Neven Budak, dekan Filozofskog fakultetaOtkako je Neven Budak imenovan za dekana, Filozofski fakultet u Zagrebu postao je središte otpora protiv retrogradnih tendencija u hrvatskom školstvu. Tako su se njegovi profesori prvi zauzeli za ukidanje Hrvatskih studija osnovanih prema HDZ-ovu diktatu, a prije nekoliko mjeseci jedini su se otvoreno suprotstavili izboru teologa Tomislava Ivančića za rektora zagrebačkog sveučilišta. Crkva je reagirala putem Glasa Koncila u čijem su komentaru predstavnici fakulteta proglašeni komunistima. No sukobi s konzervativno-desničarskim miljeom ne brinu dekana Filozofskog fakulteta.
“Filozofski fakultet treba biti mjesto kritičkog promišljanja. Ne tvrdim da smo uvijek u pravu, ali nastojimo reagirati na aktualne događaje i zato kojiput izlazimo sa stavovima koji katkad nisu u skladu s većinskim mišljenjem u ovoj zemlji”, objašnjava dekan Budak. U odnosu na razdoblje HDZ-ove vladavine pritisci su puno manji. Dovoljno je sjetiti se dekana iz Varaždina koji su bili smijenjeni zato što nisu podržali izbor Marijana Šunjića za dekana zagrebačkog sveučilišta, što je nakon promjene vlasti nezamislivo. U tom smislu stvari su se u posljednje dvije godine promijenile znatno nabolje.
Ipak u Hrvatskoj se i dalje događaju ekscesi poput nedavne preporuke ministra obrazovanja Vladimira Strugara da dvije djevojčice oboljele od AIDS-a ne krenu u redovito pohađanje nastave. “To je jednostavno svinjarija”, rezolutan je Budak i dodaje kako je odnos društva prema tim djevojčicama sramotan bez obzira na to je li riječ o susjedima koji im ne dopuštaju useljenje u zgradu ili preporuci ministarstva. “Sramotno je kažnjavati djecu koja nisu nimalo kriva, a ujedno otežavati život njihovim skrbnicima koji ionako imaju mnogo problema. Prošle godine se na Filozofski fakultet upisala studentica koja je upravu obavijestila da boluje od AIDS-a, no to ni na koji način nije utjecalo na njezin studentski položaj.
Kao povjesničar mislim da su pojedini segmenti hrvatskog društva vrlo konzervativni, međutim sama činjenica da je parada u povodu Gay Pridea ipak održana bez većih incidenata pokazuje da stvari nisu tako crne. No i tada se vidjelo da postoji i dio vrlo konzervativnih građana, pri čemu ne mislim na skupine galamdžija u čijem slučaju nije riječ o konzervatizmu, nego o manjku inteligencije”, smatra Budak.

Na prijemnom ispitu za upis na Filozofski fakultet u Zagrebu, za razliku od prijašnjih godina, ispitivani su opća kultura, opća informiranost te pismenost i inteligencija, što je izazvalo brojne polemike i kontroverze: sastavljači testa u Nacionalu objašnjavaju kako je takav prijemni ispit, suprotno najavama kritičara, ipak uspio izdvojiti kandidate najviših intelektualnih sposobnosti Ukupno 950 budućih studenata od 4200 kandidata uspjelo je prije desetak dana položiti najkontroverzniji prijemni ispit održan do sada na zagrebačkom sveučilištu. Točnije riječ je o čak četiri različita testiranja – opće kulture, opće informiranosti, hrvatskog jezika te test inteligencije. Novost u ocjenjivanju koju su uveli autori testova Benjamin Čulig, Predrag Zarevski, Marko Alerić i Alija Kulenović izazvala je brojne polemike u kojima sudjeluju svi: kandidati i njihovi ljuti roditelji, profesori s filozofskog i nekih drugih fakulteta također su podijeljeni; dok jedni podržavaju razbijanje učmalog sustava koji je desetljećima favorizirao tzv. štrebere, kritičari upozoravaju da se na ovaj način omalovažavaju srednjoškolske ocjene, a od budućih studenata traže informacije koje ih u toj dobi ne zanimaju. Unatoč tome Čulig, Kulenović, Alerić i Zarevski tvrde kako rezultati pokazuju suprotno i da je njihov eksperiment pouzdano izdvojio mlade studente najviših intelektualnih sposobnosti, ujedno i s najvećom količinom općeg znanja.
