Otto Barić“Hotel ćemo dovesti u stanje koje će biti najbliže originalu iz 1925. godine kada je izgrađen, no morat ćemo koristiti suvremene materijale jer neki iz onog vremena, poput teraca, više ne postoje niti ih itko zna napraviti”, rekao nam je arhitekt Otto Barić, voditelj rekonstrukcije poznatog zagrebačkog hotela Esplanade koji je u svojoj gotovo osam desetljeća dugoj povijesti postao simbol zagrebačkog društvenog i kulturnog života te stjecište mnogih slavnih ljudi iz cijelog svijeta – od kraljeva i državnika do filmskih zvijezda.

OTTO BARIĆ O REKONSTRUKCIJI ESPLANADE 'Hotel ćemo dovesti u stanje najbliže originalu iz 1925. kada je izgrađen: od originalnog hotela ostali su samo nosiva konstrukcija, fasada i stubišta, a sve ostalo doživjelo je brojne izmjene' PREDSJEDNIČKI APARTMAN NA 250 KVADRATA Rekonstruirat će se i velebni Predsjednički apartman na prvom katu, zvan po Orsonu Wellesu: nakon obnove imat će čak 250 četvornih metara, a sastojat će se od velikog salona, dvije spavaće sobe i dvije kupaonice Dok smo obilazili zgradu koja je trenutno u roh-bau stanju, Barić je napomenuo da će grčka arhitektica Maria Katsarou Vafiadis biti dizajner interijera te dodao da su, na žalost, od originalnog hotela ostali samo nosiva konstrukcija, fasada i stubišta. Sve ostalo, od mezanina do petog kata, doživjelo je brojne izmjene.

Kompletna rekonstrukcija hotela, peta po redu, započela je sredinom studenog prošle godine i mora završiti do 1. rujna. “Nema odgode!”, rekao je. Zadnji gost Esplanade bio je slavni pijanist Ivo Pogorelić, koji se upisao u posebnu knjigu gostiju. Tijekom tih mjeseci hotel će biti potpuno zatvoren za goste što je princip rada Herberta Haselbachera, novog austrijskog vlasnika i generalnog direktora WSF grupe, koji ima hotele u Pragu, Beču i drugim europskim gradovima. Ovom kompletnom rekonstrukcijom, koja se procjenjuje na 15 milijuna eura, hotelu se želi vrati izgled i duh što sličniji onom iz dvadesetih godina, te osigurati da i dalje bude u vrhu svjetskog hotelijerstva. Nakon obnove, cijena soba bit će puno skuplja, a kako nam otkriva Barić, zapravo se cilja na bogate američke goste.

Zbog zatvaranja hotela na devet mjeseci, za zagrebačke prilike neobičnog pristupa obnovi, u gradskim kuloarima odmah su se mogle čuti primjedbe na Haselbacherov račun u stilu “to se tako ne radi, previše će izgubiti”. Uz to, krenule su i druge priče, poput one da su građani za sitan novac pokupovali vrijedne antikvitete iz hotela, što je ubrzo demantirano. Uzbunili su se i zaštitari kulturnih spomenika jer su mislili da inozemni vlasnik neće poštivati patinu hotela koji je desetljećima bio simbol života zagrebačke kreme.

Sve to tim više što je Haselbacher kompletno uređenje interijera povjerio Mariji Katsarou Vafiadis, grčkoj arhitektici koja u Londonu ima tvrtku “MKV Design”. Za istog vlasnika već je obnavljala superluksuzne hotele u Grčkoj, Austriji i Češkoj, a on je bio zadovoljan njezinim poslom. Čak je prije dvije godine za interijer poznatog praškog hotela s pet zvijezdica Alcron, blizu stare povijesne jezgre, dobila uglednu svjetsku nagradu International Five Stars Diamond koju dodjeljuje American Academy of Hospitality Sciences.

