Subotnji prosvjed homoseksualaca i lezbijki koji je održan u Zagrebu i sve što ga je pratilo – od brojnih policajaca i zaštitara, preko gomile zabezeknutih građana nenaviknutih na javno pokazivanje pripadnika guy pokreta, pa do članova ekstremističkih skupina od kojih je iz jedne na sudionike povorke bačen suzavac – potvrdio je da se u Hrvatskoj sve otvorenije govori o tabu temama. Prava homoseksualaca su posljednji takav primjer oko kojega je javnost duboko podijeljena, ali ništa manje nesuglasice nisu i oko dekriminalizacije lakih droga, eutanazije, kloniranja ili omogućavanja braka među rođacima.
Stanovnicima razvijenih demokratskih država ovakve dvojbe spadaju u daleku prošlost. Tamošnji su zakonodavci, i to nerijetko čak i pod vladavinom konzervativnih stranaka, osigurali najširu moguću zaštitu različitih subkulturnih i marginalnih skupina. Zato danas više nitko niti ne spominje gradonačelnike Berlina i Pariza koji su deklarirani homoseksualci, brakove istospolnih partnera ili legalizaciju lakih droga de facto u svim članicama Europske unije, a u njih nekoliko odnedavno je dozvoljena i eutanazija. Vjerojatno će se vrlo brzo pojaviti i prve klonirane ljudske osobe.
Hrvati o takvim temama ne raspravljaju, a one koji ih pokušavaju otvoriti najčešće dobivaju epitete čudaka. To ne treba čuditi, većina političara je slabo obrazovana i ne zanimaju je moderni svjetski trendovi, javnost u ovim krajevima ionako nikada nije igrala značajniju ulogu, a četrdesetak posto državljana bez škole ili s maksimalno završenom pučkom školom, takva pitanja definitivno ne zanimaju. No ona postoje i zanimalo nas je što o njima misle poznate osobe, različitih profesija, ideologija i stavova. Ovo su njihovi odgovori:

Sudionici: Dijana Čuljak (novinarka HTV-a), Boris Maruna (predsjednik Matice hrvatskih iseljenika), Luka Vuco (svećenik iz Kaštela), Herman Vukušić (psihijatar), Morana Paliković-Gruden (predsjednica Skupštine Grada Zagreba), Jadranka Kosor (saborska zastupnica HDZ-a), Zlatko Canjuga (bivši savjetnik predsjednika Tuđmana), Vesna Trnokop-Tanta (direktorica Jadranskog naftovoda).

1. JE LI HOMOSEKSUALNOST PRIRODNI ODABIR ILI JE SMATRATE BOLEŠĆU?

Apsolutno se ne radi o bolesti. Homoseksualnost je pravo na seksualni izbor i ja ju podržavam (Čuljak)
Shakespeare bi rekao: Kako vam se sviđa… (Maruna)
Homoseksualnost je ipak pogrešan odabir uvjetovan okolinom, u kasnijem razvoju trendom vremena, pa i nekim genetskim greškama. Ipak smatram da je to bolest koja se može liječiti (Vuco)
Prema stručnim klasifikacijama homoseksualizam je osobna tendencija pojedinca u njegovom erotskom odgovoru. Osobno nametanje stava o homoseksualizmu kao bolesti smatram civilizacijski nazadnim (Vukušić)
Niti je odabir niti bolest već postoji predispozicija kod nekih ljudi koju kasnije, uvjetovano društvenim običajima, ili intenziviraju ili smanjuju. Društvo mora imati prostora i za ljude koji su napravili odabir prema istom spolu (Paliković-Gruden)
Homoseksualnost je neprirodno stanje. Protiv sam nasilja nad takvim ljudima, ali njihove brakove ne treba legalizirati niti praviti usporedbe između Hrvatske i zemalja gdje se to dozvoljava (Kosor)
Znanost o tome nije rekla posljednju riječ. Ipak mi se vjerojatnijom čini opcija kako se radi o prirodnom izboru pojedinca (Canjuga)
To je prirodni odabir (Trnokop-Tanta)

