ZA KORMILOM SVOG BRODA Thomas Vitezy snimljen u tribunjskoj marini, koju sređuje po najvišim standardima i u kojoj će jedriličari moći brodove motriti od kuće preko InternetaJedan od najutjecajnijih mađarskih poslovnih ljudi Thomas Vitezy trenutno je vodeći inozemni investitor u Hrvatskoj. “Diamant marina”, tvrtka registrirana u Hrvatskoj, u vlasništvu Vitezyja i njegova poslovnog partnera Laszla Kerekesa, kupila je od HFP-a nakon oštrog nadmetanja hotelsku kuću “Primošten d.d.” Prije nekoliko dana Thomas Vitezy najavio je skori početak obnove i rekonstrukcije četiriju potpuno devastiranih primoštenskih hotela, marine Kremik i autokampa. Osim što je već isplatio velike dugove “Primoštena” vjerovnicima, posebno državi i bankama, Thomas Vitezy, inženjer metalurgije i marketinški stručnjak, izdvojit će još 50 milijuna eura za izgradnju hotelskih sadržaja s četiri zvjezdice. Vitezy, inače vlasnik budimpeštanske tvrtke “Euro bridge”, glavnog vanjskotrgovinskog dobavljača mađarskog MOL-a na području energetike, potencijalnog kupca i strateškog partnera INA-e, u Hrvatsku i hrvatski turizam namjerava uložiti 100 milijuna dolara. To ga čini najvećim investitorom u hrvatski hotelski i nautički turizam. U Tribunju, pokraj Šibenika, “Danubius marina”, čiji su vlasnici Vitezy i Kerekes, dovršava najmoderniju i najbolje opremljenu marinu na cijelom Jadranu. Tako će s povećanim brojem novih vezova marine Kremik i Tribunj sljedećeg ljeta postati poželjna nautička odredišta. Iako ga hrvatska država očigledno smatra poželjnim poslovnim partnerom, mjesna vlast u Primoštenu, a u početku i Tribunju, Vitezyju nije sklona. Lokalni političari, poput predsjednika Općinskog vijeća Primoštena Stipe Petrine, poznatog javnosti iz uličnih duela, potiču sukob i nezadovoljstvo dolaskom mađarskog kapitala u Primošten. Primoštenski čelnici šire glasine i optužuju Vitezyja da u Hrvatsku unosi Arkanov, odnosno srpski kapital, te da su ulaganja mađarskih poslovnih ljudi baš u šibensku županiju rezultat neke urotničke nagodbe hrvatskog premijera Ivice Račana i bivšeg mađarskog premijera Viktora Orbana. I jedno i drugo Thomas Vitezy drži potpunim glupostima i izmišljotinama. On je vlasnik više tvornica, nekretnina i tvrtki u vanjskoj trgovini, energetici, metalnoj industriji, hotelijerstvu, turizmu, a uz to je i zaljubljen u jedrenje i hrvatski Jadran. U Mađarskoj izbjegava publicitet i rijedak je gost medija, ali je za “Nacional” prvi put pristao govoriti o sebi, svojoj dosadašnjoj karijeri, o daljnjim ulaganjima, o budućnosti Primoštena, o neprimjerenim reakcijama pojedinih političara na dolazak mađarskog kapitala na Jadran te stvaranju atmosfere straha za sudbinu zaposlenika i lokalnog stanovništva. Prije desetak dana mađarski investitor je i formalno-pravno postao vlasnik hotelske kuće “Primoštena”. Javno je izložio opsežan umirujući projekt za budućnost i obvezu otkupa preostalih dionica na temelju snimke stanja koje je napravila kuća “Horvat konzalting”.

