Photo: Ivo Cagalj/PIXSELL (arhiva)Oko 50 posto LGBT osoba u Hrvatskoj pretrpjelo je barem jednom u životu neki od oblika nasilja, a svega 6 posto LGBT osoba odlučuje se diskriminaciju prijaviti nadležnim tijelima, istaknuto je danas na konferenciji za novinare na kojoj su predstavnici Amnesty Internationala, uoči Split Pridea, 9. lipnja, predstavili izvještaj o zločinima iz mržnje nad LGBT populacijom u Hrvatskoj .

Diskriminacija policije

Amnesty International posebno upozorava na slučajeve diskriminatornog odnosa policije prema LGBT osobama, žrtvama zločina iz mržnje, kao i neuspjelu zaštiti sudionika i sudionica Povorki ponosa od nasilja. Podsjećaju kako prošle godine u Splitu policija nije uspjela spriječiti da više od 3500 protuprosvjednika baca kamenje, boce i druge predmete na sudionice i sudionike Povorke ponosa, te pozivaju policiju i gradske vlasti da ove godine primjereno zaštite sudionike Split Pridea.

Upozoravaju kako je rasprostranjenost homofobnih i transfobnih zločina iz mržnje najveća u kontekstu održavanja Povorki ponosa u Hrvatskoj, da je u Splitu ozlijeđeno osam osoba, a policija je zabilježila 44 slučaja zločina iz mržnje na temelju spolne orijentacije. Iako je policija uspjela spriječiti izravan fizički sukob između nasilnih protuprosvjednika i sudionika i sudionica Povorke, nije uspjela poduzeti odgovarajuće mjere kako bi osigurala događaj, smatraju u Amnestyju.

Zločini iz mržnje

U izvještaju "Nezaštićeni: Homofobni i transfobni zločini iz mržnje u Hrvatskoj" upozorava se i na druge slučajeve u kojima navodni homofobni i transfobni motivi nisu na odgovarajući način uzeti u obzir u istrazi i procesuiranju fizičkog nasilja u Hrvatskoj te se poziva hrvatsku vladu da poduzme daljnje korake u suzbijanju homofobnih i transfobnih zločina iz mržnje u zemlji, koji su, ističu, unatoč zakonskim poboljšanjima i dalje česti, a prešućuju se u istragama.

“Hrvatske vlasti moraju poduzeti mjere koje bi osigurale da homofobni i transfobni zločini iz mržnje budu sustavno i temeljito istraženi i procesuirani. Posebno treba mijenjati zakone koji reguliraju prekršaje kako bi njima bili obuhvaćeni i motivi mržnje, a nužno je i dosljedno primjenjivanje smjernica o tome kada fizičko nasilje koje rezultira tjelesnim ozljedama treba procesuirati kao prekršaj, a kada kao kazneno djelo,” izjavila je Sanja Freiberger, direktorica Amnesty Internationala Hrvatske.