2. KAKO BISTE REAGIRALI DA VAS POKUŠA ZAVESTI OSOBA VAŠEG SPOLA?

Takvo što mi se nikada nije dogodilo, pa ne znam da li bih uopće prepoznala da me neka žena pokušava zavesti. Vjerojatno bih joj pokušala objasniti da to nije moj izbor i tako završila tu zgodu (Čuljak)
Na moju nesreću, nadišao sam godine pa i eventualne reakcije (Maruna)
Dodir među spolovima iste vrste u smislu spolnosti mi je odbojan (Vuco)
Kao na kompliment, uz jasnu prezentaciju mojeg heteroseksualnog stava (Vukušić)
Nemam takvih iskustava, ali niti strahova. Vjerojatno bih to sa zanimanjem promatrala, ali ne vjerujem da bi bilo koja osoba mogla utjecati na moju seksualnu orijentaciju (Paliković-Gruden)
Sasvim sigurno bih se snašla. Mislim da bi ignoriranje bila sasvim dovoljna poruka (Kosor)
Ne bi mi bilo drago i decidirano bih odbio svaku takvu inicijativu (Canjuga)
Ignorirala bih (Trnokop-Tanta)

3. KAKVA SU VAŠA OSOBNA ISKUSTVA S DROGAMA, A AKO IH NEMATE, BISTE LI PROBALI NEKU OD LAKIH DROGA?
Imam užasan otpor prema drogama jer sam vidjela nekoliko svojih bliskih prijatelja kako postaju ovisnici. Za razliku od homoseksualizma, ovisnost o drogama jest bolest (Čuljak)
Ne bih. Iskustva su inače svuda oko mene. Ili Parrinim riječima: Svijet je ono što jest, a ne ono što kurvin sin zvan Einstein kaže da jest (Maruna)
Manje je opasno njegovati dodir sa zmijama nego s drogama. Čovjeka vodi razum, a droge mu oduzimaju vlast nad njim (Vuco)
Osobnih iskustava nemam, a postoje istraživanja koja tvrde da neke lake droge npr. kanabis imaju ljekovita svojstva. Stoga: nikad ne reci nikad (Vukušić)
Nemam ih, ne bih niti probala, a u doba moje mladosti to nije bilo toliko “in” kao što je danas (Paliković-Gruden)
Nikada ne bih probala. Samo sam jednom na seminaru u gimnaziji svoga sina, gdje su pozvali nas roditelje, izdaleka vidjela uzorke droge u bočicama. Nadam se da će tako i ostati (Kosor)
O drogama sam samo puno čitao i nikada ih ne bih probao (Canjuga)
Nikada i ne interesira me (Trnokop-Tanta)

4. SLAŽETE LI SE S VLADINOM NAJAVOM DEKRIMINALIZACIJE LAKIH DROGA?
Poput velikog dijela javnosti imam podijeljene stavove, ponekad mislim da bi to bilo dobro, a koji put da se time otvara put prema težim drogama (Čuljak)
Neka se Vlada složi sa sobom! (Maruna)
Ne, jer je dopuštanje malih grijeha uvod u velike prekršaje. Bolje ne kažnjavanje nego dozvoljavanje (Vuco)
To je dobar potez kojim će se puno učiniti na prevenciji i sanaciji posljedica konzumiranja težih droga poput heroina. Puno možemo naučiti i na primjeru nekih europskih država poput Nizozemske (Vukušić)
Dekriminalizacija je dobra jer smanjuje količinu droge na tržištu, a društvu omogućava bolju brigu za ovisnike (Paliković-Gruden)
Protiv sam bilo kakve dekriminalizacije jer su sve droge štetne. Ako želimo dekriminalizirati lake droge, zašto idemo u kampanje protiv pušenja? (Kosor)
Određeni stupanj dekriminalizacije ne bi bio loš, uz jaku borbu protiv dilera (Canjuga)
Ne (Trnokop-Tanta)

5. DA STE SMRTNO BOLESNI, BISTE LI DOPUSTILI EUTANAZIJU?
Da, apsolutno (Čuljak)
Život je po sebi smrtna bolest, ali nisam ovdje da bih nijekao nadu (Maruna)
Ne, jer život je nedodirljiv i treba zaštitu od začeća do posljednjeg daha. Mi smo upravitelji našeg života, a ne vlasnici (Vuco)
U ovome dijelim stav čuvenog bečkog psihijatra i tvorca logoterapije dr. Viktora Frankla, koji je rekao da svaki život ima smisla, koliko bolan bio čak i na pragu smrti (Vukušić)
Da, pristala bih na eutanaziju jer znam što je bolest i znam kako zna ružno završavati kad netko gubi dostojanstvo. To je nešto što je vrlo bolno za nekoga tko je profilirana osoba (Paliković-Gruden)
Protivim se eutanaziji i ne bih je dopustila. Protivna je mojim shvaćanjima života i smrti (Kosor)
Mislim da ne jer se za čovjekov život treba boriti do zadnjeg trenutka (Canjuga)
Optimist sam, volim život i smatram da nada umire posljednja (Trnokop-Tanta)