'Ne mogu me otjerati lokalni mangupi, jer dolazim iz bivše socijalističke zemlje. Zapadnjak bi od toga dobio moždani udar' 'Moj interes u Primoštenu nije kupiti, ogoliti, prodati, već stvoriti nešto lijepo za Primošten i moju djecu i unuke' “Potpuno razumijem napade koji dolaze iz straha i zabrinutosti za sudbinu ljudi i radnih mjesta. Pogotovo dok uposlenici i stanovništvo nisu imali uvid u umirujuće i razvojne programe koje smo pripremili za cijeli kraj. Upravo zato što dolazim iz Mađarske lakše mogu razumjeti strah i nelagodu ljudi koji svemu prilaze emocionalno. Takvi udari nisu ugodni, ali oni ne mogu otjerati ulagače koji su doista spremni u Hrvatsku donijeti zdravi kapital i raditi. Ljudi koji dovoljno dobro ne poznaju gospodarske prilike, svemu prilaze s emocionalne strane. Oni su sve ovo gradili trideset godina, u tome su njihovi djedovi i očevi ugradili dio sebe. Ali to je argument koji u groznoj vladavini kapitala, koji svemu oduzima dušu, nažalost puno ne vrijedi. Emocije su potrebne da čovjek nešto može napraviti i moj je cilj uvjeriti ovdašnje ljude da i njihove emocije u projektu obnove Primoštena, nekada snažnog turističkog odredišta, imaju odgovarajuće mjesto. Sasvim drugačije mislim o ljudima koji u prvi plan stavljaju svoje privatne interese, napadaju nas neosnovanim optužbama, huškaju ljude i spremni su nauditi svima, prije svega svojem mjestu. To razumijem, ali malo teže. Njih nije teško pobijediti jer ih sam život pregazi i demantira.

NACIONAL: Možete li se kao ozbiljan strani investitor snaći između dobrodošlice i poticaja hrvatske Vlade i stalnih napada i optužbi lokalnih vlasti? – Čuo sam da se ljudi u Hrvatskoj pitaju kako je moguće da uvijek uspijevate otjerati one kvalitetne ulagače. Ja dolazim iz jedne bivše socijalističke zemlje i okruženja koje je slično. I emocije i tehniku nastupa ovakvog svijeta dobro razumijem. Istina, sve manje, ali još se sjećam. Međutim jedan će zapadnjak od toga dobiti moždani udar. On je donio novac, a ako nikom ne trebaju, otići će. Mene ne mogu otjerati mjesni mangupi jer stvari funkcioniraju slično kao i u Mađarskoj. Bitno je da ljudi uvide da ono što im nudim ima budućnost.

NACIONAL: O vama osobno i o vašim planovima u Hrvatskoj jako se malo zna. – U Mađarskoj novine o meni često pišu, ali ne znaju puno. Istina je da izbjegavam medije, jer im ne vjerujem, ali bez njih se ne može. Sve što imam potpuno je transparentno. Sve što sam stekao došlo je na potpuno pregledan način. Prije promjene sustava u Mađarskoj nisam imao puno. Imao sam i ja “golu guzicu”, ali imao sam sreće. Bio sam u pravo vrijeme na pravome mjestu. Inače sam inženjer metalurgije, ali sam završio i marketing. Bio sam glavni inženjer u jednom velikom socijalističkom poduzeću, ali to sam ostavio i prije promjene sustava. U Mađarskoj je kao prijelazni model ideologija dopuštala postojanje jednog oblika privatnog vlasništva. Poduzeće je kao zadruga moglo djelovati i privatnim kapitalom. Devedeset posto današnjeg menedžerskog sloja došlo je iz tih poduzeća. Tamo smo naučili kako trgovati sa Zapadom. Kada je svijet državnog monopola u Mađarskoj nestao, svojim smo se znanjima mogli prilagoditi.

