Mr. Josef Vinatzer, odnedavna predsjednik Uprave VIPnetaOd 1. siječnjem 2003. Hrvatski telekom više neće biti ekskluzivni operater u fiksnoj telefoniji. Iako je datum prestanka HT-ova monopola određen zakonom, novi, odnosno drugi operater u fiksnoj telefoniji još dugo neće početi davati usluge. Po nekim procjenama, realno je očekivati da se to dogodi 2005. ili čak 2006. Ipak, drugi hrvatski operater u mobilnoj telefoniji, VIPnet, već se dugo ozbiljno priprema za natječaj za fiksnu telefoniju, koji bi mogao biti raspisan u prvoj polovici iduće godine. Osim formalnog prestanka HT-ova monopola u fiksnoj telefoniji, telekomunikacije su i u Hrvatskoj postale jedna od ključnih privrednih grana, a o njihovu razvoju uvelike će ovisiti i sudbina znatnog dijela domaće ekonomije.

'Kada smo mi započinjali posao u Hrvatskoj, u lipnju 1999. godine, svega je pet posto stanovništva koristilo mobitele: do kraja ove godine koristit će ih više od polovice' Mr. Josef Vinatzer, odnedavna predsjednik Uprave VIPneta, jedna je od najpozvanijih osoba za razgovor o ovim temama. Na čelu VIPneta zamijenio je Tatjanu Holjevac, koja je postala pomoćnica ministra prometa i veza. Njegov dolazak na ovo mjesto nastavak je tradicije rotiranja Uprave čiji se predsjednik smjenjuje svake dvije godine. Vinatzer je prije dolaska u Hrvatsku radio u Telekomu Austria, gdje je rukovodio odjelom Korporativne strategije i razvoja. Hrvatsko tržište telekomunikacija dobro mu je poznato jer je u Hrvatskoj boravio 1998. i 1999. u timu koji je u ustrojavao VIPnet.

VIPnet je otad postao najbrže rastuća kompanija u Hrvatskoj, čija je prošlogodišnja dobit prije oporezivanja iznosila 79,2 milijuna eura, što je povećanje od gotovo 150 posto u odnosu na prethodnu godinu. VIPnet je osim toga najuspješniji GSM start-up u Europi, koji je u tri godine stekao više od milijun korisnika i osvojio gotovo polovicu tržišta. Financijski rezultati za treće tromjesečje ove godine pokazuju 80-postotno povećanje profita u odnosu na isto razdoblje lani. U usporedbi po prometu sa slovenskim SI Mobilom, koji je kao i VIPnet u vlasništvu austrijskog Mobilkoma, VIPnet je nekoliko puta uspješniji, iako je slovensko tržište mobilnih komunikacija među najrazvijenijima u Europi – gotovo 80 posto stanovništva ima mobilne telefone, dok je u hrvatskoj taj postotak još uvijek manji od 50. Logično je da tako uspješna tvrtka razmišlja o širenju svojih djelatnosti.

NACIONAL: Koliko VIPnet trenutačno ima korisnika? – Više od milijun. Po našoj striktnoj definiciji korisnika, u prošlom smo kvartalu dostigli perfektnu, iako samo simboličnu brojku od milijun korisnika. Trenutačno u Hrvatskoj negdje oko 50 posto stanovništva ima mobilni telefon, a očekuje se da će ga do kraja godine imati više od polovice stanovništva.

NACIONAL: Koliko su vam poznate nakane Vlade da uskoro raspiše natječaj i za treću GSM licenciju? – Na simpoziju koji smo nedavno organizirali izrečen je i podatak da će se u prvoj polovici iduće godine raspisati natječaj za UMTS licenciju. Vlada razmatra ima li treći GSM operater smisla i odluka još nije donesena. Europska iskustva nalažu oprez pri uključivanju novih operatera. Nedavno je u Italiji bankrotirao jedan od mlađih GSM operatera, Blue, a time je nastala vrlo neugodna situacija za njegove korisnike i zaposlenike. VIPnet ima tisuću zaposlenika i naše su mjere sigurnosti za njih vrlo dobro razrađene. Međutim, kad kompanija kakva je bio Blue propadne, mnogo ljudi ostaje bez posla, a mnogo korisnika bez operatera. To je, uostalom, i loš pokazatelj za ekonomiju države.

