Objavljeno u Nacionalu br. 372, 2002-12-29

Autor: Nenad Polimac

Svjetski filmski hitovi i promašaji u 2002.

Film 'Gospodar prstenova: Dvije kule' mogao bi biti gledaniji od serijala o Harryju Potteru

Po najgledanijim filmovima na domaćem kino-repertoaru očito je da se i Hrvatska pretvorila u hollywoodsku koloniju: nijedan hrvatski film nije se uspio probiti na top listu, unatoč tome što nam je ove godine kinematografija imala solidnu razinu

'Pinocchio''Pinocchio'Proteklih tjedana “Sony” je bio najsretnija, a “Buena Vista” – odnosno “Disney” – najnesretnija hollywoodska kompanija. Naime još početkom prosinca iz “Sonyja” su javili da im prihod za ovu godinu iznosi 2,75 milijardi dolara, čime su potukli rekord koji je od 1997. držao “Fox” s 2,68 milijardi dolara (zahvaljujući fantastičnim rezultatima “Titanica”). “Sony” je ove godine imao tri velika hita, “Čovjeka-Pauka”, “Ljude u crnom 2” i “XXX”, a čak je i njihov skupi igrano-animirani podbačaj “Stuart Mali 2” puno bolje prošao na međunarodnom tržištu nego što mu se prognoziralo te je tako bar djelomično pokrio gubitke. “Sony” je od nekadašnjeg gubitaša dogurao do statusa najuspješnijeg hollywoodskog producenta i distributera: budžeti svih njegovih filmova u ovoj sezoni bili su rizično visoki, pa možda uslijedi otriježnjenje kad se izračuna odnos uloženog i ostvarenog. Ipak, ako ništa drugo, “Sony” je proteklih godina također puno trošio na svoje filmove i osrednje zarađivao, a sad je bar izbio na sam vrh.

Usponi i padovi Zahvaljujući hitovima 'Čovjek-Pauk', 'Ljudi u crnom 2' i 'XXX' 'Sony' je najuspješnija hollywoodska kompanija u ovoj sezoni, dok je krah skupog crtića 'Planet s blagom' razočarao 'Disneyja' U “Disneyju” novu godinu dočekuju u tmurnom raspoloženju. Njihov ručno animirani crtić “Planet s blagom”, SF prilagodba romana R. L. Stevensona “Otok s blagom”, dosad je jedva utržio u kinima 30 milijuna dolara, a troškovi su bili golemi – 180 milijuna. Ovoga ljeta imali su uspjeha s odličnim crtićem “Lilo i Stitch” i već su pomislili da je kriza ručne animacije – koju sve više potiskuje kompjutorska – prevladana, međutim neuspjeh “Otoka s blagom” otvorio je nove ponore. Oko tog su se filma u “Disneyju” punih 17 godina lomila koplja, a odobravanje projekta za realizaciju navodno je natjeralo Jeffreyja Katzenberga da napusti kompaniju i zajedno sa Stevenom Spielbergom i Davidom Geffenom osnuje “Dreamworks”: tamo je producirao superuspješnog “Shreka”, kao svoj odgovor bivšim kolegama o stanju duha u modernoj animaciji. Nije pomoglo ni to što su “Planet s blagom” režirali Ron Clements i John Musker, u čijoj su filmografiji veliki hitovi “Mala sirena” i “Aladin”: stiješnjen između nastavaka “Harryja Pottera” i “Gospodara prstenova”, njihov novi crtić nije imao šansi u borbi za naklonost žderača kokica.

Zato je film “Harry Potter i odaja tajni” u potpunosti ispunio očekivanja kompanije “Warner Bros.”. “Harry Potter i kamen mudraca”, prva ekranizacija knjiškog serijala J. K. Rowlings, zaradila je u svjetskim kinima 960 milijuna dolara i izbila na drugo mjesto najkomercijalnijih filmova svih vremena, dok je nastavak – u samo mjesec i pol dana – već zgrnuo 625 milijuna. Zarada prvog filma, čini se, neće biti premašena, ali je u pitanju itekako unosna franšiza. Uostalom, kao i u slučaju “Gospodara prstenova”. Prvog dana prikazivanja “Dvije kule” u američkim kinima probijen je rekord za mjesec prosinac – 26 milijuna dolara, a utržak u prvih pet dana iznosio je 105 milijuna. “Dvije kule” nadmašile su za više od 20 posto utržak “Prstenove družine” i lako bi se moglo dogoditi da nastavak zaradi više od prvog filma. Za razliku od serijala o Harryju Potteru, koji je razočarao dio publike činjenicom da su pustolovine malog čarobnjaka namijenjene ponajprije dječjem uzrastu, “Gospodar prstenova” imao je puno raznolikiji krug poklonika, a proširivao ga je kasnijim DVD i video izdanjima. “Dvije kule” stoga imaju priliku nadmašiti “Odaju tajni” po ukupnoj zaradi, ali ne treba podcijeniti poziciju prvoga: dok će se god “Harry Potter” prikazivati u kinima prije “Gospodara prstenova”, prednost će biti na njegovoj strani.