6. KAKO GLEDATE NA MOGUĆNOST BRAKA IZMEĐU BRATIĆA I SESTRIČNE?
U tome zadnju riječ treba imati medicina, no osobno mi nije prihvatljivo (Čuljak)
Kao produžetak idile iz dječjeg vrtića (Maruna)
Treba i dalje zakonski zabranjivati. Znamo da rođaci imaju iste osobine, pa se rađaju nenormalna djeca. Jedna ugledna obitelj u Kaštel Novom je to učinila i oboje djece je rođeno degenerično (Vuco)
Slažem se s rješenjem ponuđenim u prijedlogu novog zakona o obitelji kojim je ovaj brak u određenim okolnostima dopušten (Vukušić)
Mislim da je to vrlo opasno jer je poznato da se genetskim kombinacijama mogu dogoditi defektna djeca, i stoga treba biti vrlo oprezan, a nikako to stimulirati (Paliković-Gruden)
Ne prihvaćam takve brakove jer se protive tradicionalnim shvaćanjima bračne zajednice u Hrvatskoj, a i mome odgoju. Osim toga, moglo bi biti štetno i za potomke (Kosor)
Protivnik sam svođenja braka na razinu strasti jer se tada ne odmičemo od animalizma. Zato bih ovo podržao samo u iznimnim slučajevima (Canjuga)
O tome nemam izgrađeni stav (Trnokop-Tanta)

7. ŠTO MISLITE O MOGUĆNOSTI KLONIRANJA LJUDI?
To je početak kraja (Čuljak)
I ovako su bezvezni (Maruna)
Kloniranje je pokušaj da se sve sveto ismije i izruga (Vuco)
Beskrajne mogućnosti za znanstvena istraživanja u korist ljudskog roda, ali također i etička “crna rupa” u kojoj je nemoguće naći odgovore na temeljne moralne dvojbe treba li dopustiti kloniranje ili ne (Vukušić)
Zabrinjava me, onoga trenutka kada se pojavila ovca Dolly bila sam tri dana u šoku. Znanost se neće zaustaviti, ali kada se počnu klonirati ljudi, to će biti strašno (Paliković-Gruden)
Užasavam se pomisli na kloniranje, iako je činjenica da je znanost dosegla razinu da može učiniti takve stvari. Kao što vidite, posve sam konzervativna (Kosor)
To je neprihvatljivo zadiranje medicine u nedodirljivost ljudskog života (Canjuga)
Sve što ima ime samim tim je i ograničeno, čovjek, život, vrijeme… (Trnokop-Tanta)

8. SMATRATE LI SE LIBERALOM/LIBERALKOM ILI KONZERVATIVCEM/KONZERVATIVKOM?
Često se u meni ne mogu pomiriti moj konzervativni odgoj i liberalni duh (Čuljak)
Liberalom, s obzirom na to da sigurno nisam liberalka (Maruna)
Ni liberal ni konzervativac. Imam dosta znanja da mogu razumno razmišljati bez svrstavanja u jata ili plemensku galamu (Vuco)
Mislim da sam 80 posto liberal, a 20 posto konzervativac. Svih tih 20 posto konzervativizma iskazujem u braku (Vukušić)
Liberalnog sam usmjerenja, ali neke stvari koje nosi konzervativni odgoj, barem dijelom, prihvaćam. Mislim da nije loše sve što je konzervativno (Paliković-Gruden)
Na temelju ovih pitanja sigurno sam konzervativka. Međutim u brojnim životnim situacijama sam otvorena i tolerantna i mislim da poštujem tuđa mišljenja (Kosor)
U nekim stvarima je nemoguće odrediti što je konzervativno, a što liberalno. Ja volim zastupati slobodarske ideje (Canjuga)
Nisam rob klišea, umjerenost i principijelnost nude dobra rješenja (Trnokop-Tanta)