LUKOBRAN U KOMIŽI više ne donosi prihode lokalnoj upravi, jer je komiška luka proglašena lukom od županijskog značaja pa se novci slijevaju u SplitU Komiži, na otoku Visu, gradit će se velika ribarska luka koja će moći primiti oko 200 brodova. Zvuči nevjerojatno, ali bit će to prva luka na hrvatskoj strani Jadrana sagrađena još od doba Austro-Ugarske Monarhije i vladavine cara Franje Josipa. Gotovo sva jadranska pomorska i lučka infrastruktura, pristaništa, lukobrani i svjetionici sagrađeni su u drugoj polovici 19. stoljeća. Sve kasnije države i režimi samo su ih održavali ili proširivali. Komiža je od hrvatske obale udaljena 65, a od talijanske 120 kilometara. Sa svojim arhipelagom, otocima Palagružom, Sušcem, Biševom, Svecem, Brusnikom i Jabukom u središtu je ribolovnog područja srednjeg i južnog Jadrana. Zahvaljujući upornosti grada Komiže i Ribarske zadruge, te spremnosti hrvatske Vlade da financijski pomogne projekt vrijedan 10 milijuna eura, u uvali Mlin, ispred tvornice za preradu ribe “Neptun”, planira se skori početak gradnje ribarske luke sa svim pratećim sadržajima, među kojima je i prva veletržnica ribe u Hrvatskoj. Komiški gradonačelnik Vicko Mardešić, član HSS-a koji u komiškom Gradskom vijeću ima nadmoćnu većinu, inače agronom, umirovljeni bojnik HV-a, bivši zapovjednik diviziona 4. gardijske brigade, uspio je u opravdanost komiškog projekta ribarske luke uvjeriti ministre Pankretića, Čačića, Peceka, Vojkovića i ministricu Župan-Rusković. Izgradnja prve suvremene ribarske luke na Jadranu ne donosi samo posao “Neptunu”, koji je pred stečajem, nova radna mjesta i zaradu u ribarskoj industriji i trgovini ribom, nego i najavljena ulaganja talijanskog kapitala, nekoliko stotina dodatnih vezova za nautičare u komiškoj gradskoj luci, gradnju novog turističkog naselja, obnovu komiške rive i građevina, otvaranje novih restorana. Projekt ribarske luke uvjet je gospodarskog i demografskog razvoja, ne samo Komiže, nego cijelog otoka Visa na kojemu sada živi samo 3500 stanovnika.
Komiži, s njezinih 1700 stanovnika, pripada čak 17 posto cjelokupnog hrvatskog jadranskog akvatorija, ali grad do sada od toga nije imao koristi. Stoga se prije tri godine javila ideja da se izgradi ribarska luka i veletržnica ribe u Komiži. Danas je ribarska luka u Komiži projekt kojemu je Vlada RH dodijelila status projekta najvećeg državnog interesa i za koji bi se trebala početi raditi izvedbena dokumentacija. “Idejno rješenje napravili su komiški arhitekti Ante Mardešić i Andrej Stanojević, čiji je atelje za arhitekturu i urbanizam ‘A+U’ s uspjehom projektirao niz poslovnih i stambenih objekata na Visu. U tijeku je javni uvid u predstavljeni Detaljni urbanistički plan, radi se na Studiji utjecaja na okoliš. Projekt je predstavljen na sastanku Jadransko-jonske inicijative i izazvao je veliko zanimanje, u prvom redu talijanskih partnera, koji imaju veliku ribarsku flotu u Jadranu. Osim Talijana, zainteresirali su se Norvežani, Austrijanci i Nijemci”, rekao je gradonačelnik Mardešić.
