Objavljeno u Nacionalu br. 357, 2002-09-18

Autor: Sina Karli

Interview - Harry Kraemer

Isprika prvog čovjeka 'Baxtera'

Ekskluzivni razgovor s predsjednikom i direktorom 'Baxtera', kompanije koja je lani skrivila niz nesretnih slučajeva s bolesnicima na dijalizi

Harry Kraemer u društvu Sine Karli, glavne urdnice NacionalaHarry Kraemer u društvu Sine Karli, glavne urdnice NacionalaHarry M. Jansen Kraemer počeo je u “Baxteru” raditi 1982. kao direktor razvoja. Prije toga radio je u Američkoj banci i Northwest Industries. Došavši na čelo “Baxtera” razvija poslovnu filozofiju za mnoge potpuno nespojivu s tako golemom tvrtkom. Baxter, kao što je poznato, opskrbljuje kronične bolesnike opremom nužnom za terapiju. S prodajom 2001. od gotovo 7,7 milijardi USD “Baxter” je, tvrde u kompaniji, globalni lider u razvijanju medicinskih terapija koje izravno poboljšavaju kvalitetu života bolesnicima. Prije nego što smo prešli na konkretna pitanja, Kraemer je htio objasniti poslovnu filozofiju kompanije koju, kako je rekao, podržava svaki od 48.000 zaposlenika: da budu najbolji tim, najbolji partneri, najbolji ulagači i najbolji građani: – Uvjerili smo se da ljudi uživaju raditi u kompaniji u kojoj se od njih traži da čine prave stvari. Kad se tako postave stvari, svaki je problem jednostavno riješiti, pa čak i one najteže kao lanjski niz nesretnih slučajeva s bolesnicima na dijalizi.
NACIONAL: Kako mislite da je to bilo jednostavno riješiti? – Zato što smo od početka mi sami željeli što brže otkriti o čemu se radi, zašto se tragedija dogodila. Shvatili smo da se nešto poremetilo u proizvodnji i da su zato ljudi umrli. Ako smo usredotočeni na to da činimo pravu stvar, ta situacija postaje lakša. Nismo ni trenutka bili u dilemi niti smo kalkulirali. Prekinuli smo proizvodnju u švedskoj tvornici u kojoj su se proizvodili filtri što su prouzročili smrt ljudi, zatvorili smo i tvornicu. Samo tako mogli smo biti sigurni da se nesreća neće ponoviti. Neopisivo sam tužan što se ona dogodila. Ali i vrlo ponosan zbog načina na koji su ljudi u kompaniji reagirali. Željeli su da poduzmemo sve kako bismo doznali što je prouzročilo smrt.
NACIONAL: Kako se to moglo dogoditi? – Lani u jesen telefonirali su mi neki članovi našeg tima da predsjednik Mesić stiže u New York u posjet UN-u,nekoliko tjedana nakon nesreće u Hrvatskoj, u studenome. Otišao sam u New York kako bih mu se ispričao i svemu smo vrlo živo raspravljali.
NACIONAL: Kako je Mesić reagirao na ono što ste mu rekli? – Osjećao sam da pretpostavlja kako će se “Baxter” htjeti pravdati i pokušavati dokazati kako nije kriv. Kad sam odmah rekao da se želim iskreno ispričati za ono što se dogodilo i da bih želio razgovarati o tome što učiniti za svaku obitelj pojedinačno, predsjednik je bio veoma srdačan i prijateljski raspoložen. Pozvao me da dođem u Hrvatsku, da posjetim njega i članove Vlade kako bismo razgovarali što bi Baxter ubuduće mogao raditi u Hrvatskoj.
NACIONAL: Kako je “Baxter” uspio postići dogovor s obiteljima žrtava u manje od godinu dana nakon tragičnih smrti 23 pacijenta na dijalizi u Hrvatskoj? – Od početka smo izravno komunicirali s članovima obitelji ili s njihovim odvjetnicima. Također smo izvrsno komunicirali s hrvatskom Vladom. Odugovlačenje nije nikomu bilo u interesu.
NACIONAL: Koliko je ljudi u “Baxteru” radilo na tom slučaju? – Više od sto ljudi – znanstvenici, inženjeri, odjel za istraživanje i razvoj, pravna služba, komunikacije. Komunikacija je bila osobito važna jer smo odmah odlučili povući dijalizatore s tržišta. Cjelokupna prodajna mreža u svijetu u jednom je trenutku bila angažirana samo na tome da se osigura povlačenje svakog dijalizatora proizvedenog u Švedskoj.
