08.06.2012. / 16:51

Autor: Deutsche Welle

U sjeni odlaska Rohatinskog

Loša perspektiva monetarnog suvereniteta

Promjena u vodstvu središnje banke nanovo je otvorila pitanja o domaćoj monetarnoj politici koja se već niz godina, prema ocjenama brojnih uglednih stručnjaka, ne vodi prvenstveno u interesu Hrvatske i njezinih građana.

Željko Rohatinski (Foto: Davor Visnjic/PIXSELL)Željko Rohatinski (Foto: Davor Visnjic/PIXSELL)Odlazak guvernera Hrvatske narodne banke (HNB) Željka Rohatinskog s dužnosti koju je vršio 12 godina, izazvao je posljednjih dana veću javnu pažnju zbog formalne izvedbe samog zaključivanja njegova mandata, negoli zbog monetarno-političkih konsekvenci i perspektive u kojoj se Hrvatska nalazi. Potonji je aspekt tako uglavnom sažet u medijsku pretpostavku da će Rohatinskog vjerojatno naslijediti njegov zamjenik Boris Vujčić, koji bi prema svim najavama trebao održati kontinuitet tzv. stabilnog tečaja kune.

Uza svoje komparativne vrline, takvoj se politici ipak proteklih godina zamjeralo na jednom nedvojbeno strateškom nedostatku: pogodovala je financijskom sektoru, mahom u rukama stranih vlasnika, kao i trgovcima-uvoznicima, dok su njome ostajali zakinuti proizvođači, odnosno izvoznici. Hrvatska je vremenom proizvodila te prodavala u inozemstvo sve manje vrijednosti, dok je novac ubrzano otjecao preko granice, što naročito dolazi do izražaja u aktualna krizna vremena.

Hrvatska si ne smije pomoći?

Štoviše, danas se već govori o drugome recesijskom razdoblju, no domaća valuta i dalje je čvrsto vezana uz euro, i svi se instrumenti monetarne politike podvrgavaju tome cilju. "U suvremenom, globaliziranom svijetu, male ekonomije više nisu u poziciji da kreiraju svoju politiku", rekao nam je Dragoljub Stojanov s Ekonomskog fakulteta u Rijeci, "jer tu funkciju preuzima krupni kapital, preko međunarodnih financijskih institucija i trgovinskih organizacija".

Hrvatska bi si, po njegovu mišljenju, pomogla - kad bi to smjela - zaokretom u smjeru ekspanzivne monetarne politike, proaktivne tečajne politike, određene deprecijacije valute, ukidanja valutne klauzule itd. Ali, malo se tko zanosi pomišlju da je u ovom trenu izvediv takav neovisni manevar, s obzirom na vezanost obvezama i realno padajući stupanj političkog, ekonomskog i monetarnog suvereniteta.

Kontroverzan tečaj kune

"To bi značilo odmicanje od Bruxellesa, što više zacijelo nije za očekivati. Bojim se, da budemo do kraja otvoreni, kako ionako više ništa, od najvažnijih pitanja, nije u našim rukama. Prije nekih šest ili sedam godina, još uvijek je dijelom bilo, i možda se tad moglo nešto učiniti. Danas, vjerujem da će deflacijska politika i ubuduće imati prednost u odnosu na reflacijsku", rekao je Stojanov za Deutsche Welle (DW).

Ekonomski analitičar Žarko Primorac, koji je i član Nadzornog odbora Ine, također je mišljenja da je devizni tečaj kune jedna od glavnih kontroverzi hrvatske monetarne politike. Pored smanjivanja konkurentnosti domaćeg izvoza, prema njegovim riječima, primjenjivana politika deviznog tečaja pogodovala je enormnom porastu uvoza, dok se na pitanje o budućnosti niti Primorac ne izražava optimistično. Jer, izloženi smo raznim vanjskim ekonomskim šokovima, a valutni pritisak na kunu može se i dalje pojačavati.