Po ocjenama hrvatskih zaštitara neke od njezinih ideja zapravo su malo preslatke i previše “engleske”. Odnosno riječ je o sjajno obavljenu poslu, ali je pitanje je li pogođen duh secesijske Esplanade. Po drugima su te ideje odlične, ali ih nije znala dobro predstaviti zaštitarima. Svi se slažu da joj se ne može osporiti profesionalnost: bila je nekoliko puta u Zagrebu, proučavala je hotel, pokušavala doprijeti do duše Zagreba, čitala je literaturu. U svakom slučaju, interijeri soba dobili su odličnu ocjenu, dok se za dizajn javnih prostora još traži rješenje koje će biti više u skladu s originalnim Sunkovim interijerima.

Prva faza rekonstrukcije završava upravo ovog tjedna. Gotovo cijeli hotel, osim dijelova u prizemlja, na primjer Smaragdne dvorane, nalik je na golemo i prašno gradilište: odlijepljene su tapete, srušeni su pregradni zidovi, izvađene istrošene i loše instalacije, skinute pločice i parketi te oljuštena unutrašnja žbuka. Cijeli hotel dobit će i najsuvremeniju protupožarnu i inu zaštitu.

“Neke dijelove u hotelu morali smo pregipsati pregradama jer smo htjeli zaštititi vrijedne stvari koje nismo mogli pohraniti, poput lustera. Evo, na samom početku radova nestao je s mezanina jedan gelender”, rekao je Otto Barić čija je firma “ATP projektiranje” zadužena za arhitektonske, građevinske i instalaterske poslove.

Prije početka svih radova posebna grupa zaštitara iz Gradskog zavoda za zaštitu spomenika kulture evaluirala je projekt i dala konzervatorske smjernice za očuvanje vrijednog interijera. Iako Esplanada nije spomenik kulture, dio je zaštićene spomeničke jezgre pa se po preporuci zaštitara mora paziti na svaku sitnicu. “To će kod nekih detalja biti gotovo nemoguće. Umjesto teraca, umjetnog kamena, koji je u doba izgradnje hotela bio zadnji građevinski domet, morat ćemo upotrijebiti kamen koji će bojom i teksturom postići dojam originala. Ali tamo gdje je to moguće, na primjer, u mezaninu, popravit ćemo ga i staviti ponovno u funkciju”, zaključio je Barić.

“U prvobitno stanje vratiti ćemo cijelo prizemlje, fasadu, uključujući i drveninu – prozore i vrata koje ćemo restaurirati, zatim javne pristupe, glavno originalno stubište u mezaninu te poznate salone – Crveni, Zlatni i Zeleni salon koji su već godinama simbol društvenog života Zagreba”, nastavio je Barić. “Plavi salon nećemo restaurirati jer nije sačuvan u originalu, ali zato će se obnoviti Turska soba koja je bila poznati pušački salon. Također, u prizemlju ćemo restaurirati poznate Sunkove betonske grede na stropu koje su u njegovo doba bile obrubljene zlatnom, crvenom i drugim bojama.”

Sobe će doživjeti najveće promjene. Kompletno će se obnoviti i prilagoditi hotelu s pet zvjezdica što znači da će biti prostranije, a u opremi luksuznije – u prosjeku će svaka imati 32 četvorna metra, kupaonicu i poseban prostor za garderobu. Rekonstruirat će se velebni Predsjednički apartman na prvom katu, godinama zvan po slavnom glumcu i redatelju Orsonu Wellesu koji je prilikom boravka u Zagrebu odsjeo u Esplanadi. Nakon obnove imat će čak 250 četvornih metara, a sastojat će se od velikog salona, dvije spavaće sobe i dvije kupaonice. Novost je i to što će se iskoristiti mezanin gdje je zadnjih godina bila uprava i administracija pa će hotel imati nekoliko soba više nego do sada.