NACIONAL: Što se događalo nakon što je na dijalizi u Španjolskoj lani u kolovozu umrlo devetero ljudi. – Nakon nesretnih slučajeva u Španjolskoj odmah smo počeli ispitivati dijalizatore prema međunarodnim ISO propisima. Prvi je nalaz pokazao da uzrok smrti nije u dijalizatorima. No ipak smo se bojali da su smrti u vezi s dijalizatorima te smo pristupili nizu novih analiza i testiranja.
Velik trud uložen je da se spozna kako je nastala greška u proizvodnji dijalizatora i da je uzrok smrti najvjerojatnije otopina koja se koristi u proizvodnji relativno malog broja dijalizatora. Ta tekućina za kontrolu membrane dijalizatora ostala je, iako u malom postotku, u gotovim dijalizatorima, a nje u tim gotovim proizvodima nije smjelo biti.
Pri proizvodnji dijalizatora tisuće vlakana spojene su u njegovoj membrani. Dijalizator je ispravan kad su sva vlakna cijela, nijedno ne smije biti napuklo. Puknuće se ne može vidjeti golim okom, da bi se ono vidjelo, u proizvodnji dijalizatora koristila se otopina PF 5070. Kad se pomoću te tekućine utvrdi da je jedno ili više vlakana membrane puklo, vlakna treba popraviti. Nakon tog postupka proizvod se smatrao popravljenim i spremnim za upotrebu. Otopina PF 5070, kako su istraživanja pokazala, nije bila sama po sebi toksična, no zaostala u dijalizatoru mogla je pri dijalizi postati opasnom.
NACIONAL: Što ste poduzeli nakon spoznaje da dijalizatori ipak nisu u redu, iako još niste znali što je posrijedi? – Potkraj kolovoza i prvih dana rujna 2001. o tome smo obavijestili korisnike u Španjolskoj i drugdje. Odmah smo počeli povlačiti dijalizatore koje su koristili bolesnici u Španjolskoj. Prestali smo distribuirati sve dijalizatore serije A18 i počeli smo sa španjolskim vlastima intenzivnu istragu. O tome što se dogodilo obavijestili smo američki Food and Drug Administration, saveznu upravu za kontrolu hrane i lijekova, i ministarstva zdravstva širom svijeta. Dali smo im sve informacije o nesretnim slučajevima kojima smo raspolagali. Dali smo upute svim kupcima i distributerima širom svijeta da ne koriste dijalizatore koji su se upotrebljavali u Španjolskoj.
NACIONAL: Što se dalje događalo? – U rujnu TUV Product Service u Njemačkoj i “Baxter”, neovisno jedan o drugom , intenzivno su analizirali toksičnost i provodili testove što ih propisuje ISO. TUV i “Baxter” prezentirali su 8. listopada svoje spoznaje španjolskom ministarstvu zdravstva i održana je konferencija za novinare zbog velikog zanimanja javnosti. TUV nije našao vezu između smrtnih slučajeva i “Baxterovih” dijalizatora. Već 13. listopada “Baxter” je obaviješten o smrtnim slučajevima u Hrvatskoj a 14. listopada uputio je ekspertni tim u Hrvatsku da ispita što se dogodilo. Od ponedjeljka, 15. listopada, naši stručnjaci imali su sastanke u hrvatskom Ministarstvu zdravstva, a održane su i konferencije za tisak. Organizirali smo i povlačenje svih dijalizatora serije P koju je distribuirala “Pliva”.
NACIONAL: Kako ste reagirali na otvorene tvrdnje iz “Plive” da je za smrtne slučajeve u Hrvatskoj odgovoran isključivo “Baxter”? – Kad se tragedija dogodila, nisu nas zanimale optužbe nego je naša pozornost bila potpuno usredotočena na ono što se u Hrvatskoj dogodilo, zanimalo nas je samo zašto su ljudi umrli te što učiniti da se nikad više ne ponovi takva tragedija. Kad smo napokon spoznali da je greška nastala zbog otopine korištene u proizvodnji filtra, znali smo što učiniti. Bilo je istoga trenutka sugestija da “Baxter” prebaci dio odgovornosti na tvrtku koja proizvodi tu tekućinu. No mi smo rekli da nećemo gubiti vrijeme na to da tražimo krivce.
NACIONAL: Tko je proizvođač te otopine? – Radije se ne bih upuštao u tu raspravu.