NACIONAL: Ipak, mislite da na ovakvom tržištu, koje nije pretjerano bogato, ima mjesta i za trećeg GSM operatera? – Ako u Hrvatskoj trenutačno oko 50 posto stanovništva ima mobitel, a u Europi 70-75, pa i 80 posto, treba očekivati da će slično biti i u Hrvatskoj. Dakle, još je oko 20 posto, i više, potencijalnih korisnika mobilnih telefona, što je oko milijun stanovnika. Mjesta, dakle, ima. Ali treba pogledati što se dogodilo s trećim operaterom u susjednim zemljama, Italiji, Sloveniji, Mađarskoj. Blue, zadnji operater koji se pojavio u Italiji, pogriješio je u procjeni i brzo bankrotirao. Veličina tržišta određuje broj operatera, a ne samo udjel na tržištu. Italija sa 60 milijuna stanovnika i 45 milijuna korisnika nema mjesta za više od tri operatera. Možete li onda zamisliti kako je u Hrvatskoj sa 4,5 milijuna stanovnika? U Sloveniji treći operater ima basnoslovne gubitke bez šanse da ozdravi u sljedećih deset godina. U Mađarskoj je treći operater, čiji je vlasnik Vodaphone, najveći svjetski operater, također imao problema. Ima tek deset posto ukupnog tržišta, a taj postotak nije dovoljan da bi se bilo uspješan operater, da bi se isplatila ulaganja. Trećem operateru u Hrvatskoj bit će također vrlo teško išta učiniti da osvoji značajan dio tržišta i stoga nije čudno što nema mnogo interesenata za treću licenciju. Čak kad bi postotak stanovništva koje koristi mobitele rastao, nisam siguran bi li treći operater uspio postići značajne rezultate.

NACIONAL: Kad govorite o nepostojanju potrebe za trećim GSM operaterom, sve mi se izvjesnijom čini priča po kojoj su se Cronet i VIPnet dogovorili o podjeli tržišta, odnosno da im treći operater može samo pokvariti zaradu? – Ja sam pak čuo kako će Cronet i VIPnet zajedno nastupiti na natječaju za treću licenciju GSM operateru. Mogu se samo nasmijati jer je to tehnički nemoguće – mi smo u startu isključeni iz mogućnosti da se prijavimo na tender jer već posjedujemo licencije. U ugovoru koji smo potpisali kad smo osvojili licenciju za GSM operatera definirano je da treća licencija ne može biti raspisana prije isteka pet godina. Ta stavka istječe u studenom iduće godine i otada su sve opcije otvorene za trećeg operatera. Mi se ne bojimo tog trećeg operatera. Ako Vlada odluči ranije raspisati tender, morat ćemo o tome ozbiljno porazgovarati jer bi to značilo da zaštita koja nam je zajamčena više ne vrijedi. Stoga je nepotreban i bilo kakav dogovor VIPneta s Cronetom – ugovor smatramo dovoljnom zaštitom. Kad smo mi počinjali posao, u lipnju 1999., samo je pet posto stanovništva koristilo mobitele. VIPnet je donio nove standarde u kvaliteti usluge i kvaliteti mreže, a postalo je i jednostavnije postati korisnikom. VIPnet je donio i pre-paid uslugu. Sve je to u samo šest mjeseci udvostručilo broj korisnika mobilnih telefona u Hrvatskoj. Cronet je shvatio što se događa, brzo se prilagodio i došlo je do utakmice dviju tvrtki u pridobivanju novih korisnika. Ali ta je inovativnost bila presudna za naš uspjeh i smatramo je jamstvom budućeg uspjeha.

NACIONAL: Velike zasluge za uspjeh VIPneta ima Boris Nemšić, prvi predsjednik Uprave VIPneta. Danas je on u Austriji. Kakvo je vaše mišljenje o njemu i onome što radi? – On je uistinu bio dobar predsjednik Uprave i VIPnet za današnju poziciju može upravo njemu mnogo zahvaliti. Danas je on predsjednik Uprave Mobilkoma, koji je zahvaljujući njemu ušao i na slovensko tržište. Mobilkom je prvi operater u Europi koji je pustio u rad UMTS mrežu, u čemu je veliku ulogu imao Boris Nemšić. Kako je to posve nova tehnologija, tehničari moraju mnogo učiti i to zahtijeva godine rada i učenja kako optimizirati takvu tehnologiju. Mobilkom pod vodstvom Borisa Nemšića postiže najbolje poslovne rezultate u svojoj povijesti. Unatoč brojnim obvezama, Boris Nemšić ostao je vezan za VIPnet i sve ono što se događa na području telekomunikacija u Hrvatskoj. Često se vidimo u njegovoj kući u Rovinju i vrlo smo bliski prijatelji.

