Objavljeno u Nacionalu br. 341, 2002-05-29

Autor: Vladimir Nišević

Najveća Greenfield investicija u Hrvatskoj

U Lipiku će se raditi blindirana stakla za Mercedes

'Lipik Glas' isporučio je staklo za obnovu nove jahte Gorana Ivaniševića te posebnu staklenu opremu za talijansko ministarstvo financija i banke

“Teško je danas naći investitora koji je spreman u Hrvatsku uložiti 100 ili 200 milijuna eura. Složena zakonska regulativa i porezni propisi odbijaju strane investicije. Zato ulagači traže pouzdanog partnera u Hrvatskoj, koji će uložiti vlastiti kapital kao jamstvo povjerenja u projekt. Upravo to dogodilo se sa staklanom u Lipiku, gdje su INGRA i talijanski partner Isoclima zajedno počeli projekt ‘Lipik glas’,” kaže Igor Oppenheim, predsjednik Uprave INGRE, dioničkog društva za investicijsku izgradnju, pojašnjavajući odluku da INGRA u suradnji s Isoclimom, velikim proizvođačem stakla za posebne namjene, koji je dio talijanske Finind grupe, osnuje joint-venture tvrtku i sudjeluje u kupnji staklane u Lipiku. Na taj način INGRA je sa stranim partnerom osigurala hrvatskoj državi jednu od najvećih greenfield investicija čija je vrijednost veća od 100 milijuna eura. Ulaganje INGRE i Isoclime u lipičku staklanu nije uobičajena kupnja gotovih tvrtki nego veliko ulaganje u izgradnju i obnovu proizvodnje, koje će osigurati zapošljavanje radnika i ulazak novih industrijskih tehnologija.
“Još jedan od razloga ulaska INGRE u vlasničku strukturu tvornice ‘Lipik glas’ je i stav članova Uprave kako u situaciji kad je hrvatsko gospodarstvo svedeno na trgovinu, uvoz i turizam – proizvodnji i izvozu treba dati glavno mjesto. Već dulji niz godina unutar INGRE postoji želja da se iskustvo stečeno u inozemstvu na projektima investicijske izgradnje i inženjeringa upotrijebi u poticanju proizvodnje u Hrvatskoj”, dodaje Oppenheim.
Ulazak INGRE u vlasničku strukturu tvrtke za proizvodnju stakla u Lipiku bila je jedinstvena prilika da se uključi u proizvodnju, a time i potpomogne razvoj hrvatskog gospodarstva. INGRA i Isoclima uložili su 2,75 milijuna eura u kupnju dijela imovine tvrtke Hrvatska industrija ravnog stakla Lipik d.d. u stečaju koja još i danas postoji. Kupljenom imovinom INGRA i Isoclima osnovale su novu tvrtku “Lipik glas” koja posluje od rujna 2001., a preuzeli su i obvezu potpuno obnoviti i proširiti postojeće proizvodne kapacitete tvornice.
Prvi rezultati proizvodnje u staklani “Lipik glas” već su vidljivi – to su stakleni pod za talijansko Ministarstvo financija u Rimu, blindirana stakla za “mercedese” čija je probna isporuka ocijenjena više nego odličnom, staklena vrata za banke u Italiji te, kao velika potvrda kvalitete, narudžba koja je stigla u veljači za stakla na jahti Gorana Ivaniševića.
Partneri, od kojih Isoclima ima 76 posto vlasničkog udjela , a INGRA 24 posto, obvezali su se da će u roku od dvije godine obnoviti postojeće kapacitete staklane u čiju bi obnovu trebalo uložiti oko 5 milijuna eura, te kako će u istom roku pripremiti dokumentaciju i projekt za izgradnju pogona float-stakla u Lipiku. Otvaranje pogona za proizvodnju float-stakla investicija je vrijedna 110 milijuna eura i jedno je od najvećih ulaganja u zapadnu Slavoniju.
“U roku od pet godina trebao bi biti potpuno sagrađen novi pogon za proizvodnju float-stakla, tj. ravnog float-stakla kapaciteta proizvodnje 450 tona stakla dnevno. To znači da bi iz tvornice dnevno odlazilo oko 20 šlepera stakla. Koliko jedan takav pogon znači za Hrvatsku, možda najbolje govori podatak kako je najbliža slična proizvodna linija u Mađarskoj, i to nekih 600 kilometara odavde”, kaže Jasna Ludviger, članica Uprave Lipik glasa.
Inače, ravno float–staklo, koje se u građevini koristi već dugo, kudikamo je kvalitetnije od običnog stakla i u prošlih nekoliko godina potpuno ga je zamijenilo. U Hrvatsku se godišnje uvozi oko 2.700.000 četvornih metara float-stakla, a u cijeloj regiji nema nijedne tvornice za proizvodnju float-stakla. U Lipik glasu, koji bi trebao imati pune proizvodne kapacitete negdje 2005., očekuju da će osim hrvatskog tržišta ravnim float-staklom opskrbljivati dio Italije, Bosnu i Hercegovinu, Srbiju, Makedoniju i ostala istočna tržišta, što bi im prema predviđanjima trebalo donositi godišnji promet koji će se mjeriti desecima milijuna eura.
INGRA i Isoclima sklopili i su nove ugovore o radu s 200 radnika čiji se broj ne smije smanjiti u sljedećih pet godina. S obzirom na veličinu ulaganja očekuje se da će biti otvoreno novih 200 radnih mjesta, a posredno zbog velikih ulaganja još 300. “Nakon kupnje dijela imovine Hrvatske industrije ravnog stakla u stečaju, Lipik glas preuzeo je 199 djelatnika koji su u HIRS-u radili u tom trenutku. Danas Lipik gla” ima 206 radnika, što znači da su, osim preuzetih, zaposleni i neki novi radnici. Obveza kako neće biti otpuštanja, kao što se vidi, i nije neka obveza jer će nam sigurno nedostajati radne snage,” kaže Jasna Ludviger.
Novi ugovori znače i redovitu isplatu plaće koja je sada oko 3500 kuna i veća je od hrvatskog prosjeka. “Svaka redovito isplaćena plaća dobra je plaća. Dok su radili u tvrtki koja je bila u stečaju, radnici su imali oko 1500 kuna, a ni to se nije isplaćivalo redovito. Danas uz osnovicu isplaćujemo i dodatke, jer naša bazna proizvodnja radi i noću i praznicima, a peć se nikada ne gasi tako da radnici zarade pristojno i, kad se uračunaju prekovremeni sati, imaju oko 5000 kuna,” kaže Vladimir Stričević, izvršni direktor Lipik glasa. Kad budu postavljeni pogoni za proizvodnju float-stakla u “Lipik glasu”, trebalo bi raditi oko 450 ljudi. Koliki je interes za zapošljavanje, pokazuje i mini-anketa koju su proveli u Lipiku te su nakon 15 dana zaprimili 250 molbi za zapošljavanje.