U tome imaju i potpunu podršku dekana Nevena Budaka. Otkako je jedan od najpoznatijih hrvatskih povjesničara preuzeo vođenje Filozofskog fakulteta, istupi tamošnjih profesora nerijetko dižu uzbunu u akademskim krugovima bez obzira na to je li riječ o sukobima s Katoličkom crkvom oko izbora rektora ili posljednjem primjeru uvođenja potpuno novog sustava prijema studenata. I ovoga puta Budak je stao iza svojih suradnika, koji su tek nakon objavljivanja konačnih rezultata pristali govoriti u javnosti. Prije to nisu željeli, kako bi izbjegli sve koji bi se pokušali dokopati primjeraka testova, koji će najesen biti objavljeni u posebnoj publikaciji. Neovisno o svemu ova četvorica ostat će zabilježeni kao profesori koji su inicirali jednu od najvećih novosti u hrvatskim sveučilištima tijekom posljednjeg desetljeća.
“Postignuti rezultati koji su samo malo ispod tipskog prosjeka pokazuju da je test opće kulture bio kvalitetno sastavljen. Od 99 pitanja polaznici su u prosjeku odgovorili na 47,5, a osim toga podjednaki broj ih je bio i iznad i ispod prosjeka, što pokazuje da nije bilo nikakvih odstupanja koja bi pokazala da su autori negdje pogriješili”, smatra Benjamin Čulig, šef Katedre za metodologiju Odsjeka za sociologiju i autor testa opće kulture. Čulig još od 1983. sudjeluje u izradi testova opće kulture i objašnjava da je riječ o pokušaju da saznaju stupanj aktualne informiranosti budućih studenata.
Njegov test opće kulture sastojao se od dvadesetak područja od prirodnih i društvenih znanosti do teologije. Čulig obrazlaže i zbog čega je važno da gimnazijalci budu upućeni u područje koje je pokrivao njegov ispit. “Opća kultura je mreža pojmova i konvencija koja služi za komuniciranje između intelektualaca i preko koje se može prepoznati tko jest, a tko nije intelektualac. To nije test znanja kod kojeg najbolji imaju sve točne odgovore, ali može se pretpostaviti da će osobe s kvalitetnom općom kulturom proći vrlo visoko na tom testu.”
Na prigovore kako su testovi bili preteški odgovara da su oni namijenjeni dijelu najboljih gimnazijalaca zbog čega fakultet ima pravo očekivati od njih različita znanja. Međutim u tijeku je i višegodišnji proces smanjivanja opće kulture i informiranosti mladih generacija u Hrvatskoj. Iako je gledano izvana teško primjetan, riječ je o trendu u koji se Benjamin Čulig prvi put osvjedočio još prije petnaestak godina. Kada je krajem 1986. obavio prvo istraživanje opće kulture među tadašnjim studentima prve godine zagrebačkog sveučilišta, iznenadio ga je podatak da dio kandidata postiže izrazito loše rezultate, što je pripisao promjeni sustava obrazovanja.
“Ono što je 70-ih, kada sam ja studirao, znao skoro svaki mladi intelektualac, tadašnja generacija više nije znala. Njihova su znanja bila ograničena na aktualne društvene događaje, na temelju čega sam mislio da se situacija pogoršava. No kada sam napravio novo istraživanje i analizirao rezultate koje smo dobili sredinom 90-ih, shvatio sam da su oni prethodni bili još i dobri u odnosu na nove generacije”, objašnjava Čulig postojeće trendove na sveučilištu.
Opća kultura posebno je važna na nekim studijskim grupama, primjerice ako se netko želi baviti sociologijom kulture, a ne zna pravce, epohe ili važne povijesne osobe, ne može biti primljen jer bi prije početka studija morao naučiti osnovne stvari. Stoga je logično uzeti studente koji znaju. “Neki studenti ne znaju skoro ništa pa su mi Platona smjestili u 14. stoljeće, a Spinozu proglasili Ptolomejevim suvremenikom. Takvi rezultati pokazuju da je riječ o kandidatima koji nisu svjesni da nemaju pretpostavke za studiranje na našem fakultetu”, rezolutan je Čulig.
