IlustracijaEuropski parlament najavio je da će učiniti sve kako bi smanjio utjecaj rejtinških agencija, prije svega kako bi čuvari boniteta država i poduzeća ubuduće imali manje utjecaja na financijskim tržištima.

Tako će se pododbor za gospodarstvo u Europskom parlamentu danas (19.6.) izjasniti za pooštrenje prijedloga Europske komisije u kojem se traži reguliranje rejtinških agencija. Prijedlog je sastavljen na 20 stranica i očekuje se da će ga prihvatiti ne samo socijaldemokratski već i konzervativni zastupnici Europske pučke stranke, a time i velika većina europskih zastupnika.

U prijedlogu se zagovara još strožiji pristup nego što je to zatražio povjerenik Michel Barnier u studenom 2011. godine. Konkretno, zahtjev predviđa da rejtinške agencije za svoje mišljenje snose odgovornost u kaznenom pravu, što je izazvalo žestoke reakcije u spomenutoj branši. Ukoliko zastupnici prihvate ovaj prijedlog, tada bi se otvorila vrata lakšoj i privremenoj zabrani objavljivanja ocjene kreditne sposobnosti, a da se u sukobu ne prijeti temeljnim pravima slobode izražavanja.

Moć rejtinških agencija

Velika nelagoda vodilja je europskih zastupnika prilikom glasovanja o moći i utjecaju rejtinških agencija. Zastupnici žele prije svega smanjiti moć "velikoj trojci", agencijama Moody's, Fitch i Standard & Poor's (S&P), a to su upravo one tri agencije koje su međusobno u svijetu gotovo isključivo podijelile tržište za procjenu boniteta poduzeća i država.

Zbog toga europski zastupnici u svojim zahtjevima koji nadilaze sve stranačke granice, od Europske komisije traže da ona najkasnije za tri godine predstavi studiju izvedivosti za stvaranje vlastite i u potpunosti europske rejtinške agencije.

Obveza rotacije

Nadalje se zahtijeva uvođenje stroge obveze rotacije, a to znači da poduzeća ne mogu trajno zapošljavati samo jednu rejtinšku agenciju, već moraju najkasnije svake tri godine povjeriti zadaću ocjene kreditnog boniteta jednoj drugoj agenciji.

Same rejtinške agencije pak u svojoj argumentaciji navode da je za procjenu kreditne sposobnosti poduzeća koja posluju na burzama potrebno iskustvo i velik broj osoblja kojeg mali konkurenti uopće ne bi mogli imati. Iz redova europskih parlamentaraca čuli su se glasovi da bi ovakvi zahtjevi mogli samo još više osnažiti postojeće tri velike rejtinške agencije.

Ipak, činjenica da Europski parlament ima zajedničku liniju, predstavlja snažnu poziciju u obrani ovog stava. Jer pregovori sa zemljama članicama tek predstoje.

I dok se pojedini parlamentarci potajno nadaju da će ministri financija zemalja članica ponovno ublažiti prijedlog Europskog parlamenta, jedan briselski političar već sad trlja ruke. Michelu Barnieru je već kod prezentacije svojeg prijedloga pozvao Europski parlament da bude nešto strožiji nego što su to bili Barnierovi kolege u Europskoj komisiji i tu želju su parlamentarci i ispunili.

Ipak, Europska unija i Europa daleko su još od svoje ili svojih rejtinških agencija kojima bi mogli barem donekle parirati velikoj američkoj trojki.