NACIONAL: Rekli ste da je Nemšić zaslužan za Mobilkomov ulazak na slovensko tržište. Jeste li zadovoljni rezultatima u Sloveniji? – U Sloveniju smo došli drukčije nego u Hrvatsku. Dok smo u Hrvatskoj krenuli od nule, u Sloveniji je Mobilkom kupio SI Mobil, drugog po veličini operatera. Za Mobilkom je to bio strateški ulazak u geografsko područje između Hrvatske, Italije i Austrije, a stalan rast tržišta i nove usluge koje smo donijeli stvorili su novi koncept mobilne telefonije i u Sloveniji. Branding, trgovine, tarife, sve je to uvjetovalo da se SI Mobil znatno promijeni, gotovo iznova krene. S druge strane, slovensko je tržište mobilne telefonije vrlo razvijeno – oko 75-80 posto stanovništva posjeduje mobilne telefone. SI Mobil je s 13 posto došao na oko 22 posto tržišta. Menedžment SI Mobila je jako dobar i nastupa na vrlo kompetitivnom tržištu.

NACIONAL: Što očekujete od liberalizacije fiksne telefonije u Hrvatskoj, što bi se trebalo dogoditi iduće godine, i jeste li zadovoljni zakonskom regulativom toga područja? – Mnogo se od toga očekuje, što je vidljivo iz nezadovoljstva korisnika dosadašnjim monopolom HT-a na tržištu. Ljudi žele imati izbor. VIPnet trenutačno ima velik problem s cijenom koju plaća HT-u za interkonekcijsku tarifu. Mi plaćamo HT-u 23 lipe po minuti korištenja njihove mreže, dok istodobno HT naplaćuje 23 lipe svom krajnjem korisniku. Cijena poziva za VIPnetova krajnjeg korisnika tako postaje dvostruko skuplja nego za korisnike HT-a. Stoga se mi zalažemo da ta cijena bude niža od 10 lipa te da HT, osim toga, daje popust nama, odnosno drugim operaterima u Hrvatskoj koji se služe njihovom mrežom a nisu krajnji korisnici. Ta tarifa nije regulirana zakonom nego je predmet pregovora Hrvatskog Telekoma i VIPneta. Vrlo je teško pregovarati o tome, jer zakon ne propisuje cijene na tom području nego samo nadležnost institucije. Ta se ponuda trenutačno razmatra jer je ta cijena najveći problem. U Europi su cijene interkonekcije među operaterima uvijek niže i od najniže cijene minute na tržištu koju plaća krajnji korisnik. Drugi je problem u zakonu. Za hrvatsku će Vladu, ali i za cijelu hrvatsku ekonomiju, uspjeh ove liberalizacije biti vrlo značajan, i što ona bude bolja, to će i njihov uspjeh biti veći. Liberalizacija je jedan od najvećih prioriteta u cijeloj Europi, a neuspjeh liberalizacije mogao bi ostaviti traga na cijeloj ekonomiji, na njenoj kvaliteti i konkurentnosti.

NACIONAL: Koji broj operatera smatrate optimalnim za Hrvatsku?
-Mislim da su tri do pet operatera u fiksnoj telefoniji optimum za Hrvatsku, za njene potrebe i kvalitetu koju mogu pružiti korisnicima. Austrija ima 60 dodijeljenih licencija. Pristup tržištu fiksne telefonije u Austriji je vrlo jednostavan – potrebno je podnijeti zahtjev i odmah možete početi pružati usluge, čak nije nužno da čekate sve dozvole. Licencija je vrlo jeftina, iako ne znam točnu trenutačnu cijenu. Ti su uvjeti i razlog što imamo tako velik broj operatera. No mnogi od njih nikada nisu počeli operirati, mnogi su bankrotirali i nestali s tržišta. Ostalo je nekoliko velikih operatera i mnogo malih, koji su se specijalizirali za posebne usluge: oni nude ograničen pristup, ali njihov udio na tržištu iznimno je malen, drže tek nekoliko postotaka tržišta. No to je dobar primjer koji bi možda valjalo slijediti, ali hrvatska će Vlada odlučiti, odnosno izabrati model koji smatra najboljim.

