Potpredsjednik Vlade Branko Grčić najavio je promjene u zdravstvenom i mirovinskom sustavuKratkoročno. Ta riječ ponajbolje bi opisala većinu dosadašnjih poteza Kukuriku koalicije u prvih pola godine vladavine. Kroz nove porezne sustave i poskupljenja, cilj je bio napuniti proračun, te potaknuti investicije kako bi barem ove godine uspjeli ostvariti rast koji bi vratio optimizam i smanjio nezaposlenost. Da tim manevrima još nisu ušli u prostor tzv. strukturnih reformi koje bi dugoročno održale stabilnost sustava, svjesni su i u Vladi, iako se to priznanje ne može službeno čuti. Daleko od očiju javnosti pripremaju se zato paketi novih reformi čiji će detalji biti potpuno poznati na jesen. Osnovni ciljevi su stvoriti dugoročne temelje za fiskalnu stabilnost i povećati konkurentnost države. Prvi put se koordinirano radi na izmjenama zakona i njihovim učincima.

NOVI SMJER VLADE najavio je prošlog tjedna SDP-ov potpredsjednik Vlade Branko Grčić koji je rekao da se mogu očekivati promjene u zdravstvenom i mirovinskom sustavu, te promjena i učinkovito korištenje socijalnih pomoći. Sve uz toliko puta najavljivano restrukturiranje javnih poduzeća, mahom gubitaša, u kojem su uprave inertne, a visoka prava radnika zacementirana kolektivnim ugovorima. Grčić je dobio zadatak koordinacije novih reformi koje je prošlog mjeseca najavio slikovitim rječnikom: "Rezat ćemo one komponente u proračunu koje su dosad bile nedodirljive, onih 85 milijardi kuna." Famozni iznos prvi je iznio bivši ministar financija Ivan Šuker, jer se on smatra fiksnim troškom, pa Vladi ostaje mali manevarski prostor od tek 20-ak milijardi kuna godišnje.

NACIONAL JE DOZNAO smjerove u kojima će ići novi paketi reformi, iako se oni još trebaju iskristalizirati kroz resorna ministarstva i procijeniti sve dobre i loše strane na proračunskoj, državnoj razini. Jedna je od najvećih novosti da se planirano, dodatno odterećenje plaća kroz dva postotna boda niži zdravstveni doprinos planira iskoristiti za jačanje drugog mirovinskog stupa. Drugi mirovinski stup u koji se ulijeva pet posto zamišljen je kao privatna imovina radnika, za razliku od državnih 15 posto koje poslodavci uplaćuju da bi se po sustavu međugeneracijske solidarnosti isplatile sadašnje mirovine. Od početka je bilo zamišljeno da se izdvajanja za drugi stup postupno povećavaju, ali je reforma zaustavljena. Inače, trenutačno u proračunu nedostaje 16 milijardi iz prvog stupa koje se moraju pokrivati iz proračuna, zato se on neće smanjivati. Radije će se ići na smanjivanje zdravstvenih doprinosa za koje novac treba naći od postojećih poreznih davanja i jačem financiranju od lokalne uprave.

NAJVEĆE REFORME SE OČEKUJU od državnih poduzeća poput HŽ-a, Hrvatskih šuma, Hrvatskih voda, HEP-a, Hrvatske pošte i ostalih. U Vladi su potpuno nezadovoljni kašnjenjem planova restrukturiranja i planovima o smanjenju broja ljudi. Iako se dnevno licitira s tisućama koje moraju otići iz pojedinog poduzeća, ono što mediji rijetko spominju jest trošak tog otpuštanja ili prijevremenog umirovljenja. Većina tvrtki nema milijune koji se moraju isplatiti pa bi za to mogli dobiti jamstva države ili subvencije. Ali iako je HEP-u ovaj mjesec odobren kredit od 400 milijuna kuna za tekuće financiranje i još nisu počeli provoditi restrukturiranje, izvori u Vladi tvrde da će to biti posljednje. Novac će se moći dobiti, ali samo za trošenje po planu restrukturiranja i za odobrene investicije. Uvjeravaju i da neće više biti moguće, koliko god uprave bile postavljene po političkim linijama, da se zbog čuvanja svog čovjeka i "objektivnih poteškoća" neučinkovite uprave ostavljaju na čelu tvrtki. I u sustavu dodjele 10 milijardi državnih potpora slijede nova pravila koja su se godinama izbjegavala. Neće više biti spašavanja gubitaša i nerentabilne proizvodnje, nego će se sustav prilagoditi europskom načinu dodjele - potpore se daju za istraživanje, razvoj, ekologiju, ukratko, za veću konkurentnost na tržištu. Većina europskih država izdvaja više od 85 posto novca od potpora za tu vrstu, dok je kod nas postotak i četiri puta manji. Godinama je jasno da su potpore neučinkovite, i one dane tvrtkama i poljoprivredi, ali se problem uporno gurao pod tepih. Sada bi tome trebao doći kraj. S druge strane, kako bi se potaknula investicijska klima, potvrđeno nam je da će novi Zakon o poticanju ulaganja biti iznimno prijateljski prema investitorima. Iako se detalji još dorađuju, prošlog tjedna je Jutarnji list objavio da će se poticati ulaganja već iznad 10 milijuna kuna, dok je limit dosad bio dvostruko veći. Također bi se trebali udvostručiti i poticaji za novozaposlene, ali konkretne brojke se još dorađuju. Napokon bi se trebala napraviti i nova industrijska strategija, koja bi jasno rekla koje su grane strateške i na koji ih način poticati jer su i s padom proizvodnje u Vladi shvatili da je vrag odnio šalu i da se ne može živjeti od usluga. Kako bi se olakšala investicijska klima, intenzivno se priprema i uvođenje tzv. e-građevinskih dozvola, te online prostornih planova koji bi jasno i transparentno za svaku građevnu česticu propisivali uvjete gradnje. Nova Agencija za konkurentnost trebala bi osigurati službenika investitorima koji bi mu pomagao. Koliko god poticanje investicija bilo potrebno, u Vladi su svjesni da su, uz mirovinski sustav i javne tvrtke, nužne reforme na još četiri područja: zaposlenima u javnoj upravi, lokalnoj upravi, zdravstvu i transferu socijalne pomoći.