Upravo na njegovu inicijativu uveden je i test pismenosti. Povod je pronašao u radovima dijela studenata sociologije koji, po njemu, ne zadovoljavaju kriterije pismenosti. Koliko god su sa stručne strane kvalitetno obrađivali zadanu problematiku, najčešće su njihovi radovi zbog jezičnih pogrešaka bili skoro neshvatljivi. Višegodišnje suočavanje sa slabo pismenim studentima navelo je Čuliga na pokušaj uvođenja testa opće pismenosti. Krajnji rezultat je čvrsta povezanost sva četiri testa, a jedna od najboljih posljedica je eliminiranje utjecaja srednje škole, te eliminacija štrebera i fah-idiota, rezonira Čulig.
“Prijašnjih godina imali smo dosta problema jer je svaka grupa pisala posebni razredbeni ispit, i često smo bili nezadovoljni selekcijom jer se očito honorirala sposobnost memoriranja podataka, a ne sposobnost za studij”, objašnjava dekan Filozofskog fakulteta Neven Budak. Odbija i kritičare koji se zalažu za usku profilaciju i misle kako na primjer studenti stranih jezika ne trebaju biti informirani o sportu, politici ili filozofiji. “Svatko tko studira na Filozofskom fakultetu mora biti kompletna ličnost, jer ne možete znati dobro engleski, a o svemu ostalom nemati pojma. Osim toga, mnogi kandidati za studije stranih jezika pali su zbog lošeg znanja hrvatskog, jer se pokazalo da ne možete govoriti talijanski, francuski ili talijanski ako ne znate gramatiku hrvatskog jezika.”
Da je riječ o jalu zbog neuspjeha potvrđuje i podatak kako je stiglo samo sedam žalbi od 4200 kandidata. Od toga je u tri slučaja zaboravljeno pribrojiti dodatne bodove za poznavanje trećeg jezika, no ti su propusti odmah uklonjeni. Budak ima i odgovor zašto su među najboljima i osobe koje su prijašnjih godina, neke još u osamdesetima, završile gimnaziju. “Ne zanimaju nas njihove godine jer u prvom redu želimo imati dobre studente bez obzira na to imaju li 19 ili 25 godina. Naravno ne bismo bili sretni da počnemo masovno upisivati četrdesetogodišnjake, ali mislim da nema straha od takve budućnosti.”
Bizarne situacije povremeno se ne mogu izbjeći, što potvrđuje upravo primjer dekana Filozofskog fakulteta. Naime, posljednjih dana Budak je dva puta zaustavljao postariju gospodu koja su se pokušavala probiti u dvoranu za upis. “Ulaz je dopušten samo studentima, a roditelji neka pričekaju u kantini”, upozorio je Budak. No 35-godišnji brucoši nisu se dali smesti. “Ali mi nismo roditelji nego vaši novi učenici”, odgovorili su i progurali se pokraj zbunjenog dekana. Unatoč ovakvim ekscesima Budak je uvjeren kako je test primjeren svim kandidatima bez obzira na godine, i dodaje da ga je i sam rješavao. Prema vlastitom priznanju, da se natjecao, plasirao bi se poprilično visoko, u najgorem slučaju među prvih 200 sudionika.
Premda to Budak odbija kazati, eksperiment proveden na Filozofskom fakultetu u Zagrebu pokazuje i skepsu većine sveučilišnih predavača glede načina ocjenjivanja u hrvatskim gimnazijama. Očito je da ocjene nisu odraz stvarnog znanja, makar postoje i iznimke poput studentice koja je najbolje riješila test, a i srednjoškolski prosjek joj je iznosio maksimalnih 5,0. “Mislim da ćemo sljedeće godine dodatno smanjiti udio ocjena u bodovanju jer se pokazalo da dvije stotine čistih odlikaša nije prešlo razredbeni prag. Dakle, očito njihove petice nisu odraz stvarnoga znanja”, upozorava Budak. Uz to, sadašnje generacije nemaju manje znanja od prijašnjih, ali očita je njihova nesamostalnost u odnosu na studente od prije dva-tri desetljeća. Potvrda je bio i ovogodišnji upis, kada je mnogo kandidata došlo u pratnji roditelja, koji su umjesto njih rješavali formulare i pristupnice.