Opasnost jednokratne devalvacije

"Pored svakog nesklada i evidentne precijenjenosti kune, sada se ipak ne bi smjelo eksperimentirati s eventualnom jednokratnom devalvacijom. Takva bi odluka donijela više štete nego koristi, i njezini efekti bi se vrlo brzo poništili rastom unutarnjih cijena", izjavio je Primorac za DW, dodajući kako Hrvatska mora usvojiti dugoročnu strategiju restrukturiranja i modernizacije privrede, radi većeg uključivanja u međunarodnu trgovinu, reindustrijalizacije, povećanja izvoza i konkurentnosti, te uopće boljeg iskorištavanja potencijala koje ova zemlja nesumnjivo ima.

Ipak, dok se ne stvore iole održivi politički uvjeti za preuzimanje monetarne politike - kao dijela ukupne ekonomije - pod svoje, nemoguće je osmišljavati, kamoli provoditi drukčiju ekonomsku strategiju. A očekivani procesi poput ulaska Hrvatske u Europsku uniju, koja i sama zapada u sve dublju krizu, kao i daljnjeg pada proizvodnje ili rasta nezaposlenosti, nažalost, takvu promjenu ne nagoviještaju.

Autor: Igor Lasić

Deutsche Welle

Vezane vijesti

'Zašto ne smanjujete kamate?'

'Zašto ne smanjujete kamate?'

Guverner Hrvatske narodne banke Željko Rohatinski u nekoliko je navrata opominjao banke u Hrvatskoj da su djelomično same krive što gospodarstvo… Više

Komentari

registracija
9/3/10

nostradurus, 08.06.12. 18:45

.... Duboko udahnite .... jer ovo je ključna faza legalnog preuzimanja banaka u državne ruke.

Dakle, znamo da se novac od obavezne rezerve nalazi u trezorima fine ili hnb-a. Taj novac je van funkcije, ali bitan. Država može fiktivno emitirati novac u kojem god iznosu želi (za kune) jer taj novac ne ide nikuda. Ide direktno u trezor fine ili HNB-a. Tj. praktično ni ne mora biti otisnut. Vaša sva štednja je 100% osigurana za sve. E, to nećete doživjeti ni u snu, ali je moguće.

Računica: Ako je uz 14% o.r. štednja u bankama oko 280 milijardi kunama, onda je to otprilike 39,2 milijarde kuna u o.r. . Prema novoj o.r. će banke za aktivu od 300 milijardi kuna trebati imati 300 milijadi kuna u o.r. + cca 30 milijardi kuna sa tekućih računa sa 100% o.r.. To je ukupno 330 milijardi kuna. Umanjeno za 39.2 daje dodatni zahtijev za polaganje 290 milijardi kuna u o.r. To je 38.7 milijardi eura. Mislim da banke ne žele uložiti 38.7 milijardi eura za posao na kojem bi dobivale 2% kamata u kunama.
Taj novac će država fiktivno stvoriti - dokapitalizirati banke, a na osnovi toga će preuzeti vlasništvo.

Nemojte me sad hvatati za točne brojke, ovo je samo okvirna kalkulacija. Devizna štednja se na žalost ne može garantirati jer država ne može stvoriti deviza za dokapitalizaciju. Očigledno je da će zbog toga svaka banka pasti u većinsko vlasništvo države i još biti dužna državi.


Dakle, plan je legalan provediv i ne košta skoro ništa. Po ovome se moj program razlikuje od sličnih. Banke više nisu problem. Problem je u ljudima, osobnom oportunizmu. Nema nikakvog europskog ili američkog sna. Većini je to noćna mora.
scribd.com/doc/89402033/Financijski-Sustav-i-Novac


registracija
10/2/12

Hazu, 09.06.12. 14:49

Kuna najjača


Nije moguće komentirati članke starije od tri mjeseca.

Najnovije

Izbor urednika