U Lipik glasu uloženo je dosta sredstava i u sigurnost na radu, s obzirom na to da je staklo materijal s kojim je opasno raditi. Veći broj sadašnjih zaposlenika krenuo je na tečaj talijanskog jezika, a uskoro će biti organiziran i tečaj za rad na računalima. Radnici također periodično odlaze na usavršavanje u Italiju u postrojenja Isoclime, a talijanski stručnjaci praktički su stalno u Lipiku i pomažu u obučavanju radnika koji rade s novim tehnologijama.
Da oba partnera, INGRA i Isoclima, misle ozbiljno i vide budućnost u proizvodnji stakla u Lipiku, pokazuju i podaci s terena. Prostor tvornice stakla danas je veliko gradilište na kojem se užurbano radi na sanaciji postojećih objekata i izgradnji novih. Dopremljene su vatrostalne cigle za remont velike peći za proizvodnju ravnog stakla, koja bi postupno trebala biti ugašena, nakon čega bi započeo remont koji će biti dovršen u kolovozu 2002. “To je peć koja je tvornicu izvukla u prošlih 10 godina i ona još uvijek radi, ali je u lošem stanju. Mijenja se i izlaz iz peći koji je dosad bio uži, a odsad će njegova širina biti 215 centimetara, tako da će staklene ploče imati veću širinu koja se traži na tržištu. Uz peć će biti postavljena i nova automatika te će cijela hala biti izvedena iznova. To je odvojeni dio investicije koji vrijedi oko 4.500.000 eura,” kaže Danijel Zadjelović, predstavnik INGRE u Lipik glasu, zadužen za koordinaciju između Lipik glasa, INGRE i Isoclime.
Postavljaju se optički kabeli koji bi trebali povezivati prostor proizvodnje sa zgradom uprave, u koju su dopremljena nova računala, jer prije dolaska INGRE i Isoclime unutar tvornice nije postojalo nijedno računalo. U računalnu opremu uloženo je oko 100.000 eura.
Dopremljena je i velika količina strojeva za obradu stakla jer drugi dio investicije uključuje ulaganje upravo u proizvodne pogone za obradu stakla u koje je do danas uloženo više nego u rekonstrukciju peći. Kupljeni su i dopremljeni strojevi za obradu stakla vrijedni 3 milijuna kuna i svi stručnjaci se slažu kako trenutačno u krugu od 1000 kilometara nema tako dobro opremljenog pogona za obradu stakla. Ti su strojevi montirani, hala je uređena, a postavljen je novi krov, kao i nova izolacija. Dio strojeva već radi, a jedan dio će biti u funkciji do kraja svibnja,” kaže Zadjelović.
U sklopu pogona za obradu stakla nalazi se i jedna od najboljih linija za proizvodnju izostakla. Postoji veliki, kompjutorizirani stroj za rezanje svih mogućih dimenzija stakla – krivolinijskih i ravnih. Tu su i stolovi za brušenje, poliranje i graviranje stakla koji su svi potpuno kompjutorizirani. Osim toga, mnogo je uloženo i u proizvodnju laminiranog vjetrobranskog stakla koje se proizvodi lijepljenjema više slojeva stakla, a radi se o novim tehnologijama koje su poznate u svijetu, a odsad se primjenjuju i u Lipik glasu. Svi strojevi prošli su testiranja i pojačano održavanje jer oni strojevi koji su zatečeni u bivšoj tvornici nisu bili servisirani punih 10 godina.
U sklopu proizvodne linije Lipik glasa nalazi se stroj za kaljenje i savijanje stakla, jedan od samo tri slična u svijetu.
Lipik glas uskoro bi trebao dobiti certifikat ISO9001 za svoje proizvode i u tu svrhu angažirana je njemačka tvrtka koja je pripremala dokumentaciju za dobivanje ISO certifikata za INGRU. U planu je i izgradnja velikog laboratorija za ispitivanje kvalitete proizvoda.
Kako je za proizvodnju stakla kao jedna od osnovnih sirovina potreban pijesak, u Lipik glasu namjeravaju pokrenuti i obnovu pjeskare u Jagmi koja će biti značajna za proizvodnju float-stakla. Usporedo se planiraju i istraživanja za nove iskope pijeska na području Branežaca i Španinovaca gdje se, kako se pretpostavlja, nalaze izvori kvalitetnog kvarcnog pijeska.
Kolika je važnost tvrtke Lipik glas za Hrvatsku i u ratu uništeno područje Lipika i Pakraca, pokazuje i podatak da će zbog potreba nove tvornice za radnicima biti otvoren i jedan novi razred u srednjoj školi u Pakracu. “Sa srednjom školom u Pakracu i Ministarstvom prosvjete dogovoreno je da se od ove jeseni u pakračkoj srednjoj školi otvori jedan razred staklara koji će završiti školu 2005. kad će nama trebati udarni val ljudi. Naime, u Hrvatskoj trenutačno nema takvog usmjerenja koje bi stvaralo stručnjake za baznu proizvodnju stakla, pa je dogovoreno da će taj razred imati između 20 i 30 učenika koji bi se svi zaposlili u Lipik glasu”, kaže Stričević.
Uz pomoć Isoclime i INGRE proizvodnja stakla u Lipiku pokrenuta je treći put u svojoj dugogodišnjoj povijesti i, kako se čini, napokon uspješno. Naime, nekadašnja je staklana u Lipiku zapošljavala 900 ljudi, a svoj proizvod izvozila i na svjetsko tržište. Proizvodila je i solarno staklo i bila jedini proizvođač stakla za solarne kolektore u regiji.
Unatoč razaranjima u Domovinskom ratu 1992. proizvodnja je ponovno pokrenuta, sto metara od bojišnice, a nakon rata staklana je imala 5 milijuna eura izravne štete.
Ožiljci rata još su vidljivi u krugu tvornice, ali radnici nakon deset godina prvi put osjećaju sigurnost i vide budućnost. Uostalom i unutar tvrtke smatraju kako najprije treba obnoviti proizvodnju, a onda uređivati okoliš. Korist projekta Lipik glas za Hrvatsku je očita, osobito zbog ulaganja u ratom razoreno područje koje donosi nova radna mjesta i nove tehnologije. “Iskustva iz projekta Lipik glas pokazuju da je ovaj model ulaganja dobar putokaz za razvoj hrvatskog gospodarstva”, zaključuje Oppenheim.