Unatoč verbalnim kritikama na eksperiment proveden na Filozofskom fakultetu, jedini pravi napad zbog testa doživio je Alija Kulenović. Premda je procurila informacija kako je doživio dvadesetak prijetnji, on tvrdi da je situacija malo drugačija – telefonski mu je prijetio i vrijeđao ga samo jedan bijesni roditelj, ali čak dvadesetak puta dnevno. No, kako kaže, sve to spada u rok službe i objašnjava zbog čega je siguran da su on i njegovi kolege napravili kvalitetan posao.
“Osjećali smo da nešto nije u redu s prijemnim ispitima, posebno na pojedinim odsjecima. Bilo je slučajeva da se na neki odsjek javilo 800 kandidata od kojih bi bilo primljeno 200, a polovica među njima ne bi završila prvu godinu, što pokazuje kako nešto ne valja. Zato smo odlučili na jednaki način testirati sve kandidate”, priča Kulenović, profesor psihometrije na Odsjeku za psihologiju, koji je sastavio test inteligencije. Zato su sastavljači ove godine odlučili prepoznati i odabrati najinteligentnije kandidate s najširom općom kulturom. Svi testovi su automatski očitovani pa je mogućnost pogreške smanjena na minimum. U strahu od optužbi da su testovi doprli do pojedinih kandidata, sva četiri autora su izradila potpuno nove testove, umjesto da jednostavno prepišu pitanja iz nekih od desetina testova koje su prije publicirali.
“Testove smo nastojali napraviti tako da prosječni rezultat bude oko polovice. U tome smo i uspjeli jer su po prvim informacijama kandidati ispravno odgovorili na malo manje od pedeset posto pitanja. Nije dobro ako napravite prelagana pitanja, jer onda nije moguće razlikovati koji se kandidati ističu, niti ako su preteška, jer tada olako eliminirate prevelik broj sudionika”, objašnjava Kulenović.
Pokušaj promjene načina prijemnog ispita imao je žestoke oponente na fakultetu koji su upozoravali da kod ovakve vrste upisa nitko neće znati motive novih studenata za pojedine smjerove. S time se slaže i Alija Kulenović: “Zaista ne znam što očekuju budući studenti psihologije, možda jedni misle da će se baviti gotovo isključivo proučavanjem Freuda, a drugi parapsihologijom. Prije sam to znao jer sam imao i test znanja iz psihologije i onaj tko je odlično položio, očito je znao zašto se upisuje. Slično je i sa stranim jezicima gdje nismo provjeravali znanje studenata pa sve ovisi o njihovoj procjeni. Kada imaš 18 godina, pitanje je koliko si objektivan, uostalom sam sam mislio da u srednjoj školi najbolje govorim njemački jezik, a kada sam se ovdje pokušao upisati, jednostavno sam pao na prijemnom. No to je rizik koji smo morali preuzeti.”
Konačni rezultati otkrivaju najblaže rečeno čudne kriterije ocjenjivanja u domaćim gimnazijama. Jer kako drukčije objasniti da se među pedesetak najboljih nalazi dobar dio učenika s procjenom 5,0, ali isto tako pri samom dnu ima više od dvije stotine kandidata koji tijekom srednje škole nisu dobili ni jednu četvorku. Pritom Kulenović priznaje da su testovi ipak favorizirali učenike klasičnih gimnazija te nešto starije kandidate, posebno u testu opće obaviještenosti. Najviše razloga za zadovoljstvo ima ravnatelj Privatne klasične gimnazije Zlatko Šešelj, čiji su bivši učenici zauzeli najbolja mjesta. Tako je najbolje rezultate postigla njegova učenica Lea Kašpar, inače kći Krešimira Kašpara, pobočnika predsjednika Stipe Mesića. Uostalom i Kašpar je nekadašnji student Filozofskog fakulteta na kojem je diplomirao komparativnu književnost i engleski jezik i među poznanicima slovi kao erudit.