VLADA NEĆE ODUSTATI OD REZANJA PRAVA zaposlenima, ali do jeseni bi trebao biti gotov i potpuno novi sustav koji se nabolje može opisati kao "mrkva i batina". Novim načinom ocjenjivanja učinkovitosti zaposlenih bi se otvorio bi se prostor za nagrade onima koji dobro rade svoj posao, pa bi se osim veće učinkovitosti postiglo da oni sposobni ne napuste državnu upravu. Osim toga, značajne uštede provele bi se i kroz jedinstveni sustav obračuna plaća, pa će nestati potrebe da svako ministarstvo, zavod, agencija, imaju svoja računovodstva. I ova vlada obećava da će napraviti procjenu učinkovitosti svih agencija i službi kako bi vidjela koje može ukinuti. Zaposleni u 36 agencija i zavoda imaju potpuno drukčije ugovore o radu i veća prava nego državni službenici. Često ih zato zovu sustav unutar sustava. Zadnji pokušaj Kosoričine Vlade da smanji broj agencija i zavoda bio je uspješan kad se pogleda broj odsječenih agencija, ali je u biti pucanj u prazno. Izvješća o trošenju proračuna kažu da je, unatoč manjem broju agencija, trošak porastao za 10 posto jer se trošilo za vanjske usluge. Lokalna uprava sa svojih 556 gradova i općina često se smatra prevelikom i neučinkovitom. Spašavanja gubitaša i nerentabilne proizvodnje više neće biti, unatoč prosvjedima sindikataNikakva dekreta o smanjivanju općina neće biti, ali kako smo već pisali, kroz ukidanje područja posebne državne skrbi i ostalih potpomognutih područja napravio bi se novi sustav pomoći i razvoja. Ukratko, odredio bi se trošak za svaku javnu uslugu, ovisno o brojnim kriterijima, od broja stanovnika, veličine općine i slično. Država bi pokrivala određeni dio novca, ali samo ako lokalna uprava i sama može osigurati veći dio. Ako općina ne može financirati neku uslugu, morala bi je se odreći. Na taj način će se pokušati uvesti transparentni sustav dijeljenja potpora i natjerati lokalce da sami traže udruživanje s većima ili susjednima, ako sami ne mogu obaviti svoj posao. Posebno će teško biti s ministarstvom zdravlja koje troši 21 milijardu i ministarstvom socijalne skrbi koje troši 6 milijardi kuna, a oba sustava se smatraju nedovoljno kvalitetnima i transparentnima. U zdravstvu bi trebalo uvesti novi bolnički sustav i dalje raditi na e-zdravstvu. Posebno će ravnatelje bolnica pogoditi to što će se objediniti javna nabava za sve bolnice prema potrebama koje će specificirati. Time se planira uštedjeti milijune kuna jer je već poznato da i uz natječaje razne bolnice nabavljaju opremu i potrepštine po sasvim različitim cijenama koje se razlikuju i do 300 posto.

SVA NADA ZA UŠTEDE u socijalnoj skrbi polaže se u konačno uvođenje reda kroz zajednički registar primatelja pomoći koji bi objedinio sva prava koja pojedinac ostvaruje. Na njemu se intenzivno radi i trebao bi biti gotov do kraja godine. Same visine pomoći se ne bi mijenjale, ali se očekuje da će mnogi koji su ostvarivali pomoć od gradova, općina, ministarstva, a imaju i imovinu i druge prihode, sami ispasti iz sustava i smanjiti troškove. Već prije ljeta bit će usvojena i još dva važna zakona koja bi trebala uvesti reda, Opći porezni zakon i Zakon o financijskom poslovanju. Zabranilo bi se osnivanje novih tvrtki ako postojeća ima nakupljene dugove, direktori i vlasnici bi odgovarali imovinom za poslovanje, skratili bi se stečajni postupci, objavila imena dužnika prema državi. Uz skraćene rokove plaćanja od 60 dana dobavljačima poduzetnicima bi se za 15 dana produžilo plaćanje PDV-a državi. Hrvatski poslodavci već se bune protiv poreznog zakona tvrdeći da je neustavan i da nitko neće htjeti biti menadžer ako se usvoji. Ministarstvo financija na čelu s ministrom Slavkom Linićem ipak im ne želi popustiti. Dugoročne, strukturne reforme su nužnost i oko toga se svi uvijek slažu, i Vlada, i radnici, i poslodavci. Uvijek zapne u načinu provedbe, a jesen ili najkasnije kraj godine pokazat će ima li ih sadašnja vlada zaista petlje provoditi. Ili će i dalje ostati visjeti u zraku kao svaki put dosad.