ANIMIRANI FILM 'CORTO MALTESE: THE ARCANES SECRET COURT'Dok su u Hollywoodu novu zlatnu koku pronašli u spektakularnim ekranizacijama stripova o superjunacima – nakon blockbustera “Blade” 1 i 2, “X-Men” i “Spiderman” očekuju nas “Daredevil”, “Hulk”, nastavci “Bladea”, “X-Mena” i “Spidermana”, spominje se “Fantastična četvorka”, pa čak i “Superman vs. Batman” – Francuzi su se okrenuli nečem sasvim drukčijem: animiranoj ekranizaciji kultnog stripa “Corto Maltese” Huga Pratta koji je s vremenom – baš kao i njegov autor – prerastao u legendu. Tradicionalni, 55. po redu filmski festival u Locarnu, pitoresknom švicarskom gradiću na jezeru Maggiore u talijanskom kantonu Ticino – koji američki Variety ubraja među šest najznačajnijih filmskih festivala u svijetu – bio je mjesto svjetske premijere filma. Spektakularna projekcija održana je na središnjem gradskom trgu Piazza Grande pred sedam tisuća gledatelja. Večernje projekcije na Piazza Grande na divovskom ekranu, Švicarci tvrde da većeg u svijetu nema, glavna su atrakcija festivala pa su tako uz “Corta Maltesea” prošloga tjedna bile prikazana i hollywoodska ostvarenja “Insomnia” Christophera Nolana (“Memento”) s Alom Pacinom i Robinom Williamsom, “Possession” Neila LaButea (“Bolničarka Betty”) s Gwyneth Paltrow, “The Bourne Identity” Douga Limana (“Swingers”) s Mattom Damonom i Frankom Potente te “Signs”, posljednji SF triler hollywoodskog blockbuster vunderkinda M. Nighta Shyamalana (”Šesto čulo”, “Neslomljivi”) s Melom Gibsonom u naslovnoj ulozi.
Zanimljivo je da je Locarno postao mjestom svjetske premijere “Corta Maltesea” tek nakon što je filmski festival u Veneciji (28. kolovoza – 8. rujna 2002.) odbio prikazati animiranu verziju Prattova stripa, što je vrlo neobično zna li se da je Pratt, iako rođen u Riminiju, pravi Venecijanac. Potječe iz venecijanske obitelji, a u tom je gradu odrastao i proveo dobar dio života. Ideja o ekranizaciji pustolovina legendarnog strip-junaka javila se još početkom osamdesetih, kada je producent filma Robert Rea upoznao fantastičan svijet Huga Pratta. “Prattovi su stripovi poput velikih romana, samo u slikama, i odmah sam pomislio kako je to idealan materijal za veliki ekran. Avanture Corta Maltesea kao da su ispale iz romana Josepha Conrada ili Roberta Lewisa Stevensona, a cijela atmosfera podsjeća me na filmove Sergia Leonea. Kad sam upoznao Pratta, razgovarali smo o mogućnosti ekranizacije, a on mi je odmah priznao kako je razočaran što nitko nije snimio igrani film o njegovu junaku”, izjavio je producent filma. Cjelovečernji animirani film čiji je puni naslov “Corto Maltese: The Arcanes Secret Court” temelji se na epizodi stripa iz 1974. “Corto Maltese u Sibiru” u kojoj Corto svjedoči kaotičnim zbivanjima u Aziji uzdrmanoj oktobarskom revolucijom i naletom komunista u Kini. Dobar dio priče odvija se u dva oklopna vlaka na putu kroz Rusiju, Sibir i Mandžuriju, gdje Corto sreće odbjegle carske ruske generale, bivšu rusku vojvotkinju, reinkarnaciju Džingis-kana, američkog pilota, tajno kinesko društvo mladih komunističkih revolucionarki itd., a svi su oni u lovu na pokradeno carsko rusko zlato koje je pred naletom komunista skriveno u jednom od vagona vlakova. Film potpisuje francuski animator i grafički dizajner Pascal Morelli kojemu je uz pomoć četiri stotine suradnika i nakon što je napravljeno pola milijuna crteža trebalo pet godina da oživi Corta Maltesea na velikom ekranu. Prva je namjera bila ekranizirati epizodu stripa “Balada o Slanom moru” o čemu redatelj kaže: “Od te smo ideje brzo odustali jer je riječ o samim počecima Corta Maltesea koji tada još nije postao karizmatičan i misteriozan avanturist kakvog danas svi poznajemo. Epizoda stripa ‘Corto Maltese u Sibiru’ bio je odličan izbor zbog uzbudljive priče prepune zanimljivih likova, velikih povijesnih događaja i mogućnosti da napravimo spektakularan film koji će dobro izgledati na velikom ekranu.” Pred njim i njegovim suradnicima nije bio lak zadatak jer je Hugo Pratt bio ne samo strip-crtač nego i umjetnik specifična autorska izraza, osebujna crteža i dizajna, što je praktički nemoguće prenijeti na veliki ekran: to jednostavno ne bi imalo smisla jer bi doslovno prebacivanje na filmski medij dalo karikaturalne rezultate.