NACIONAL: Što je primarno područje vašeg poslovanja? – I nakon promjene sustava nastavio sam živjeti od vanjske trgovine. Imam ukrajinske i engleske partnere, i već se 11 godina bavim vanjskom trgovinom. Vlasnik sam tvrtke “Euro bridge” koja trguje energentima i jedan je od većih dobavljača MOL-a, mađarske nafte industrije. Ali taj posao “Euro bridgea” nema veze s ulaganjima u Hrvatskoj. U Hrvatskoj je riječ o potpuno privatnoj inicijativi, s engleskim partnerima odlučio sam uložiti 100 milijuna dolara, jer vidim da investicije na Jadranu imaju budućnost. Kupili smo hotelsku kuću “Primošten”, ali želimo još ulagati u Hrvatskoj.

NACIONAL: Govorili ste o energetici, vanjskoj trgovini i ulaganjima u Hrvatsku. U kojim ste sve gospodarskim segmentima prisutni u Mađarskoj? – Osim “Euro bridgea”, vlasnik sam tvornice za proizvodnju konzervi i hotela na Balatonu, gdje također gradimo marinu, te brojnih nekretnina. Vlasnik sam i tvornice ukrasnih ograda od ručno kovanog željeza stare stotinjak godina, što se nalazi pokraj Miskolca, a koja je obnavljala Karlov most u Pragu i ogradila balkone u Moskovskoj operi. S gospodinom Kerekesom vlasnik sam tvrtki “Master Yachting”, koja se bavi charterom, i “Dalmacija-marina” k.f.t. na temelju čijih ulaganja u Hrvatskoj ovdje postoje tvrtke koje razvijaju posao u Primoštenu i Tribunju. U Mađarskoj imam još nekoliko manjih tvrtki. Mi smo dio prve tipične generacije poduzetnika koji su iskoristili priliku svuda gdje se pružala mogućnost, bez obzira na to je li bila riječ o energetici, konzervama, ogradama ili hotelima. Danas su ulaganja za mene već hobi. Nemam više potrebe zarađivati za kruh. To znači da naš interes u Primoštenu nije kupiti, ogoliti i prodati, kao što ovdje neki govore, nego stvoriti nešto lijepo za Primošten, ali i za našu djecu.

NACIONAL: Možete li usporediti marinu na Balatonu i marinu Tribunj čiji ste koncesionari postali odlukom hrvatske Vlade? – To je vrlo provokativno pitanje. To se uopće ne može usporediti. Marina na Balatonu će s cijelom infrastrukturom biti gotova iduće godine, a marinu u Tribunju uređujem po najvišim svjetskim standardima. Prije sam bio zaljubljen u Krf, počeo sam ulagati u Grčku i ondje kupovati nekretnine. Prijatelji su me nagovarali da dođem u Hrvatsku i vidim kako je ovdje. Nakon što sam došao drugi put, rekao sam: “Prodajte sve što imamo u Grčkoj!” Zaljubljen sam u hrvatski Jadran. Hrvatska ima budućnost zbog koje će biti poželjna. U cijelom Sredozemlju ona je otok mira.

NACIONAL: Jesu li vaše dosadašnje investicije u Hrvatskoj najveće investicije mađarskog kapitala? – Na području turizma svakako jesu. U usporedbi s tim koliko Hrvatskoj doista treba kapitala, to je mali dio. Ali priče o dolasku Mađara na Jadran kao nekom osvajanju nisu u interesu ni šibenskog kraja, niti cijele Hrvatske. Kada potpuno obnovimo Hotelsko poduzeće “Primošten”, ono će poslovati sa 1000 soba. Hrvatska raspolaže s oko 80.000 soba u turističkim kućama. Znači trebalo bi puno više mađarskog i drugog kapitala uložiti u hrvatski turizam. Odlučili smo se za cjelovitu obnovu hotela, marine i autokampa, na čemu će raditi hrvatske građevinske tvrtke, i uložit ćemo oko 50 milijuna eura. Osim marine Tribunj, odlučili smo proširiti marinu Kremik, osnovati nove tvrtke i zapošljavati hrvatske građane. Od toga nas se jedino može odvratiti ako nam se oduzme koncesija na plažu Raduča, na primoštenskom poluotoku, gdje su smještena dva velika hotela.

