unijom i Međunarodnim monetarnim fondom dogovorile program štednje u zamjenu za financijsku pomoć bez koje bi zemlja završila u nekontroliranom stečaju, izgubile su većinu u parlamentu. Tijesnu većinu osvojile su stranke radikalne ljevice i desnice koje se protive dogovorenom programu štednje. Istodobno, ankete pokazuju da 80 posto Grka želi ostanak eurozoni, a ne povratak na drahmu.

Više izvora u Bruxellesu sve otvorenije govori da se radi na planovima i scenarijima u slučaju izlaska Grčke iz eurozone.

Što se Španjolske tiče, situacija u tamošnjem bankarskom sektoru je sve kritičnija i u EU-u se pribojavaju da bi ta zemlja mogla biti sljedeća koja bi se približila grčkoj drami.