Jedna od većih novosti odnosi se na novi trim-kabinet u podrumskom dijelu u kojem će na 300 četvornih metara biti wellness i fitness centar, jacuzzi, saune i turska kupelj. Otvorit će se i restoran s posebnom zdravom hranom što je trenutno veliki hit u svijetu, a u prostoru današnjeg Murana bit će kongresne prostorije i business centri. Recepcija će ostati na istom mjestu, ali će biti smještena uz prozore i okružena drvenim oplatama. Smaragdna dvorana i Bistro ostat će netaknuti. Zasad je još neriješeno pitanje Oleander terase. Barić tvrdi da bi svakako htjeli vratiti oleandere, nekada simbole hotela Esplanada, ali još se ne zna kako bi se riješilo preživljavanje tih osjetljivih biljaka za zimskih mjeseci. Naime oleanderi su se zimi nekada vozili u topliju Opatiju i onda na proljeće vraćali u Zagreb, što se pokazalo komplicirano. U svakom slučaju, njegova je ideja da se na jednoj desetini nekadašnje površine Oleander terase oformi ostakljeni dio, poput zimskog vrta, nalik na francuske kavane, gdje bi gosti mogli doručkovati s pogledom na fontanu i Trg kralja Tomislava.

Na pitanje kako je projektantski ured “ATP” dobio tako veliki i značajan posao, Barić je odgovorio da je vlasnik Herbert Haselbacher bio jako zadovoljan dosadašnjom suradnjom s arhitektima iz grupacije “ATP”. “Posao smo dobili kao najpovoljniji ponuđač”, zaključio je i s ponosom dodao da će u obnovi hotela sudjelovati samo zagrebačke tvrtke koje su u ozbiljnoj i jakoj međunarodnoj konkurenciji istisnule inozemne konkurente.

Objašnjavajući razloge zbog kojih je grčka arhitektica dobila uređenje interijera, direktorica hotela Amelija Tomašević objasnila nam je da je kod rekonstrukcije hotela Esplanade prvi puta u ovom dijelu Europe primijenjen europski princip podjele posla. “U svijetu jedan arhitekt više ne radi sve, nego na jednom projektu surađuje nekoliko specijalistički profiliranih stručnjaka”.

Otto Barić (44) sin je poznatog nogometnog trenera i bivšeg izbornika austrijske reprezentacije. Školovao se u Njemačkoj i Austriji, a sa 17 godina prestao je trenirati nogomet i posvetio se arhitekturi koju je diplomirao na zagrebačkom fakultetu. Glavni ured “ATP-a” nalazi se u Innsbrucku gdje radi 150 stručnjaka, a podružnice su još u Beču, Münchenu i Zagrebu gdje Barić ima 20 zaposlenih. U Zagrebu je do sada projektirao obiteljske kuće, u Beču, Linzu i Helsinkiju interijere robnih kuća, na aerodromu u Hamburgu duty-free trgovine, a u Ankari poslovni centar. “Najviše surađujemo s austrijskim i njemačkim tvrtkama koje se pojavljuju u Zagrebu kao investitori”, rekao nam je Barić.

Hotel Esplanade otvoren je 1925. godine, a izgrađen je blizu Glavnog kolodvora da bi u njemu noćili putnici legendarnog Orijent expressa. Gradnja je trajala samo 26 mjeseci. Projektirao ga je poznati zagrebački arhitekt Dionis Sunko (1869-1935) koji je napravio brojne zgrade u Zagrebu, Sarajevu, Beogradu, Bjelovaru i Đakovu. Autor je zgrade Prve hrvatske štedionice, a zajedno s arhitektom Lubinskyim dobio je prvu nagradu za zgradu Nacionalne sveučilišne biblioteke u Zagrebu. No stručnjaci se slažu da je hotel Esplanade jedan od njegovih najljepših radova. Još se i danas pamti da je prvi upotrijebio u gradnji umjetni kamen na podu, tzv. teraco, dok je njegov brat Imbro Sunko, poznati skulptor, radio brojne zidne i stropne štukature.