Okvir 1:
N: Stjepan Horvat, lipički gradonačelnik:
“Staklana je bila i ostala još od svog osnutka prije 25 godina glavni gospodarski promotor i nositelj kulturnog, turističkog i sportskog života u Lipiku. Danas je, s ove distance, lako govoriti o svemu tome, ali je trebalo živjeti s ljudima dok se staklana nalazila u stečaju, a oni podizali kredite kako bi preživjeli i tražili izlaz kojeg nije bilo. Nakon stečaja pronađen je pravi model ulaganja i mislim da je to prekretnica u životu Lipika jer vlasnici nove tvornice, koja se sada zove Lipik glas, imaju samo dobre namjere. Komunikacija između gradske uprave i vlasnika nove tvornice izrazito je dobra. U gradskoj upravi uvjereni smo kako je prodaja staklane Isoclimi i INGRI bio pravedan i pravodoban potez. Sve više uviđamo kako novi vlasnik želi napraviti veliku tvornicu, proširiti kapacitete i mislim da će na kraju i nedostajati radne snage,” kaže Stjepan Horvat, gradonačelnika Lipika.
Kolika je važnost takve vrste ulaganja za područje Lipika, najbolje se vidi ako se prikažu ratne štete koje je Lipik pretrpio. Grad je potpuno devastiran u ratu. Izravne štete prouzročene ratnim razaranjima u Lipiku iznose 305 milijuna eura, a Lipik i Pakrac zajedno imaju veću ratnu štetu od Vukovara. U Lipiku je srušeno više od 98 posto stambenih jedinica, a uništena su i tri stupa lipičkog gospodarstva – staklana, tvornica mineralne vode i zdravstveno-sportsko-rekreacijski centar. Lipik je nekoć imao 11.000 stanovnika, a danas ih ima 7000. Danas je u Lipiku ostalo oko 200 kuća koje treba obnoviti i oko 1500 u okolici, velik dio terena koji treba razminirati kao i nerazvijena poljoprivreda na kojoj je nekoć radilo 350 ljudi, a danas radi samo 50.

