Vladimir GligorovKao glavne uzročnike permanentne ekonomske krize na području bivše Jugoslavije, ekonomist sa bečkog Instituta za međunarodne ekonomske studije, doktor Vladimir Gligorov, ističe poticanje uvoza umjesto izvoza, privatizaciju s elementima kriminala, lošu fiskalnu politiku, praksu prezaduživanja i višegodišnju deindustrijalizaciju, piše Slobodna Dalmacija.

U intervjuu nakon predavanja na Economic Transition Forumu u Splitu tvrdi kako za zemlje bivše Jugoslavije nema oporavka gospodarstva bez reindustrijalizacije.

"Svaka čast turizmu, ali nijedan drugi sektor ne čini toliko za razvoj zemlje kao industrija, pogotovo ako govorimo o izvoznim potencijalima", naglašava Gligorov.

Navodi kako je Hrvatska u ‘velikoj prednosti' pred Srbijom što se tiče izlaska iz krize, jer je ‘riješila političko pitanje', ima stabilnu Vladu koja bi trebala ‘osigurati i ekonomsku stabilnost'.

"Sigurno je kako Hrvatska ove godine neće imati rast, nego stagnaciju, jer sve i da se ostvari rast od očekivanih 0,8 posto u zbilji se vrtimo oko nule. Dvije godine su sasvim dovoljan period kako bi se stvari promijenile i pokrenuo ekonomski rast", mišljenja je i dodaje kako je u ‘Srbiji je situacija nestabilnija, no perspektive za rast su slične'.

Oklijevanje hrvatske Vlade s krupnim rezovima u javnom sektoru, obrazložio je idejom osiguravanja 'rasta makroekonomskih pokazatelja'.

"Vjerojatno Vlada misli kako je sad zbog recesije prerizično ući u velike rezove. Moje je mišljenje kako to nije dobro, jer kad su već dobili mandat u ovako teškoj situaciji, bolje je uraditi što se uraditi mora na samom početku mandata", rekao je.

Prokomentirao je i ‘problem precijenjene kune' i vezivanje valute uz euro.

"Vezivanje kune uz euro ima i dobrih i loših strana. Njezino slabljenje trebalo bi potaknuti izvozni sektor, ali u ovom trenutku veći je problem nedostatak potrošnje i potražnje. Projekcije stabilnosti nacionalne ekonomije vezane su uz stabilnost kune pa bi bilo prerizično za HNB krenuti drugim putem kad se radi o tečaju. Uostalom, tečaj kune je u Hrvatskoj odavno tabu-tema", jasan je bio Gligorov.

Brine ga što su toliko spominjane mjere štednje na razini Europe samo instrument, a ne zamjena za ekonomsku politiku.

"EU nema federalnu vladu, Bruxelles ne može posuđivati novac članicama EU-a niti postoje fiskalne stimulacije sa središnje razine. Treba kreirati instrumente koji će kreirati fiskalnu ekonomiju. Grčka ne može biti Florida EU-a, dakle zemlja koja bi bila orijentirana samo na turizam. EU je loša federacija i logično da se postavlja pitanje tko će platiti koji dio računa, jer normalno da nitko ne želi platiti tuđe račune", kazao je.

Nastavio je o aktualnim mjerama štednje i izlasku iz krize.

"Kad je riječ o nekom zaduženom domaćinstvu, onda je logično kako je štednja put do izlaska iz tog problema. No kad se radi o javnom sektoru i državi, štednja znači i smanjenje potrošnje, lančano i smanjenje zaposlenosti. Zato treba biti oprezan. Ako bi štednja potaknula izvoz, nastojanje da se zaradi na izvozu kad već nema dovoljne potražnje na domaćem tržištu, to bi bilo dobro. Za Hrvatsku i nema drugog načina, jer samo tako može smanjiti ogroman vanjski dug. Zato se hrvatska privreda mora što prije otvoriti, jer u zatvorenoj privredi štednja dovodi do stagnacije", savjetuje ekonomski analitičar.

Osvrnuo se i na mogući izlazak Grčke iz eurozone.

"‘Obični' Grci to ne žele. Sve da ih Europska središnja banka prestane tretirati kao članicu monetarne unije, Grci bi nastavili koristiti euro. Drahma bi mogla postati inflatorni mehanizam, što bi moglo biti korisno u nekom smislu, barem utoliko što bi smanjilo unutarnje dugove. Taj sektor dugova nije najvažniji za grčki problem. Drahma bi vjerojatno pogurala Grčku prema potpunom bankrotu, kakvog smo imali u Argentini, što bi moglo imati dalekosežne posljedice", naglasio je Gligorov.