NACIONAL: Iako natječaj još nije raspisan, nagađa se o cijenama licencije. Je li ta cijena prevelika za tržište kakvo je hrvatsko? – Cijena licencije je 40 milijuna kuna a obveza ulaganja 50 milijuna eura. Mislim da neće biti mnogo interesenata jer to nisu niske cijene. Jedan od interesenata je švedski Tele 2, poznata telekomunikacijska kompanija koja je diljem Europe uključena u poslove fiksne telefonije, i to vrlo uspješno. Mislim da njihovu ponudu svakako treba očekivati, ali uvjeti su još uvijek visoki i oni će također mnogo razmišljati o tom ulaganju. Čak i za VIPnet, koji je udomaćen na hrvatskom telekomunikacijskom tržištu, to su teški uvjeti i veliko ulaganje.

NACIONAL: Osim zakona kojim je predviđeno ukidanje monopola HT-a u fiksnoj telefoniji, očito je da do 1. siječnja 2003. neće biti doneseni nužni podzakonski akti koji bi regulirali liberalizaciju. Očekujete li stvarnu liberalizaciju fiksne telefonije u Hrvatskoj sljedeće godine, ili ćemo na to ipak morati pričekati? – Pomalo sam zabrinut zbog razvoja situacije, odnosno sporosti. Prošli smo tjedan organizirali simpozij “Budućnost komunikacija” na kojem su naši gosti bili i John Beale, direktor Information Society DG13, sektora za zemlje kandidate za EU, i Heinrich Otruba, dugogodišnji voditelj regulatornog tijela u Austriji. Izneseno je mnoštvo primjera iz Europe, a navedene su i brojne prepreke na domaćem telekomunikacijskom tržištu. Hrvatska bi se mogla poslužiti europskim primjerima, jer mnogo je zemalja bilo u istom položaju, ali su uspješno izašle iz te situacije. Njihovi primjeri mogli bi Hrvatskoj pokazati kako lakše i uspješnije liberalizirati fiksnu telefoniju. Također, mnogo je primjera kako su monopolističke tvrtke pokušavale svoju poziciju što duže održati i ne dopustiti ulazak konkurencije, a slična je situacija trenutačno u Hrvatskoj. Zahvaljujući regulativnim tijelima i nadležnim institucijama, takve su situacije u drugim zemljama prebrođene na obostrano zadovoljstvo. Hrvatskoj je prije svega potreban novi Zakon o telekomunikacijama, u Ministarstvu za pomorstvo, promet i veze su prepoznali tu potrebu i rade na tome.

NACIONAL: S natječajem za drugog operatera u fiksnoj telefoniji očekuje se i natječaj za UMTS licencije. Što VIPnet očekuje od UMTS licencije u Hrvatskoj? – UMTS je nova tehnologija koja donosi novi pristup, pogotovo u brzini komuniciranja i prijenosa podataka u mobilnoj telefoniji. Korisnicima neće donijeti značajan broj novih usluga u prvoj godini, ali u budućnosti hoće. UMTS nije revolucija nego evolucija, tako da će postojeće usluge znatno dobiti na kvaliteti. Posebno se to odnosi na usluge mobilnog Interneta. Mi smo s mobilnim Internetom već započeli, prvo kroz WAP uslugu, koji je bio prvi korak u razvoju mobilnog Interneta. Mobilni Internet postajat će sve važniji, a mobilna telefonija pokazala je već koliko je danas važno biti pokretan i uvijek dostupan. Primjerice, jedna od novijih usluga koja se sve više koristi jest naplata parkirališnih pristojbi. UMTS će povećati mogućnost takvih i sličnih novih usluga.

NACIONAL: U Europi je bilo mnogo problema zbog cijena UMTS licencija, zbog kojih su neke tvrtke imale ozbiljnih problema sa svojim poslovnim rezultatima. Očekujete li da će, nakon takvih iskustava, i cijena UMTS licencija u Hrvatskoj biti povoljnija? – Još lani cijene UMTS licencija bile su vrlo visoke, što je neke operatere, pa i vrlo velike, koštalo opstanka na tržištu. Poučene tim iskustvima, telekomunikacijske tvrtke danas mnogo opreznije pristupaju UMTS-u. Mislim da su uvjeti koji se predviđaju za Hrvatsku vrlo razumni. Radi se o 17 milijuna eura za svaku od dviju planiranih licencija, što ipak ne bih mogao nazvati jeftinim. No uvjeti su razumniji i imaju mnogo više smisla jer poštuju nastalo stanje na tržištu telekomunikacija u svijetu. Ono što se događalo u Njemačkoj i Britaniji, cijene koje su plaćane za tamošnje UMTS licencije i problemi koje su tvrtke imale nakon što su platile stotine milijuna za njih, ne vjerujem da se više igdje mogu ponoviti.

