Stjepan MesićHrvatska je od primateljice pomoći postala njezina pružateljica i važan čimbenik uspostave mira u svijetu te može biti jako ponosna na to što je postigla tijekom posljednjih 20 godina otkako je primljena u članstvo UN-a, izjavili su u u utorak u Zagrebu neki od vodećih svjetskih i hrvatskih dužnosnika i diplomata u vrijeme priznanja i primanja Hrvatske u UN.

Bivši hrvatski predsjednik Stjepan Mesić, negdašnji ministar vanjskih poslova Mate Granić, tadašnji posebni izvjestitelj UN-ove Komisije za ljudska prava za bivšu SFRJ Tadeusz Mazowiecki, privremeni upravitelj Prijelazne uprave UN-a za istočnu Slavoniju, Baranju i Srijem (UNTAES) od 1996. do 1997. Jacques Paul Klein, bivši stalni predstavnik RH pri UN-u, a sada pomoćnik glavnog tajnika UN-a Ivan Šimonović, te koordinatorica UN-a i stalna predstavnica UNDP-a u Hrvatskoj Louisa Vinton govorili su o izazovima i uspjesima dva desetljeća hrvatskog članstva u UN-u na okruglom stolu u Hrvatskom saboru u povodu 20. obljetnice primanja Hrvatske u Ujedinjene narode.

Mesić je rekao da je Hrvatska aktivna i da sve češće sudjeluje u raspravama o globalnim problemima te da njezina "snaga leži u dosljednosti, poštivanju načela Povelje UN-a i u tome da mislimo svojom glavom". Također je rekao da se Hrvatska profilirala kao pouzdani partner na globalnoj razini te da podržava provođenje reformi UN-a.

"Od objekta i primatelja pomoći postali smo subjekt i važan čimbenik uspostave mira i borbe protiv međunarodnog terorizma", rekao je Garnić u svom izlaganju. "Uspjeh i današnji međunarodni položaj Hrvatske može biti poticajan za brojne države koje, i u ratu i u miru, prolaze kroz slične probleme koje je imala Hrvatska", istaknuo je.

Mazowiecki se prisjetio svoje dužnosti posebnog izvjestitelja UN-ove Komisije za ljudska prava za bivšu SFRJ koju je obnašao od 1992. do 1995. i masovnih kršenja ljudskih prava. Rekao je da je bio u Vukovaru te da je bio svjestan što se dogodilo s ljudima koji su odvedeni iz bolnice. Također se prisjetio bombardiranja Dubrovnika i rata u BiH. Po njegovim riječima, u svim zemljama regije u kojima se vodio rat mediji su imali groznu ulogu jer su izvještavali jednostrano. "Želim da Hrvatska, sada kada uđe u EU, povuče za sobom i druge zemlje, povede za sobom i BiH jer se budućnost nalazi u tom smjeru", istaknuo je.

Klein je rekao da "građani Hrvatske mogu biti jako ponosni na prijeđeni put i točku do koje su došli" budući da su pred samim ulaskom u EU.

Šimonović se s njim složio u svom govoru rekavši da "RH može itekako biti ponosna na ono što je u pogledu UN-a i općenito postigla u ovih 20 godina", ali je upozorio da se treba pripremiti i za idućih 20 godina i ukazao je na veliku važnost profesionalizacije hrvatske diplomacije. Izrazio je uvjerenost da će hrvatska diplomacija nastaviti ići u tom smjeru.

Vinton je govorila, među ostalim, o tome kako hrvatska iskustva mogu biti korisna u kriznim dijelovima svijeta i postkonfliktnim stanjima. Kazala je kako hrvatski mirovnjaci uživaju ugled zbog svog iskustava te da glavni tajnik UN-a Ban Ki-moon jako cijeni Hrvatsku koja je puno doprinjela UN-u.

U prvom dijelu okruglog stola u Saboru sudjelovali su i bivši ministri vanjskih poslova Francuske Roland Dumas, Mađarske Geza Jeszenski, Svete Stolice kardinal Jean-Louis Tauran i tadašnji predsjednik Slovenije Milan Kučan i iznijeli svoje viđenje prilika s početka 90-tih godina prošlog stoljeća u vezi s međunarodnim priznanjem i primanjem Hrvatske u UN.