GRANDIOZAN PROJEKT NA VISU Luka će imati dva velika lukobrana, od 200 i 100 metara, na koje će moći pristajati 200 koča, te prvu hrvatsku veletržnicu ribe Ribarska luka imat će dva velika lukobrana. “Njima ćemo spriječiti udare mora s jugozapada i juga. Lukobran na jugozapadu bit će dugačak 200 metara i na njemu će moći pristajati 50-ak ribarskih koća veličine oko 20 metara, a moći će pristajati i koće od 40 metara”, govori arhitekt Mardešić. “Na drugom glavnom lukobranu, koji će biti dugačak 100 metara i luku će štititi od udara s juga, moći će pristati više od 60 ribarskih koća dužine 14 metara. Hrvatska ribarska flota danas oskudijeva suvremenim i tehnološki opremljenim ribarskim brodovima, međutim, u međunarodnim vodama, bliže otoku Visu negoli Italiji, stalno je oko 200 talijanskih koćarica, tunolovaca i plivarica”, objašnjava arhitekt Stanojević. Stoga nema straha da komiška luka neće biti puna i profitabilna. Premda hrvatsko ribarstvo zadnjih desetljeća tehnološki nazaduje, hrvatski ribari danas love 25.000 tona ribe, a to je tek četvrtina onoga što se u hrvatskom teritorijalnom moru može loviti bez opasnosti od prelova. Komiški ribari, sa 60 registriranih ribarica i oko 600 brodica, ulove 50 tona pridnene ribe i 15 tona jastoga godišnje. “Konačno idejno rješenje za postavljanje lukobrana napravio je Igor Radovniković s Instituta za građevinarstvo Hrvatske. Na gatovima uz obalu ribarske luke siguran privez naći će još 70-ak brodova dužine oko 10 metara. Međutim, projekt ove luke posebno vrijednim čini izgradnja prve veletržnice ribe u Hrvatskoj”, ističe arhitekt Mardešić. “Veletržnicom ribe u Komiži, koja će se prostirati na 3200 četvornih metara, na nekoliko etaža, uspostavit će se kontrola ulova, izlova i izvoza ribe. Poslovanjem veletržnice i ribarima će biti zajamčena cijena otkupa ribe. Na talijanskoj strani Jadrana radi 85 veletržnica ribom i to je mreža koja mora biti uspostavljena i u Hrvatskoj. Prednost komiške veletržnice je blizina područja ribarenja, brza doprema ribe, osigurana prodaja, te manipulativna lučka obala s parkiralištima, spojena na već izgrađenu prometnicu, koja omogućava brz pretovar ribe u šlepere i odlazak koće na vez. Na zadnjem katu veletržnice projektom je predviđena izgradnja velikog restorana za posade ribarskih brodova, zaposlenike luke i goste, a uz veletržnicu bi trebala biti banka u kojoj se odmah mogu obaviti novčane transakcije, te prostorije lučke uprave”, objasnio je arhitekt Mardešić.
No idejno rješenje Mardešića i Stanojevića, čiji arhitektonski biro djeluje unutar zagrebačke tvrtke “Investinženjering”, predviđa i druge sadržaje. Na velikom neiskorištenom prostoru ispred tvornice ribe “Neptun” bit će sagrađeno veliko spremište brodova na tri etaže, površine 2500 četvornih metara. Svi vlasnici pasara i manjih ribarskih brodova, koji zimi ne žele ribariti, moći će u spremištu unajmiti prostor u kojem će njihovi brodovi biti na sigurnom. Na obali u središtu luke bit će benzinska crpka za brodove i automobile, za koju već postoje zainteresirani investitori, potom prostor za istezalište brodova, suhi vez, servisi za popravak brodova, trafostanica, trgovine s ribomaterijalom i svime što ribaricama i ribarskim posadama treba. Predviđeni su ugostiteljski i smještajni sadržaji za posade ribarske flote koja će često uplovljavati u Komižu. U središtu luke u koju će se bez problema moći doći i automobilom bit će postavljena dizalica za izvlačenje brodova do 12 metara.
“Ribarska luka u Komiži nudit će siguran vez, organiziranu prodaju ribe, sanitarni pregled i osiguran servis brodovima”, ističe gradonačelnik Vicko Mardešić. “Za nekoliko godina Hrvatska će u EU, što znači da će talijanska ribarska flota uplovljavati bez ikakvih formalnosti. Dolazak stranih i domaćih nautičara otvorit će prostor i daljnjem djelovanju Nautičkog centra Komiža, tvrtke u vlasništvu grada”, napominje Mardešić.
Tvornica ribe “Neptun” traži prostor za svoja tri programa za proizvodnju i preradu ribe. Sa svojim hladnjačama kapaciteta 100 vagona računa na projekt ribarske luke, ali i na posao s uzgajalištem tuna u koji želi uložiti Dinko Lukin iz Australije. Komiško Gradsko vijeće odobrilo je uzgoj tuna na 1,2 milje od obale prema Biševu, ali samo pod uvjetom da ne dođe ni do kakvog ekološkog incidenta i da Lukin osigura posao “Neptunu”.
