IlustracijaJill Richardson, pokretačica bloga o organskom uzgoju hrane La Vida Locavore, piše za AlterNet o novom planu zapadnih multinacionalnih korporacija za ulaganje u afričku poljoprivredu koji će tamošnjem stanovništvu, prema njezinu mišljenju, donijeti više štete nego koristi. Na Godišnjem simpoziju o globalnoj poljoprivredi i sigurnosti hrane održanom 18. svibnja u sklopu summita zemalja G8 predsjednik Barack Obama najavio je osnivanje Novog saveza za sigurnost hrane i prehranu. Savez je okupio 45 multinacionalnih korporacija koje su se obvezale uložiti ukupno 3.5 milijarde dolara u Afriku. Među njima se nalaze Monsanto, Syngenta, Yara International, Cargill, DuPont te PepsiCo. Tako je, primjerice, najveći svjetski proizvođač umjetnih gnojiva Yara International najavio izgradnju 2 miljarde dolara vrijednog pogona u Africi, dok će Syngenta uložiti milijardu tijekom sljedećih deset godina. No, ova obećanja nikako nisu motivirana humanitarnim pobudama, ističe autorica teksta. 'Radi se o čistom biznisu'.

Što o korporativnom ushitu misle seljaci?

Nova inicijativa predvidljiv je nastavak afričke „druge zelene revolucije" koju je pokrenula Zaklada Billa i Melinde Gates sa svojim Savezom za zelenu revoluciju u Africi, usmjerenim ka „izgradnji mreže privatnih sjemenskih kompanija i privatnih agro-trgovaca širom Afrike" čime bi se povećala potrošnja gnojiva i lokalnim poljoprivrednicima olakšao pristup trgovinama u kojima mogu nabaviti sve što im je nužno za proizvodnju. Zagovornici „zelene revolucije" bili su oduševljeni i Obaminim Novim savezom, koji su pohvalili i republikanski i demokratski političari.

Ali što o svemu tome misle, pita se Richardson, obični afrički seljaci koje zasigurno nitko ništa nije ni pitao? Odgovor na to potražila je u Keniji. U Ngong Hillsu blizu Nairobija razgovarala je s Charity, ravnateljicom doma za rehabilitaciju djece skitnica kojem pripadaju i dva jutra poljoprivrednog zemljišta. Nakon propasti usjeva koji su trebali prehraniti djecu i donijeti novac organizaciji Kenya Children of Hope koja upravlja domom, Charity je dobila savjet da upotrijebi „zabranjeni otrovni pesticid po imenu karbofuran".

Skupo kemijsko gnojivo

Usjevi u Ngong Hillsu žrtve su klimatskih promjena koje su „promijenile donedavno pouzdane kišne trendove u Keniji". U većini zemlje bavljenje poljoprivredom otežano je ili onemogućeno zbog sušne klime, no Ngong Hills oduvijek je bio iznimno vlažno područje. Unatoč kupljenom sjemenu navodno vrhunske kvalitete i obilatoj upotrebi kemijskih gnojiva urodi su podbacili zbog poremećenih vremenskih uvjeta.

Ali kukuruz - glavni poljoprivredni proizvod u Keniji nakon britanske kolonizacije - iznenađujuće dobro uspijeva na organskoj farmi koju u blizini grada Thikevodi Samuel Nderitu, član nevladine organizacije G-BIACK. Isto je i s drugim povrćem i voćem koje se uzgaja na farmi. „G-BIACK je centar za obuku iz organskog uzgoja hrane" u kojem se upotrebljava isključivo prirodno gnojivo, a hrana se uzgaja iz sačuvanog umjesto iz kupljenog sjemenja. Seljaci u tom području uzgajaju hranu na malim parcelama prosječne površine od jednog jutra, a mnogi od njih odlaze na obuku u G-BIACK i prebacuju se na organski uzgoj jer si ne mogu priuštiti skupo kemijsko gnojivo. Vlada Kenije i UN-ova organizacija za hranu i poljoprivredu 2010. su proglasili G-BIACK nevladinom organizacijom godine.

'Prisiljene' na prostituciju

Organska poljoprivreda u Keniji, objašnjava Richardson, stvar je materijalne nužde. Siromašni seljaci troše velik dio svojih oskudnih prihoda na kupnju sjemenja i gnojiva. U Thiki je stanovništvo zgusnuto na ograničenoj površini plodne zemlje rascjepkane na sitne parcele, a mnoge žene prisiljene su manjak prihoda od poljoprivrede nadomjestiti prostitucijom. Stopa zaraženosti AIDS-om alarmantno je visoka, a velik broj umrlih ostavlja za sobom i mnošvo siročadi. Organska proizvodnja mogla bi omogućiti seljacima da zadrže više novca i solidno žive od poljoprivrede te bi manje žena bilo prisiljeno iz bijede postati prostitutkama.