NACIONAL: VIPnet je i Internet provider. Hrvatska je zemlja s vrlo malim brojem korisnika Interneta, a ulazak na područje Interneta velike tvrtke kakva je VIPnet sugerira da postoje potencijali na koje ona računa. – Malo prije govorili smo o mobilnom Internetu. Mi vjerujemo u mobilni Internet, a iz tog su nam razloga potrebna i iskustva u klasičnom Internetu. Osim toga, želja nam je isti sadržaj približiti na razne načine, omogućiti mu pristup različitim kanalima, Internetom, WAP-om, PDA-om, mobitelima. Integracija raznih tehnika telekomunikacija i njihova što bolja primjena, a pogotovo mislim na brzinu pristupa informacijama, koja je klasičnim Internetom još uvijek nezadovoljavajuća i ograničena, smatramo budućnošću telekomunikacija. S mogućnošću pristupa Internetu pomoću mobitela, a po nižim cijenama, i broj korisnika Interneta znatno će se povećati.

NACIONAL: Imali ste značajnu ulogu u dogovornom prekidu poslovnog odnosa s Telecomom Italia, koji više nije vlasnik austrijskog Mobilkoma. Taj je proces nedavno okončan, ali o njemu se u Hrvatskoj uopće nije čulo. Možete li reći što je točno dovelo do raskida tog odnosa? – Prije nego što sam došao ovamo, dvije sam godine radio u Telekomu Austria. To je bio moj zadnji projekt – omogućiti izlazak Telecoma Italia. Razlog je bio što je Telecom Italia prije godinu dana kupio novi vlasnik, koncern Pirelli. Vodstvo Pirellija odlučilo je prodati udjele u Telekomu Austrija. Prije je stanje bilo ovakvo: Telecom Italia imao je gotovo 30 posto dionica Telekoma Austria, a Telecom Italia Mobile imao je 25 posto dionica Mobilkoma Austria, koji je bio vlasnik Telekoma Austria. Bilo je dvostruko vlasništvo dionica. U lipnju je Telekom Austria otkupio tih 25 posto dionica Mobilkoma od Telecoma Italia. Sada je Telekom Austria ponovno stopostotni vlasnik Mobilkoma Austria. Drugi je korak bio da Telecom Italia proda više od polovice svojih dionica, koje je držao u Telekomu Austria, odnosno oko 15 posto. Time su talijanski vlasnici potpuno izgubili utjecaj u Mobilkomu Austria. Telecom Italia imao je velik utjecaj u Telekomu Austria, ali ovom su prodajom i ta prava nestala. I dva člana uprave iz Telecoma Italia nedavno su otišli sa svojih mjesta. Sve je to završeno prije dva tjedna.

NACIONAL: Koja je bila cijena te operacije? – Za tih 25 posto dionica Mobilkoma Austria plaćeno je Telecomu Italia oko 693 milijuna eura. Telecom Italia prodao je na fiksnom tržištu 75 milijuna dionica po cijeni od 7,45 eura. Konačni iznos ne mogu reći, ali radi se o transakciji koja je vrjednija od 500 milijuna eura.

NACIONAL: Naslućujete li što bi mogla biti sljedeća velika stvar na svjetskom tržištu novih tehnologija? – Vrlo je teško odgovoriti na to pitanje. Da budem iskren, kad bih znao odgovor na to pitanje, vjerujem da bih radio drugi posao. Isprva sam bio uvjeren da je Internet “next big thing”. Bilo je to 1993. kad sam se prvi put susreo s njim. Bilo je to vrijeme kad je koncept World Wide Weba startao, a oduševljen sam bio mogućnostima koje pruža, prije svega u efikasnosti obavljanja svakodnevnih poslova. Mislim da sve njegove mogućnosti još uvijek nisu otkrivene, iako smo vidjeli kako mnoge internetske tvrtke propadaju. Ali i dalje sam uvjeren kako su velike i neiskorištene mogućnosti koje Internet pruža državnoj upravi za veću efikasnost, na korist i veće zadovoljstvo stanovništva. Vjerujem i u mogućnosti Internet-bankarstva, iako se još uvijek mali postotak individualnih korisnika Interneta služi tim uslugama. Mnogo je i drugih svakodnevnih poslova u kojima bi primjena Interneta znatno uštedjela vrijeme i novac. A tu je i industrija zabave, u kojoj će Internet imati značajnu ulogu. Sve će to biti dug proces.