Volim izazove i poziv na sudjelovanje u sastavljanju pitanja doživio sam kao svojevrsnu čast, ističe najmlađi autor ispita Marko Alerić, asistent na Odsjeku za kroatistiku i sastavljač testa pismenosti i gramatike hrvatskog jezika. Njegovim su se ispitom jezične kulture provjeravala jezična znanja, vještine pisanja i poznavanje gramatike i pravila. Test se bazira na logičkom promišljanju jezika, a tek jednim dijelom i na ranije usvojenim znanjima. “Jezična kultura temelj je svake druge kulture i mislili smo da imamo pravo izabrati studente koji u ovoj sferi ne prave velike pogreške. Željeli smo dobiti pismene studente koji dobro znaju hrvatski jezik i u stanju su se kvalitetno sporazumijevati, što u prošlosti nije bio uvijek slučaj”, naglašava Alerić.
Kako sam kaže, prezadovoljan je dobivenim rezultatima, a potvrdu o dobro koncipiranim pitanjima nalazi u grafičkom prikazu rezultata svojeg testa koji su po postotku točnih odgovora skoro identični testu opće obaviještenosti. To pokazuje da je test bio izbalansiran, bez mnogo preteških, ali i prelaganih pitanja. Osim toga, od sva četiri testa samo se test jezične kulture otprilike podudara s ocjenama iz srednje škole i na njemu su najviše bodova dobili odlični gimnazijalci. Konačni dokaz da su i testovi njegovih kolega kvalitetni Marko Alerić je dobio dok ih je rješavao. “Doista se vidi da je u njih uložen veliki trud kako bi bili izbalansirani i bez favoriziranja bilo koje grupe kandidata. A i osobno sam zadovoljan, jer sam ih prilično dobro riješio”, zaključuje.
Glavna ideja našeg testa bila je da pokušamo odabrati najkvalitetnije kandidate, objašnjava Predrag Zarevski, profesor na Odsjeku za psihologiju i autor testa opće obaviještenosti koji sadrži 60 pitanja iz dvadesetak područja poput tehnike, matematike, medicine, društvenih i prirodnih znanosti, politike i sporta. Zarevski već 15 godina sudjeluje u izradi sličnih testova i tvrdi kako se slična testiranja provode na mnogim poznatim svjetskim sveučilištima, primjerice u SAD-u se opća informiranost novopridošlih studenata testira na prestižnom Yaleu i Princetownu.
Filozofski fakultet vodi mlada ekipa koja želi promijeniti stvari i to je jako dobro, smatra autor testa opće obaviještenosti. Kako ističe, koliko je test doista bio uspješan vidjet će se kroz nekoliko godina na temelju broja studenata koji su diplomirali, a problem je nemogućnost primanja svih kvalitetnih kandidata. Zarevski priznaje kako su testovi opće obaviještenosti redovito najupitniji i izazivaju najviše kritika. Potvrdilo se to i ovaj put jer je dio studenata protestirao zbog pitanja o imenu talijanskog nogometnog izbornika.
Autor testa se ne slaže: “Slika Giovannija Trapattonija sa Svjetskog prvenstva dok bjesni na suce zbog nepravedno poništenog pogotka obišla je cijeli svijet i svatko tko je imalo informiran morao ju je vidjeti. Uostalom, mene sport ne zanima, a nogomet pogotovo, ali riječ je o osobi koja je poznata u svijetu i prigovori ove vrste ne dolaze u obzir.”
Testovi opće obaviještenosti povezani su s ispitanikovim intelektualnim sposobnostima jer je riječ o informacijama koje pojedinac dobrovoljno prikuplja. Laičkim rječnikom, što je više prikupljenih informacija to je veća potvrda da se u svakodnevnom životu upotrebljava vlastiti mozak. “Ljudi koji žele učiti posjeduju unutarnju motivaciju, što govori i o njihovoj socijaliziranosti jer se zahvaljujući širem fondu znanja lakše uklapaju u različita društva”, smatra Zarevski. Istodobno odbacuje teze da opća znanja nisu nužna 18-godišnjacima i objašnjava da se slični testovi već godinama daju budućim studentima psihologije, i to s vrlo velikim uspjehom. “Mi profesori imamo zadatak naučiti ih psihologiji, ali njihova je obveza imati opća znanja u trenutku kada ulaze u akademski život”, tvrdi Zarevski.