Hollywood bi ovogodišnjim prometom trebao biti iznimno zadovoljan. Čak 15 američkih filmova uspjelo je u svjetskim kinima zaraditi preko 250 milijuna dolara, što nije ništa slabije od odličnog rezultata ostvarenog prošle godine. Izvan Amerike to globalno filmsko carstvo (ne bez razloga “Newsweek” je nazvao Hollywood “Globowoodom”) promatraju malo sumnjičavije, osobito u Europi gdje lokalne kinematografije grcaju u problemima i već dugo ne uspijevaju proizvesti konkurentan film za svjetsko tržište. Najuspješniji europski film u prošloj godini bila je francusko-njemačka produkcija “Asterix i Obelix: Misija Kleopatra”, s cijenom od 70 milijuna dolara i bruto zaradom od 106 milijuna – nedovoljno za pozitivan saldo. Film pritom uopće nije prikazan u Americi jer tamo vragolije galskih junaka drže nekomercijalnom robom. Slična sudbina vjerojatno očekuje i “Pinokija”, skupu ekstravaganciju Roberta Benignija koja je na domaćem terenu u Italiji bila veliki hit (26 i pol milijuna dolara bruto zarade), ali izvan njega mogla bi imati velikih problema: upravo bi se trebala početi prikazivati u Americi gdje uopće nisu održali projekciju za kritičare u strahu od njihove reakcije. S razlogom, jer su prve recenzije upravo porazne. Puno bolji odjek imaju skromno budžetirani filmovi poput španjolskog “Razgovaraj s njom” (film Pedra Almodovara osvojio je sve najvažnije ovogodišnje europske filmske nagrade) ili francuskog “8 žena”. Međutim to nisu zarade koje bi se mogle mjeriti s hollywoodskim.

Uostalom Hollywood sebe ionako ne doživljava kao bastion amerikanizma. Serijal o Harryju Potteru nastao je po romanima engleske književnice i nastoji biti što vjerniji duhu predloška. “Gospodara prstenova” režira u svojoj domovini Novozelanđanin Peter Jackson, koristeći jedino hollywoodski budžet. A filmovi o Jamesu Bondu? “Umri drugi dan” čak portretira šefa američke obavještajne službe kao bedaka, no unatoč tome serijal ne može bez američkog kapitala. Hugh Grant imao je ove godine veliki uspjeh humornom melodramom “Sve zbog jednog dječaka”, koja se doima vrlo engleski, ali je snimljena hollywoodskim novcem. Osim toga, Hollywood ima najbolji recept za promociju zanimljivih lokalnih hitova – naprosto ih snimi u vlastitoj verziji. Talentirani Christopher Nolan (“Memento”) odabrao je za svoj hollywoodski debi američku prilagodbu intrigantnog norveškog trilera “Nesanica” i polučio solidan komercijalni uspjeh, dok je Gore Verbinski (“Mišolovka”, “Meksikanac”) amerikanizirao japanski kultni hit “Prsten” i zaradio dosad s njim preko 120 milijuna dolara u američkim kinima.

Analiza odnosa zarade pojedinih filmova u Americi i ostalim dijelovima svijeta ukazuje na probleme koje Hollywood još treba riješiti. Serijal o Harryju Potteru i “Gospodar prstenova” pokazuju najidealniji odnos: jedna trećina ukupnog prometa ostvarena je u američkim kinima, a dvije trećine stigle su izvana, što znači da su ti filmovi svugdje podjednako dobro primljeni. “Čovjek-Pauk” i “Klonovi napadaju” imaju podjednaku zaradu u Americi i u svijetu jer nisu do kraja realizirali svoj potencijal. U pitanju su možda kulturalne razlike (Amerikanci više vole ekranizacije stripova i SF žanr), ali i distributerske strategije. Oba su se filma počela prikazivati u Americi tijekom svibnja, a odmah nakon toga i u ostatku svijeta: no dok je ljetna sezona za Amerikance pravi kino raj, u Europi to nije slučaj. I svjetsko prvenstvo u nogometu oduzelo je tim megahitovima izvjestan broj gledatelja. “Znakovi” s Melom Gibsonom prošli su nešto slabije u svijetu jer je film tipična “americana” sa SF dodatkom, a rezultat “XXX”-a s Vinom Dieselom uputa je tom glumcu da još poradi na svom međunarodnom imidžu: ipak, u odnosu na njegov prethodni hit “Brzi i žestoki”, koji je samo jednu četvrtinu prometa ostvario u svijetu, a čak tri četvrtine u Americi, ovo je nesumnjiv napredak. U slučaju serijala o Austinu Powersu situacija je beznadna: filmovi su zasnovani na poigravanju engleskim jezikom i američko-engleskom kulturom pa njihova prilagodba drugim sredinama nije jednostavna. Pravo čudo što ih itko izvan anglofonskih regija uopće želi gledati! Slab učinak romantične komedije “Moje grčko vjenčanje” u svijetu nije rezultat nekomunikativnosti tog filma nego njegove nezavisnjačke pozicije: najuspješnija ovogodišnja off-hollywoodska produkcija utržila bi već puno više izvan Amerike da ima jakog distributera. Budući da hollywoodski “majori” za sebe prigrabe najbolje termine, nezavisni filmovi moraju se zadovoljiti onime što im preostane, pa tako “Moje grčko vjenčanje” još uvijek čeka na red u mnogim svjetskim kino-mrežama.