NACIONAL: Je li to američka tvrtka? – Ne, ne bih o tome govorio upravo zato što držim do određenih vrijednosti. To nas ne bi nikamo dovelo. Mi smo mogli ići u bitku s “Plivom”, mogli smo ući u rat s kompanijom koja proizvodi otopinu, no to ne bi bila prava stvar. Razmišljao sam što 48.000 ljudi u “Baxteru” očekuje da učinimo. Nisu mi sugerirali da prebacujemo krivnju na druge, naprotiv, dobio sam stotine e-mail poruka da su vrlo ponosni što rade u “Baxteru” jer znaju da će kompanija napraviti pravu stvar. Znam da ovo što govorim zvuči nevjerojatno, no rat s drugim tvrtkama ne bi pomogao bolesnicima, ni obiteljima žrtava, a ni našem imidžu. Vjerojatno ste čuli za veliki rat američkih kompanija “Firestone”, proizvođača guma, i “Forda”, proizvođača automobila. One se bezočno uzajamno optužuju tko je kriv za džipove koji su se prevrtali zbog eksplozije guma. Stotine odvjetnika bore se oko te stvari. A što vozači imaju od toga? Ništa, baš kao ni bolesnici koji se služe našim proizvodima. Kad je riječ o “Baxteru”, tu se ne radi o novcu. Riječ je o spašavanju života.
NACIONAL: Koliki je bio “Buxterov” budžet za štetu koja je nastala zbog tragedije u Hrvatskoj? Koliko je novca “Baxter” izgubio zbog loših filtara proizvedenih u švedskoj tvornici u Ronnebyju? – “Baxter” je ostavio rezervu od 150 milijuna dolara kojima bi pokrio sve troškove i gubitke u vezi s tragedijom s dijalizatorima. Ta svota uključuje troškove povlačenja proizvoda, zatvaranje dviju tvornica, prestanak proizvodnje cijele linije proizvoda i naknadu štete obiteljima pogođenima tragedijom.
NACIONAL: Vratimo se kronologiji događaja u listopadu. – Nakon povlačenja i prestanka distribuiranja tih dijalizatora osnovana je neovisna komisija pod okriljem međunarodne udruge nefrologa u kojoj su bili okupljeni najbolji znanstvenici. Upućeni su upitnici svim zemljama u kojima su se dogodile tragedije. Tek potkraj listopada analize su pokazale ulogu otopine koja se koristila za proizvodnju serije dijalizatora u švedskoj tvornici u Ronnebyju. Baxter je novo otkriće objavio 5. studenoga– prije nego što je neovisna komisija mogla distribuirati svoj upitnik.
NACIONAL: Je li ta otopina korištena samo u “Baxterovoj” tvornici u Ronnebyju? – Da, samo u toj švedskoj tvornici. Vlakna za dijalizatore proizvodila su se u našoj tvornici u Floridi a dijaliziatori su dovršavani u Švedskoj.
NACIONAL: Jesu li obje tvornice odmah zatvorene? – Da, čim su bila završena sva ispitivanja. Tada je “Baxter” izvijestio i američki Food and Drug Administration, ministarstva zdravstva pojedinih zemalja, a o tome smo obavijestili i svoje konkurente ako oni koriste istu otopinu u proizvodnji dijalizatora. Iako još nije bilo 100 posto potvrđeno da je zaostala otopina korištena u proizvodnji prouzročila tragedije, te su se daljnja ispitivanja tek trebala provesti, smatrali smo da svi trebaju znati što je otkriveno.
NACIONAL: Jesu li u Španjolskoj i Švedskoj odbačene optužbe za kažnjiva djela protiv “Baxtera”? – U Španjolskoj smo se lani u studenome sporazumjeli s obiteljima tamošnjih žrtava, a u travnju ove godine sud u Madridu odbacio je optužnicu za kažnjivo djelo. U siječnju ove godine švedski državni odvjetnik obustavio je kaznenu istragu.
NACIONAL: U hrvatskim se medijima nedavno pojavila vijest da je španjolska vlada od “Baxtera” tražila 30-ak milijuna eura za naknadu štete te da je Baxter pristao na pola te svote? – To nije točno. Nikad nije bilo govora ni o kakvom novcu ni bilo kakvoj drugoj naknadi za španjolsku vladu.
NACIONAL: Nakon tragedije u Hrvatskoj , u Zagrebu je provedena policijska istraga koja je završena u prosincu. Analiza u zagrebačkom Centru za kriminalistička istraživanja pokazala je prisutnost otrovnog plina persluoroisobutilen koji se koristi u proizvodnji bojnih otrova. Čak su tri laboranta prilikom analize filtara bila otrovana. Jesu li Baxterova testiranja filtara potvrdila hrvatske nalaze? – Baxter nije nikada koristio persluoroisobutilen u svojim filtrima. No doznali smo od proizvođača PF 5070 da persluoroisobutilen može nastati kao nusprodukt ako se tekućina zagrijava na temperaturi većoj od 200 stupnjeva. Ako bi se dijalizator zagrijavao na toj temperaturi, bio bi uništen, a vlakna bi se rastopila. Stoga je nemoguće da bi dijalizator mogao za vrijeme dijalize doći u kontakt s tako visokom temperaturom. Nismo nikad potvrdili hrvatsko testiranje, kao što ne znamo ni kakvo je testiranje obavljeno u laboratoriju.