PISMENOST I GRAMATIKA HRVATSKOGA STANDARDNOG JEZIKA 1. Zaokružite slovo ispred onog naziva koji je napisan u skladu s pravilima o pisanju velikog i malog slova.
a) Županija Splitsko-dalmatinska
b) odsjek za kroatistiku Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu
c) Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskoga književnog jezika
d) Matica Hrvatska
e) Hrvatsko Zagorje
2. Zaokružite slovo ispred one zavisne rečenice koja je dopusna.
a) Nikad nisam doznao što se točno zbilo.
b) Otišao je u Ameriku kako bi se obogatio.
c) Mora biti kako je rečeno.
d) Da se vrijeme i proljepša, ipak će zima još potrajati.
e) Vjerovali su da će se složiti.
3. Koja se glagolska vremena javljaju u rečenici Dok me gledala, bila je razmišljala o jučerašnjem događaju.
a) perfekt i prezent
b) perfekt i kondicional I.
c) perfekt i pluskvamperfekt
d) perfekt i aorist
e) pluskvamperfekt i imperfekt
4. Pažljivo pročitajte rečenice i zaokružite slovo ispred one u kojoj je tvrdnja netočna.
a) Stanovnik Gradiške je Gradiščanac, a Gradišća Gradišćanac.
b) Žena koja spava je spavačica, a odjeća u kojoj spava je spavaćica.
c) Čovjek koji hrani je hranič, a koji vodi je vodič.
d) Glagolski prilog sadašnji glagola skakati je skaćući, a glagola pritiskati, pritišćući.
e) Umanjenica imenice kamen je kamenčić, a uvećanica imenice ruka ručetina.
5. Pažljivo promotrite i zaokružite slovo ispred točnog popisa vrsta riječi u rečenici Malo dijete jede malo.
a) pridjev, imenica, glagol, prilog
b) prilog, imenica, glagol, pridjev
c) imenica, imenica, glagol, imenica
d) zamjenica, imenica, glagol, imenica
e) pridjev, imenica, glagol, pridjev
6. Pažljivo promotrite i zaokružite slovo ispred one riječi koja je tvorena prefiksalnom tvorbom.
a) uzglavlje
b) polumrak
c) stolar
d) istomišljenik
e) pretposljednji
7. Uz koji padež uvijek dolazi prijedlog?
a) uz nominativ
b) uz dativ
c) uz akuzativ
d) uz lokativ
e) uz genitiv
8. Pažljivo pročitajte i zaokružite slovo ispred one riječi u kojoj se, u odnosu na osnovnu riječ, provode dvije glasovne promjene.
a) ručetina (ruka)
b) plaču (plakati)
c) starca (starac)
d) retka (redak)
e) lišće (list)

OPĆA OBAVIJEŠTENOST
1. Jedna od špijunskih legendi je:
a) Faber
b) Roberts
c) Sorge
d) Epstein
e) Ben Zaga
2. Po gejzirima je poznat:
a) Yellowstone national park
b) Grizzly national park
c) Colorado national park
d) Wapiti national park
e) Hot Water Valley national park
3. Niels Bohr je:
a) rekorder u brzom klizanju
b) nogometaš
c) tenor
d) filozof
e) fizičar
4. N. Mariner i C. Davis su glasoviti:
a) pisci
b) komičari
c) skladatelji zabavne glazbe
d) dirigenti
e) igrači golfa
5. Robot koji se upotrebljava u industriji naziva se:
a) haker
b) japaner
c) romb
d) indrob
e) zombi
6. Koji bi horror-lik u srpnju gladovao na sjeveru Norveške:
a) Frankenstein
b) čudovište iz močvare
c) Demian
d) Drakula
e) Mr. Hyde

NEVERBALNI TEST INTELEKTUALNIH SPOSOBNOSTI
Svaki je zadatak sastavljen od četiri crteža i pet ponuđenih odgovora označenih slovima od A do E. Prva četiri crteža čine niz formiran po pravilu koje treba otkriti. Nakon toga potrebno je među predloženim rješenjima odabrati ono koje prema otkrivenom pravilu nastavlja niz, a slovo kojim je označeno upisati u list za odgovore uz odgovarajući redni broj zadatka.
U zadatku P1 niz je formiran tako da se kružić pomiče duž stranica kvadrata u smjeru suprotnom od smjera kazaljke na satu. Očito je da bi se on u nastavku niza trebao nalaziti u donjem desnom kutu kvadrata. Prema tome, ispravno rješenje je ovoga zadatka ono koje je označeno slovom B.