Okvir 2:
ISOCLIMA
“Zadovoljni smo kako se razvija zajednički projekt Isoclime i INGRE u Lipiku i mislim da naša suradnja ima veliku budućnost koja će ujedno osigurati i budućnost za Lipik glas i tako oživiti proizvodnju za koju su svi mislili kako je izgubljena. Projekt je veliki izazov za sve sudionike i najvažnije je da se završe svi zahvati kako bi počela proizvodnja i kvaliteta se podigla na europsku razinu. Ugodno smo iznenađeni stručnim kadrovima koje smo zatekli u Lipiku, njihovom profesionalnošću i željom za novim tehnologijama”, kaže Augusto Gasparetto, glavni direktor Isoclime, i dodaje: “U Isoclimi već otprije znamo za potencijale lipičke tvornice, jer je nekadašnja staklana kod nas naručivala neke strojeve za proizvodnju.” Budućnost Lipik glasa u Isoclimi vide u otvaranju istočnog tržišta, ponajviše ruskog.
Isoclima, većinski vlasnik Lipik glasa i veliko jamstvo uspjeha tvornice na svjetskom tržištu, talijansko je dioničko društvo osnovano 1977. sa sjedištem na sjeveru Italije blizu Padove.
Isprva se tvrtka bavila proizvodnjom stakla za automobile, ali s vremenom djelatnost se širi na proizvodnju stakla za graditeljstvo, željeznicu, zrakoplove i brodove. Bavljenje najmodernijim projektima Isoclimi su omogućili njeni inženjeri koji su razvili vlastite tehnologije valjanja, savijanja, termičkog i kemijskog kaljenja stakla te spajanja stakla s plastičnim materijalima. “Isoclima je glavni dobavljač stakla za automobile renomiranih tvrtki DaimlerChrysler, BMW, Volkswagen i Fiat za koje proizvodi neprobojna stakla. Isoclima također isporučuje stakla za proizvođače brzih vlakova Alstom, ABB i Bred te surađuje s vrhunskim arhitektonskim biroima za projektiranje građevinskog stakla. Isoclima izrađuje lagana vjetrobranska stakla za izvanserijske automobile poput Ferrari Lamborghinia te stakla za mlazne lovce”, kaže Alberto Bertolini, direktor Isoclime.
U gradu Este, na sjeveru Italije, Isoclima ima svoje četiri glavne tvornice, a ostatak proizvodnih linija je na jugu Italije i u Meksiku. Svoje komercijalne urede Isoclima ima na svim kontinentima u svim većim gradovima, što omogućuje distribuciju proizvoda na svjetskom tržištu.
Osim svoje glavne djelatnosti, prerade stakla, Isoclima se uz pomoć svojih združenih poduzeća, koja tvore Finind grupu, bavi i proizvodnjom strojeva za obradu i peći za proizvodnju stakla, a prije nekoliko godina počela je i aktivnost na projektiranju i izgradnji postrojenja za float-staklo.
Isoclima i njena združena poduzeća zapošljavaju oko 450 osoba, a u 2000. godini ostvarili su prihod od 85 milijuna eura.

Vezane vijesti

Novi misteriozni ugovor od 30,7 milijuna eura za Ingru

Novi misteriozni ugovor od 30,7 milijuna eura za Ingru

Na istom tradicionalnom tržištu na kojem je Ingra sklopila lanjski visokovrijedan projekt, nisu željeli otkriti kojem, ugovorena je realizacija… Više

Komentari

Ovaj članak nema komentara.

Nije moguće komentirati članke starije od tri mjeseca.

Najnovije

Izbor urednika