Komiška uvala je otvorena i duboka, stoga u Komiži ne planiraju gradnju turističke marine. No nautičari i turisti u komišku će gradsku luku sigurno zalaziti radi dobre ribe, vina, a posebno jastoga. “U bivšoj vojarni ‘Rogač’ u Komiži, koju je darovnim ugovorom Vlada RH 1997. darovala Komiži, planiramo gradnju apartmanskog naselja”, ističe Vicko Mardešić. “S talijanskim investitorom već smo osnovali mješovito poduzeće ‘Karuba’ i sklopili predugovor. Očekujemo da će se u središtu Komiže početi obnavljati stare kuće, rješavati imovinsko-pravni odnosi i otvarati novi restorani.” Atraktivni gradski prostor jastožare, u kojoj su se do izvoza čuvali ulovljeni jastozi, u središtu komiške luke, kupio je Žarko Peša. Bivši zamjenik ravnatelja HIS-a, poznat iz “afere jeep”, na nagovor prijatelja Tihomira Marasa odlučio se za investiciju u Komiži, te će jastožaru preurediti u elitni restoran na samoj obali.
Novac za prvu fazu projekta ribarske luke, izgradnju dvaju lukobrana i prometne infrastrukture osigurat će se iz hrvatskog državnog proračuna. Za to će trebati oko 43 milijuna kuna, koje će osigurati Ministarstvo javnih radova, obnove i graditeljstva, Ministarstvo poljoprivrede i ribarstva, Ministarstvo gospodarstva te grad Komiža. Država će sponzorirati strateški interes RH za razvojem otoka, ali i razvojem nautičkog turizma, kako bi se stanovništvo manje iseljavalo. Zato se u projektu ribarske luke u Komiži računa i sa značajnim privatnim ulaganjima inozemnih i domaćih investitora. Čim izvedbena dokumentacija bude gotova, preko Ministarstva europskih integracija projekt će biti predstavljen međunarodnim fondovima na donatorskim konferencijama. “Stvaranje bescarinskih zona za ovakvu sredinu ne bi bilo dobro”, misli gradonačelnik Mardešić. “One poništavaju identitet otoka. Besmislene su i priče o pretvaranju Visa u NATO-ovu bazu.” No buku oko dolaska NATO-ovih snaga na Vis, kao i najavu realizacije projekta ribarske luke treba iskoristiti da se vlast upozori na pretjeranu i štetnu centralizaciju upravljanja svime što je na pomorskom dobru. “Iako se zna da je more i pomorsko dobro naš jedini resurs, sve upravne i poslovne funkcije u nadležnosti su države, a novac odlazi u državni proračun. Tako se uništava mjesna samouprava i prazne gradski proračuni. Ne smije nam državna vlast Zakonom o otocima davati jednu kunu, a uzimati pet. Nakon stotinu godina upravljanja prirodnim fenomenom Modra špilja na Biševu, grad Komiža ostaje bez 400.000 kuna godišnje naplate organiziranih turističkih posjeta. Lani je Modru špilju posjetilo 23 tisuće posjetitelja, a nakon predstavke nekoliko vijećnika HDZ-a i HČSP-a, Ministarstvo zaštite okoliša odlučilo je upravljanje Modrom špiljom prepustiti Javnoj ustanovi za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode pri županiji. Kako Javna ustanova nema tehničkih uvjeta za prijevoz turista kroz uski ulaz u Modru špilju, turisti je ovoga ljeta više neće moći posjećivati jer nema organiziranih ‘Atlasovih’ posjeta. Komiža je ostala bez ulaznih carinskih pristojbi koje se sada uplaćuju samo u državni proračun, te bez prihoda jedine infrastrukture, 170-metarskog lukobrana. Komiža je postala teretna luka županijskog značaja, te dobar dio prihoda od prihvata motornih plovila odlazi u županijski proračun. Ministarstvo poljoprivrede i ribarstva ove je godine izdalo 70.000 dozvola za ronjenje s puškom bez boca s kisikom. Tjedna dozvola stoji 300 kuna. Kada bi samo 10 posto zarona u zaštićenom području Brusnika, Jabuke ili Sveca odlazilo u mjesni proračun, Komiža bi imala manje problema s osiguranjem novca za javnu rasvjetu, socijalnu skrb, gradsku upravu, dječji vrtić, vatrogasce, jer ti izdaci idu iz gradskog proračuna. Projekt ribarske luke u Komiži zaživjet će za nekoliko godina. Do tada treba izdržati. Bit će loše ako se i idućih godina u Komiži bude rađalo devet, a umiralo pedeset stanovnika, kao prošle godine”, istaknuo je komiški gradonačelnik Vicko Mardešić.