Robert Mwangi jedan je od seljaka koji su u G-BIACK-u svladali tehnike organskog uzgoja hrane. Na pet jutara zemlje uzgaja dovoljno za cijelu obitelj te je i druge počeo podučavati organskoj poljoprivredi. Mwangi i njegovi susjedi eksperimentiraju na vlastitoj zemlji ne bi li ustanovili koji će im usjevi i metode uzgoja donijeti najbolje rezultate te međusobno dijele svoja saznanja za dobrobit sviju. Drugi seljak James ima farmu površine tek petine jednog jutra na kojoj je, prešavši na organski uzgoj, umjesto preskupog umjetnog gnojiva počeo koristiti svinjski kompost i ubrzo uštedio dovoljno da si priušti iskopavanje novog bunara.

Zašto genetski inženjering?

Višestrukom povećanju prinosa na kenijskim farmama pomoglo je i korištenje međunarodno priznate metode „push-pull" kojom su istrijebljeni najčešći nametnici - vrsta kukuruznog moljca i parazitski korov striga - i povećana plodnost tla. U blizini usjeva kukuruza sadi se takozvana „slonova trava" koja služi za ispašu stoke, ali i za privlačenje moljaca koji na nju rado polažu jaja. Kako tek malen broj ličinki izleženih na toj travi preživi, broj moljaca značajno se reducira. Između redova kukuruza, pak, sadi se mahunarka desmodium koja fiksira dušik u tlu i ispušta u nj kemikaliju od koje „sjeme strige 'samoubilački proklija'". Kemikalije koje desmodium ispušta u zrak odbijaju kukuruzne moljce i privlače ose koje na njima parazitiraju.

U kenijskom selu „nedaleko od doma bake po ocu Baracka Obame", Amerikanka Amy Lint i njezin suprug, Kenijac Malaki Obado, promiču upotrebu autohtonog kenijskograslinja prilagođenog sušnoj klimi koja prevladava u zemlji. Lokalno stanovništvo uglavnom ga koristi kao građevinski materijal, za liječenje ili izradu užadi, pa iako ono nije „zamjena za kultivirane biljke poput kukuruza, manioke ili sirka, ... osigurava mikronutrijente u lokalnoj ishrani i poboljšava lokalnu sigurnost hrane". Richardson se pita zašto Gatesova zaklada i slični uz toliko prirodno obilje troše milijarde zastvaranje poljoprivrednih kultura u koje su hranjive tvari unesene genetskim inženjeringom.

Pomor koza

Seljaci širom Kenije slažu se da im najpotrebniji sastojak za proizvodnju nije pomoć zapadnih korporacija, već voda. Ustaljeni godišnji ritam dviju kišnih sezona poremetio se prije otprilike pet godina te su prvo počele kasniti i izostajati „kratke kiše između listopada i prosinca", a zatim i „duge kiše između ožujka i lipnja". Usjevi uzgojeni tijekom svake od tih sezona trebali su potrajati do iduće, no s nepouzdanošću oborina to je postalo gotovo neizvedivo. Ponekad velike korporacije uzurpiraju ili zagađuju zajedničke zalihe vode. Farme cvijeća buše bunare za natapanje nasada zbog kojih rijeke i jezera presušuju. Samuel Nderita poveo je svojih pet koza na ispašu kraj rijeke na čijoj se suprotnoj obali nalazi velika plantaža ananasa Del Monte. Idući dan sve su koze uginule, a obdukcijom se ustanovilo da su uzrok pesticidi.

Zahvaljujući korporacijama, seljaci imaju problema i s pristupom plodnom tlu. Dok oni žive od sitnih komada zemlje, Del Monte se širi tisućama jutara, a prema lokalnim izvještajima tamošnji radnici plaćeni su svega 2.40 dolara dnevno, što je manje od minimalca. Robert Mwangi koji živi u blizini tvrdi da mu pozli svaki put kada se nasadi ananasa prskaju pesticidima. Klimatske promjene zbog kojih Richardson proziva „industrijalizirani svijet" naštetile su i stočarima iz naroda Masai. Jedan od njih, Sidney Quntai, kaže da su iznenadne suše i poplave u posljednjem desetljeću prouzročile pojavu invazivnih korova i zaraznih bolesti stoke koje su nekim uzgajivačima istrijebile cijela krda.

Poticanje siromaštva

Novi plan Baracka Obame i zemalja G8, zaključuje Richardson, nikako neće riješiti problem gladi u Africi, već će dodatno povećati „siromaštvo i nejednakost širom kontinenta". Zapadne i afričke elite udružile su se radi tobožnje pomoći seljacima koje pritom nitko nije pitao za savjet i mišljenje. Prije nego što smisli neki novi humanitarni plan za Afriku, „možda bi Obama mogao provesti tjedan-dva živeći s kenijskim članovima svoje obitelji kako bi otkrio koje su njihove stvarne želje i potrebe".