NACIONAL: U Španjolskoj su odmah objavljeni iznosi odšteta koje su dobile tamošnje obitelji. Zašto se to taji u Hrvatskoj? – U Španjolskoj su sve obitelji dobile istu svotu, nešto manje od 300.000 dolara, a kako se nisu obvezale na tajnost poput obitelji u Hrvatskoj, svota je odmah bila objavljena. Hrvatske obitelji i njihovi odvjetnici zatražili su tajnost tih podataka a mi smo se s time složili.
NACIONAL: Je li točno da su obitelji u Hrvatskoj dobile naknade od milijun do milijun i pol dolara? – Doista vam o tome ne bih mogao ništa reći jer sam dužan poštovati tajnost.
NACIONAL: Koliko je “Baxter” izgubio zbog tih nesretnih slučajeva i zatvaranja dviju tvornica? Koliko je ljudi dobilo otkaze? – “Baxter” je imao fond od 150 milijuna dolara za pokrivanje cjelokupne štete. Posao su izgubili samo oni koji su radili u tvornicama: neki od njih su umirovljeni, neki prekvalificirani za druge poslove a neki su ostali bez posla.
NACIONAL: Sada, kad su u Hrvatskoj postignute nagodbe s obiteljima žrtava, je li točno da od hrvatske Vlade očekujete da, kao što je to bilo u Švedskoj i Španjolskoj, i ona odbaci “Baxterovu” kaznenu odgovornost? – Volio bih da se nikada nigdje kad je u pitanju tvrtka “Baxter” ne spominje kriminal. Također bih volio da Hrvatsku poput mnogobrojnih zemalja širom svijeta i dalje opskrbljujemo proizvodima za kritične terapije. Kad se u vezi s “Baxterom” spominje kriminal, to je u posvemašnjoj suprotnosti s onim čime se ta tvrtka bavi.
NACIONAL: Koliko je pedesetak smrtnih slučajeva na dijalizi, koliko ih je ukupno lani bilo, naškodilo “Baxteru” na svjetskoj burzi? – Neposredno nakon tragičnih događaja neizvjesnost je utjecala i na vrijednost dionica, jer nije se znalo što se događa. No kako smo mi svaki dan objavljivali što poduzimamo, otvoreno govorili gdje se što dogodilo, vrlo je brzo opet uspostavljena ravnoteža. Negativni trend brzo je zaustavljen upravo stoga što smo se odgovorno ponašali u vrlo teškoj situaciji. Treba samo prihvatiti odgovornost i reći istinu.
NACIONAL: Je li ta idealistička filozofija nešto novo u “Baxteru”? – Takvo je razmišljanje oduvijek prisutno. Ja ne bih prije 20 godina došao ovamo raditi da nije bilo tako. Uostalom, u 71 godini postojanja “Baxtera” ja sam tek treći predsjednik kompanije, što je u SAD-u prava rijetkost. U drugim se tvrtkama predsjednici i direktori upravnog odbora svaki čas mijenjaju. Zanimljivo je da osnivač i prvi predsjednik kompanije William Graham, iako su mu 92 godine, i sada tjedno barem dvaput dođe u “Baxter”.
NACIONAL: Posluje li “Baxter” u Hrvatskoj nakon tragičnih smrti u hrvatskim bolnicama? – I sada se neki “Baxterovi” proizvodi koriste u Hrvatskoj. Mislim da je “Baxter” i dalje najveći svjetski opskrbljivač pomagala za bubrežne terapije, osobito za peritonealnu dijalizu koju neki bubrežni bolesnici mogu sami primjenjivati kod kuće.
NACIONAL: Što “Baxter” ubuduće planira raditi u Hrvatskoj? – Željeli bismo opskrbljivati Hrvatsku što većim brojem svojih proizvoda, no u ovom trenutku, očito zbog svega što se dogodilo, “Baxterovih” proizvoda za hemodijalizu nema u Hrvatskoj. Meni je to žao jer je Baxter uskakao kad god je osjećao da može pomoći, pa tako i s medicinskim donacijama za vrijeme rata kad smo, primjerice, u Osijek slali krvnu plazmu.
NACIONAL: Surađujete li s “Plivom”? – “Baxter” i “Pliva” više nemaju ugovor o distribuciji.