NACIONAL: Koliko ostajete u Hrvatskoj, samo dok ste predsjednik Uprave VIPneta ili i dulje? – Moj je mandat dvije godine. Zamijenio sam Tatjanu Holjevac, koja je postala pomoćnica ministra prometa i veza. Vidjet ćemo hoću li ostati dulje, ali zasad su u planu dvije godine.

NACIONAL: Jeste li zadovoljni mogućnostima koje Zagreb pruža poslovnim ljudima? Što vam, možda, nedostaje? – Ne sviđa mi se što ne mogu iskoristiti sve mogućnosti koje Zagreb pruža. Uživam u vašoj hrani, nekoliko je izvrsnih restorana u gradu, ali i diljem Hrvatske. Mediteranska kuhinja mi se također jako sviđa. Ali nedostaje mi raznolikost na koju sam navikao u Beču. U zadnjih deset godina Beč je napokon dobio mnoštvo novih nacionalnih restorana, vlada pravo natjecanje među njima. Ono što se ovdje nudi je izvrsno, ali nedostaje raznolikost koja je već postala uobičajena u Europi. Velik sam ljubitelj dobrih vina, a vina s Pelješca, iz Slavonije i Istre uistinu su izvrsna. Kad kažem iz Slavonije, prije svega mislim na Enjingija i Krauthakera. Slavonija mi se i inače svidjela, nacionalni park Kopački rit sa svojim pticama ostavio je na mene snažan dojam. Istru volim zbog tartufa koje obožavam.

NACIONAL: Razmišljate li možda o kući u Istri? – Nije mi blizak koncept posjedovanja kuće. Poznajem mnogo ljudi koji imaju kuće u inozemstvu, srećom, mnogi od njih bliski su mi prijatelji i često sam njihov gost, ali nisam sklon da i sam postanem vlasnikom kuće. Ne još.

NACIONAL: Je li istina da ste i veliki ljubitelj glazbe? – Jest, ali ako me pitate koja je moja omiljena glazba, nemam odgovor. Volim različitu glazbu. Zadnji put kad sam se iz Austrije vraćao u Zagreb na radiju sam pronašao austrijsku stanicu specijaliziranu za glazbu nezavisnih labela. Mislim da je to bilo prvi put da sam pozornije poslušao takvu vrstu glazbe, ali bilo je tu mnogo izvrsne glazbe. Volim klasiku, ali tu sam vrlo izbirljiv, no draga mi je elektronska glazba. Dakle, ne mogu reći da je neka vrsta glazbe moja posebno omiljena glazba.

NACIONAL: Bili ste na nekom koncertu u Zagrebu? – Vrlo mi je žao što sam propustio Manu Chao i Gorana Bregovića, ali obveze su bile neodgodive. Vidim da Laibach dolazi u Zagreb i pomalo sam se iznenadio što još uvijek postoje. Bio sam na njihovu nastupu 1986. u Beču, i bilo je vrlo interesantno. Nastup je trajao samo pola sata.

Josef Vinatzer – Biografija

Josef Vinatzer studirao je menedžment na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta za poslovne studije u Beču. Prvo radno iskustvo stekao je kao analitičar u poslovno-konzultantskoj tvrtki EDS. Nakon jednogodišnje stanke u karijeri zaposlio se u PTV-u (prethodnik PTA – Austrijska pošta i telekomunikacije) kao kontrolor rizika, gdje je radio do 1995. Iste godine prelazi u Mobilkom Austria gdje sudjeluje u stvaranju te tvrtke koja se tada odvajala od Austrijske pošte i telekomunikacija. Dolaskom na položaj financijskog direktora Josef Vinatzer sudjelovao je u razvoju najvećeg austrijskog mobilnog operatera od siječnja 1996. do srpnja 1997., kad se Mobilkom Austria udružio sa strateškim partnerom Telecom Italia. Vinatzer tada postaje rukovoditelj Odjela za strateška ulaganja i preuzima odgovornost za međunarodna ulaganja. Od 1998. Vinatzer radi na razvoju VIPneta te većinu vremena provodi u Hrvatskoj. Nakon povratka u Austriju u travnju 2000. postao je direktor Telekom Austria Personal GmbH a 1. srpnja 2002. postaje predsjednik Uprave VIPneta.