Pregled 15 najkomercijalnijih filmova u hrvatskim kinima pokazuje da je i naše tržište u potpunosti postalo hollywoodska kolonija. Situacija u ovoj godini nije bila osobito blistava zbog zatvaranja sve većeg broja klasičnih kina s jednim ekranom (trenutno ih je u čitavoj Hrvatskoj jedva devedesetak), a izgradnja najavljivanih multipleksa i minipleksa još se nije zahuktala. Dodatna je nevolja sve veća raširenost piraterije s ponekad vrlo kvalitetnim DVX-ima: film koji dugo čeka na premijeru mogao bi lako izgubiti publiku jer je već dostupan na disku. Karakteristično, vrlo dobri rezultati većine filmova s liste 15 najgledanijih mogu se objasniti prikazivanjem odmah iza ili istodobno s Amerikom.

Na listi nema nijednog hrvatskog filma, što je porazno, jer su dva laureta s ovogodišnjeg pulskog festivala čak i koncipirani kao “filmovi za publiku”. “Fine mrtve djevojke” Dalibora Matanića skupile su oko 12 tisuća gledatelja, a “Ne dao bog većeg zla” Snježane Tribuson nekih šest-sedam tisuća. To su još, međutim, fantastične brojke u odnosu na ono što su ostvarili “Serafin, svjetioničarev sin” Vicka Ruića, “Sami” Lukasa Nole i “Potonulo groblje” Mladena Jurana. Komercijalnom učinku potonjih ne treba se čuditi, no Matanićev i Tribusoničin film zaslužili su bolje, ponajviše stoga što su nastali u godini koja i nije bila tako loša za cjelokupnu hrvatsku kinematografiju. Podsjetimo se samo odličnog dokumentarca ”Život na svježem zraku” Danka Volarića, rafiniranog crtića Gorana Trbuljaka “Jedan dan kao svi, nijedan kao drugi” te nostalgičnog prizivanja razdoblja provociranja u 50-minutnom eksperimentalnom radu Tomislava Gotovca “Dead Man Walking”. Filmaši su nam očito živnuli, samo da još publika na njih obrati pažnju!

Najveći hitovi godine*

Ukupan utržak u mil. Dol. Amerika Ostali
1.Gospodar prstenova:
2. Prstenova družina (New Line) 860.4 36.4 % 63.6 %
3.Čovjek-Pauk (Sony) 806.7 50.0 50.0
4.Ratovi zvijezda:
5. Klonovi napadaju (Fox) 644.3 48.0 52.0
6.Harry Potter i odaja tajni 625.6** 36.6 63.4
7. (Warner Bros.)
8.Oceanovih 11 (WB) 446.8 41.1 58.9
9.Ljudi u crnom 2 (Sony) 424.6 44.8 55.2
10.Znakovi (Buena Vista) 407.4 55.8 44.2
11. Ledeno doba (Fox) 373.4 47.2 52.8
12. Specijalni izvještaj (Fox) 328.8 40.1 59.9
13. Genijalan um (Universal) 312.1 54.7 45.3
14. Austin Powers 3 (NL) 288.9 73.7 26.3
15. Umri drugi dan (MGM) 281.9** 49.1 50.9
16. Moje grčko vjenčanje (IFC) 268.3** 81.2 18.8
17. Scooby-Doo (WB) 267.7 57.3 42.7
18. XXX (Sony) 253.2 55.8 44.2
19. * podaci po web siteu Box Office Guru
20. ** filmovi se još prikazuju

Najveći podbačaji godine*
Budžet i reklama u mil. $ bruto zarada
1. Planet s blagom (BV) 180 30**
2. Stuart Mali 2 (Sony) 160 137.6
3. Glasnici vjetra (MGM) 150 69.3
4. K-19 (Paramount) 135 47.6
5. Pustolovine Pluta Nasha (WB) 110 5.0
6. Rollerball (MGM) 110 29.6
7. Osveta (WB) 110 78.4
8. The Majestic (WB) 105 30.6
9. Showtime (WB) 105 75.4
10. Odjednom agent (BV) 100 56.5

·* Podaci po web siteu Box Office Mojo
·**Film se još prikazuje

Deset najboljih u hrvatskim kinima (abecedni slijed)

Fine mrtve djevojke
Gosford park
Gospodar prstenova: Prstenova družina
I tvoju mamu također!
Memento
Mulholland Dr.
Ratovi zvijezda: Klonovi napadaju
Sinova soba
Sve ili ništa
U zamci

Tik do vrha:
Čudovišta iz ormara/Final Fantasy/Nesanica/Lilo i Šavko/Munje/Oceanovih 11/Pad crnog jastreba/Specijalni izvještaj/Svijet duhova/Uljezi/Zakletva/Znakovi

Komentari

Ovaj članak nema komentara.

Nije moguće komentirati članke starije od tri mjeseca.

Najnovije

Izbor urednika