NACIONAL: Ako se izuzmu hotel i marina na Balatonu i vaš posao u Grčkoj, onda je ulaganje u marinu Tribunj i u “Primošten” vaš prvi veliki ulazak u hotelski i nautički turizam. Zašto ste počeli baš u Tribunju? – Mi ustvari nismo željeli Tribunj, nego Sukošan kod Zadra. Kada smo rezimirali što nas od marina u ovom dijelu Jadrana zanima, shvatili smo da su najzanimljivije marina Hramina, marina Kremik i nedovršena marina u Tribunju. Prije godinu dana došli smo na prve razgovore o kupnji i preuzimanju koncesije na Ininu marinu u Tribunju. Nije prošla ni godina dana, a Tribunj je praktički gotov. U dovršenje marine uložili smo šest milijuna eura, u razvoj mjesta i tribunjski kanalizacijski sustav još milijun eura. S ponosom kažem da će Tribunj biti najmodernija i najbolje opremljena marina na cijelom Jadranu, s najsuvremenijim priključcima za struju i vodu, s izravnom naplatom po sistemu pre-paida. U marini je veliki sanitarni blok za nautičare kakav nema ni jedna marina na Jadranu. Cijela marina je pod videonadzorom, a kompjutorski sustav i Internet omogućit će vlasniku iz bilo kojeg europskoga grada da izravno kontrolira svoj brod u Tribunju. Sa 300-350 vezova, marina je na granici ekonomske isplativosti. Povrat uloženog novca u Tribunju bit će jako dug. I za koncesiju koju smo platili Hrvatskoj odvojili smo velik novac. Koncesiju smo osvojili u proljeće ove godine ponudom 10 milijuna maraka za ulaganja i najvećom koncesijskom naknadom. Sve što u Tribunju ulažemo zapravo je vlasništvo hrvatske države. Marina će biti gotova i krenuti u punu eksploataciju sljedećeg ljeta.

NACIONAL: Ali u Tribunju su se protivili vašem dolasku. Glavna konkurencija bio vam je talijanski kapital, vezan za bivšega splitskoga gradonačelnika Onesina Cvitana. Pri kupnji “Primoštena” stvorena je atmosfera da je ponuda slovenskih “Termi Čatež” bila jednako dobra kao i vaša. Je li to točno? – Kada su u Tribunju vidjeli koje su naše namjere, animoziteti su se smirili. U Tribunju smo točno znali tko su nam konkurenti i gdje nas pokušavaju nadigrati. Po istom modelu, smirit će se i situacija u Primoštenu. Ponuda “Termi Čatež” bila je puno lošija od naše. Ovdje samo jedan lokalni političar, blizak slovenskom ponuđaču koji “Primošten” nije uspio kupiti, “muti vodu”. Primošten je doista velika atrakcija. Problema će biti samo dok ne izaberemo nekog tko će upravljati hotelima. TUI ili netko drugi, lokalnom političaru neće dopustiti da se miješa.

NACIONAL: Optuživali su vas da ste eksponent poluge Orban-Račan te da je kupnja “Primoštena” i koncesija u Tribunju rezultat politike izlaska Mađarske na Jadran. – Cijela priča je glupost. Kako se Bush trudi da SAD ulaže u svim državama, tako se i Orban, kao mađarski premjer, trudio plasirati mađarski kapital. Isto kao što bi bilo logično da se hrvatski kapital plasira u Mađarskoj. Viktor Orban osobno mi je blizak, ali, na žalost, nije ni riječi rekao u moju korist i korist ovih investicija. Orban je izravno nastojao pomoći kod mađarskog ulaganja u luku Rijeka. O našem ulaganju u “Primošten” Orban je bio obaviješten naknadno, kada je ono već bilo ostvareno, a valja znati da je natječaj raspisan kada on već četiri mjeseca nije bio premjer.