Prattov slavni strip “Corto Maltese” o istoimenom junaku, mornaru, misterioznom globtroteru, pustolovu i bonvivanu pravo je remek-djelo minimalističke i ekspresionističke forme iz koje je autor crpio pravo bogatstvo karaktera, uzbudljivih događaja smještenih u stvarne povijesne okvire i avantura te tako stvorio autentičnu umjetničku strip-formu. Njegovi su “siromašni” crteži sugerirali mnogo više nego što se činilo na prvi pogled. Pokreti, geste, pa i dijalozi, u Prattovu svijetu ne mogu biti minimalniji, oni su ekstremni i na granici karikature, a uz sve to riječ je o crno-bijelom stripu. Takav animirani film, monokromatske forme i tako simplificirana crteža nitko nitko ne bi gledao. Pa ipak Prattov strip iznimno je filmičan materijal zbog svog sadržajnog i karakternog bogatstva. Animirana verzija je u boji, animacije s mnogo poetskog duha, bogata kolorita, epske forme, a žanrovski riječ je o uzbudljivu spoju akcije, avanture, povijesti, misterija i rata u kojem fikcija i povijesne činjenice idu ruku pod ruku. Sve počinje u jeseni okupanoj Veneciji, a završava letom leptira negdje u južnoj Kini 1918. One koji se sa svijetom Corta Maltesea prvi put susreću tek u filmskoj formi mogao bi zbuniti broj likova i prebrzo redanje događaja. Kako je riječ o stripu koji je postao svjetskim fenomenom, vojska štovatelja Prattova crtana remek-djela i strip čistunci bit će najžešći kritičari. Mnogi će pošiziti kad vide da je film u boji, a kadrovi natrpani bogatim detaljima i koloritnom pozadinom, no oni najbolje znaju da je još za života Pratt (umro je 20. kolovoza 1995. od posljedica raka u Švicarskoj gdje je živio od 1984.) odobrio kolorirana reizdanja svojih crno-bijelih stripova, a i sam je posljednjih godina života slikao akvarele koji su autorima filma poslužili u radu.
Hugo Pratt rođen je 15. lipnja 1927. Vrlo brzo pokazao je interes za strip, anglosaksonsku literaturu i hollywoodske filmove koje je sa svojom bakom gledao u kinu koje se nalazilo tik do stana gdje je živio Marco Polo. Kao sin državnog službenika proveo je pet godina u talijanskoj koloniji Abesiniji (današnjoj Etiopiji) u vrijeme najveće moći i potom pada talijanskih fašista (1937.-1943.). Nakon toga živio je dulje vrijeme u Argentini, pa Americi, na Karibima, u Brazilu, Južnoj Africi i Londonu pa je jasno da je Corto Maltese inspiriran njegovim vlastitim iskustvima, putovanjima i ljudima koje je sretao. Kao strip-crtač debitirao je po završetku Drugog svjetskog rata u strip-reviji “Ace of Spades” koju su izdavali njegovi prijatelji i kolege koji su se nazivali “Venecijanskom grupom”. Corta Maltesea prvi put je predstavio svijetu 1967., na vrhuncu svoje crtačke i uopće kreativne snage u epizodi “Balada o Slanom moru”. Danas je Corto Maltese suvremeni mitski junak kojemu je Pratt udahnuo život u toj mjeri da neki čitatelji vjeruju da je uistinu postojao. Za njih Maltese se uistinu rodio na Malti 10. srpnja 1887., a svaki trag mu se gubi negdje oko 1937., kada je nestao usred kaosa španjolskog civilnog rata. A da je Corto Maltese postao suvremenom ikonom pokazuje i bizarna odluka modnog i kozmetičkog diva Christiana Diora da u kampanji za svoj novi muški miris Eau Sauvage koristi Corta Maltesea kao svog manekena koji će reklamirati njihov proizvod!
Pratt je bio majstor za brisanje granica između zbilje i fikcije i usavršio je koncepciju kako ispričati istinu, ali tako da izgleda kao laž, ili kako povijesne događaje prikazati još uzbudljivijim i misterioznijim. Posebno je zanimljiv utjecaj Hollywooda na Prattov rad. Pratt je obožavao zlatno doba Hollywooda tridesetih i četrdesetih. U epizodi “Corto Maltese u Sibiru” očite su reference na “Shanghai Express” iz 1932. Josefa von Sternberga: inspiraciju za lik odbjegle ruske vojvotkinje Marine Semanove – čiji je nadimak ”Šangaj Lily” – Pratt je pronašao u Marlene Dietrich, a glavni negativac u stripu zove se Chang, baš kao i u filmu. Mnogo je hollywoodskih referenci u Prattovim stripovima: od Josefa von Sternberga, Henryja Hathawaya, Michaela Curtiza, Zoltana Korde, Johna Forda pa do Johna Hustona, Richarda Brooksa, Davida Leana, Sidneyja Pollacka i Sergia Leonea. Pažljiviji poznavatelji filma u njegovim će stripovima pronaći citate iz filmova “King Kong”, “Izgubljena patrola”, “Malteški sokol”, “Čovjek koji je htio biti kralj”, “Lawrence od Arabije”, “Yakuza” itd. Pratt je iznimno poštovao glumački poziv – i sam je nastupao u kazalištu i snimio nekoliko filmova – pa se u njegovim stripovima mogu pronaći hommagei nekim slavnim hollywoodskim glumcima kao što su Orson Welles, James Cagney, Gary Cooper, Errol Flynn i Clark Gable.
Redatelj animirane verzije Corta Maltesea Pascal Morelli trenutačno radi na dvadeset i dvije televizijske animirane epizode o ostalim avanturama Corta Maltesea, a ukupan budžet cijelog projekta iznosi dvanaest milijuna eura, od čega je polovica utrošena na filmsku verziju. Usporedno s početkom prikazivanja filma u svjetskim kinima – film se najprije počinje prikazivati u Francuskoj i Švicarskoj, 25. rujna, a navodno su prava prodana i za Hrvatsku – na tržištu će se pojaviti i dvije knjige: “The making of” o dugogodišnjem radu na filmu te posebno izdanje poznatog putopisnog mjesečnika GEO koji svoje čitatelje vodi putovima Corta Maltesea. Bit će objavljeno i novo izdanje strip-epizode “Corto Maltese u Sibiru” prema kojoj je snimljen film.