Čim smo shvatili da je greška u našem proizvodu povukli smo sve dijalizatore, zatvorili dvije tvornice, ispričali se hrvatskom predsjedniku i isplatili odštete obiteljima umrlih hrvatskih pacijenataFarmaceutski gigant

Tvrtka Baxter, sa sjedištem u Deerfieldu u saveznoj državi Illinois, jedna je od vodećih američkih farmaceutskih korporacija. U posljednjih nekoliko godina Baxter je ogolio svoje djelatnosti pretvarajući tvrtku iz klasične farmaceutske u predvodnika biotehnološke revolucije.

Baxter je 2001. ostvario ukupne prihode od 7,7 milijardi dolara, što je bio porast od 11 posto u odnosu na 6,9 milijardi dolara iz 2000. Profit je porastao za 16 posto, i to na 1,063 milijardi dolara 2001. nakon 915 milijuna dolara iz 2000. Cijena dionica dosegnula je vrhunac 2001. – 60 dolara, a danas iznosi oko 32 dolara.
Glavne djelatnosti Baxtera vezane su uz biotehnologiju (liječenje hemofilije, umjetna tkiva, proizvodi za obradu i skladištenje krvi) od koje je prošle godine prihod iznosio 2,8 milijardi USD, doziranje lijekova (rješenja za intravenoznu primjenu lijekova, IV otopine) od kojeg je lani prihod iznosio 2,9 milijardi USD, te bolesti bubrega (uređaji i pribor za dijalizu i samodijalizu) od kojeg je prošlogodišnji prihod iznosio 1,9 milijardi USD.

”’Baxter’ je globalna kompanija koja postoji 71 godinu, ima 48.000 članova i rasprostranjena je u 103 zemlje. Unutar kompanije imamo vrlo otvorenu i neposrednu komunikaciju, pa ste vi jedna od malobrojnih koja me oslovila s Mr. Kraemer. Ja sam ovdje za sve samo Harry”, rekao mi je prošli tjedan Harry M. Jansen Kraemer, predsjednik i izvršni direktor jedne od najvećih farmaceutskih tvrtki u golemom zelenom upravnom kompleksu u Deerfieldu kraj Chicaga. Nakon što je i u Hrvatskoj postignuta nagodba s obiteljima čiji su članovi lani umrli na dijalizi u hrvatskim bolnicama, predsjednik “Baxtera”, tvrtke čiji je godišnji promet 8 milijardi USD, prvi je put o tome želio osobno govoriti za hrvatske medije.

Vezane vijesti

Baxter sumnjičav prema novoj tužbi iz Hrvatske

Baxter sumnjičav prema novoj tužbi iz Hrvatske

Tri godine nakon što je afera Baxter potresla Hrvatsku, zagrebački odvjetnik Petar Badovinac nedavno je izašao u javnost s informacijom da… Više

Komentari

Ovaj članak nema komentara.

Nije moguće komentirati članke starije od tri mjeseca.

Najnovije

Izbor urednika