NACIONAL: Što je bilo najvažnije kada ste se odlučili za kupnju “Primoštena”? Primošten je poznato turističko mjesto, ali je turistički kompleks potpuno devastiran i u velikim dugovima. – Točno. Do sada smo samo na sanaciju u “Primoštenu” utrošili oko 18 milijuna eura. Čak smo sa 12 milijuna eura vratili dugove “Primoštena” državi, bankama, vjerovnicima, pet milijuna eura uložili smo kao bankarsku garanciju, te milijun eura dali za ostale troškove. U obnovu hotela uložit ćemo još 50 milijuna eura, a obnovit ćemo i četiri hotela, kamp i marinu Kremik. Marina Kremik imat će 400 vezova i u njoj ćemo postaviti plutajuće dokove. Cijeli pogon za proizvodnju plutajućih aluminijskih dokova koji imamo u Mađarskoj premjestit ćemo u Primošten, pokrenuti tvrtku “Dalmacija-metal” i zaposliti još 40 ljudi. Osnovat ćemo i poduzeće koje će voditi poslove na rekonstrukciji hotela i pokrenuti novu tvrtku “Dalmacija charter”.

NACIONAL: Je li “Primošten” velika investicija? – Ne. Nakon što smo odustali od “Sukošana”, planirali smo kupiti tri marine – Tribunj, Kremik i Hraminu. Kremik pripada “Primoštenu”. Tako smo kupujući “Primošten” kupili i Kremik. Naši protivnici kažu da nas zanima samo marina Kremik. To nije istina. Istina je samo da smo zahvaljujući marini došli do hotelskog poduzeća. Ali od 1000 soba radi 360, ostalo su ruševine. Prihodi od soba su 1,5 milijuna eura za cijelu sezonu, s restoranom dva milijuna eura. Sa 270 zaposlenika do početka iduće sezone isplatit ću još jedan milijun eura na plaće i na davanja. Kada se obnove hoteli, za nekoliko godina Primošten će opet biti jedno od najatraktivnijih turističkih odredišta u Hrvatskoj. Potrebni su nam dobri odnosi s lokalnim vlastima, jer želimo omogućiti školovanje i zapošljavanje lokalnih mladih ljudi.

NACIONAL: Kako vidite budućnost Primoštena i hrvatskog turizma? – U svim hotelskim kućama postoje problemi. U Primoštenu ćemo te probleme vrlo pažljivo rješavati. U našim hotelima s četiri zvjezdice popunjenost će cijele godine biti veća od 70 posto. U Primoštenu će skočiti cijene nekretninama, kućama, parcelama. Takvu budućnost želim i cijelom hrvatskom turizmu. Investicija u Primošten zato nije skupa. Stručnjaci smatraju da je 12 godina prag iznad kojega se ne može tolerirati povratak investiranog novca. U slučaju primoštenskih hotela to će se dogoditi za 8-9 godina. Svi očekuju od nas brzi tempo. Mi smo svojevrsni test za ostale.

NACIONAL: Stiže li preko vas u Hrvatsku srpski ili čak Arkanov kapital, kako to stalno ponavljaju čelni ljudi Primoštena? – To je glupost. Rekao sam vam što posjedujem, kako sam stekao kapital i da su investicije u Hrvatskoj rezultat moga ulaganja s engleskim partnerima, slobodno provjerite. Znam da se ovdje drugačije gleda na ulaganja iz Austrije ili Njemačke, od onih iz Češke ili Mađarske. Tako je i u Mađarskoj. Postoje dva tipa ulagača i postoji razlika između novca i novca. Oni koji što prije žele zaraditi jako puno novca, koji kupuju, po mogućnosti sve i opljačkaju, uzmu postrojenja, zahvale se i odu. Takvih smo i mi u Mađarskoj dobili dosta. Drugi imaju namjeru dugotrajno ulagati. Jako je teško uvjeriti ljude da mi spadamo u drugu skupinu. Neka bilo tko provjeri je li naš kapital Arkanov ili srpski, ali nećemo više dopustiti da nas se optužuje i blati.