Nakon svečanog otvaranja tadašnje novine objavile su sljedeće: “Hotel plijeni pažnju svojim luksuzom, profinjenošću, komforom i najsuvremenijom opremom.” U skladu sa stilom gradnje hotela toga vremena, najluksuzniji su bili prizemlje i mezanin, dok se od prvog do petog kata raskoš postepeno smanjivala, što se osjećalo i na cijenama. Tako su u najskupljim sobama mezanina odsjedali svjetski bogataši i plemići, ali na skromnije uređenom i puno jeftinijem četvrtom katu mogao je prenoćiti lokalni trgovac čime je iskazana svojevrsna demokratičnost.

Prvi je gost bio gospodin Gluck, poslovni čovjek iz Osijeka. Budući da njegovo prezime na njemačkom znači sreća, tadašnji su hotelski djelatnici zaključili da je to sudbinski znak – hotel će poslovati i rasti pod sretnom zvijezdom.

Osam desetljeća u hotelu su odsjedali kraljevi, poznati političari, glumci i muzičari iz cijelog svijeta, a za njihov boravak vezane su brojne priče. Tako je poznati arhitekt Frank Loyd Wright po povratku iz Istambula, gdje je sa svojom trećom suprugom crnogorskog podrijetla kupovao orijentalne ćilime, odsjeo baš u Esplanadi. U doba socijalizma u raskoši Esplanade uživali su državnici Abdel Gamal el Nasser, Leonid Brežnjev, britanska kraljica Elizabeta i princ Norodom Sihanouk, a od dirigenata posebno se spominje slavni Arthur Rubinstein. Kad je tu noćila Josephine Baker, poznata kao crna Venera pariških kabarea, brojni obožavatelji čekali su je ispred hotela i uzvikivali njezino kroatizirano ime. “Volimo Pepicu Bekericu!” Od pedesetih su u Esplanadi gostovali najslavniji umjetnici toga razdoblja. Od pop, rock i jazz pjevača, koji su posjetili Esplanadu, najpoznatiji su Gilbert Becaud, Maria Callas, Ray Charles, Louis Armostrong, Ella Fitzgerald, Deep Purple, Joan Baez, Ike i Tina Turner, Paco de Lucia, Samantha Fox i Eros Ramazzotti. Od pisaca su u Esplanadi odsjeli Arthur Miller i Ephraim Kishon, a talijanska spisateljica Elena Tessadri čak je napisala knjigu “Esplanade”, romantičnu ljubavnu priču koja se događa u ovom zagrebačkom hotelu. Poduži je popis slavnih glumaca i redatelja koji su u 50-ima i 60-ima izabrali upravo Esplanadu za svoj boravak. Tadašnji seks-simbol Anita Ekberg izazvala je opće oduševljenje, a i ostali kao što su Orson Welles, Anthony Quinn, Woody Allan, Jane Saymour, Omar Sharif, Lawrence Olivier, Vivian Leigh, Simone Signoret, Liv Ullman i Chaterine Deneuve pozdravljani su s klicanjem. U hotelu su spavali i slavni švedski skijaški as Ingemar Stenmark, višestruka svjetska prvakinja u klizanju Ruskinja Irina Rodnjina i Pele, najveći nogometaš svih vremena.

Sadašnja rekonstrukcija hotela Esplanade prva je kompletna. Potkraj pedesetih su arhitekti “Plana” Kauzlarić i Gomboš vodili njegovu obnovu kako bi mogao kao prvi iz socijalističkog bloka ući u čuveni svjetski lanac Intercontinental hotela. Početkom sedamdesetih bila je manja rekonstrukcija, a onda uoči Univerzijade arhitekt Hrvoje Lovošević, također iz “Plana”, uredio je na petom katu hotela sobe za goste što je promijenilo originalnu koncepciju. Do tada su na petom katu bile sobe za poslugu, što je bilo u skladu s modom i pravilima toga vremena. Taj je zahvat iz 1986. godine pooštrio sigurnosne uvjete jer je svrstao hotel u visoku gradnju pa je Esplanade morao zadovoljiti vrlo oštre kriterije kao da se radi o neboderu s 20 katova. Zadnja djelomična rekonstrukcija bila je 1994. godine, a vodili su je arhitekti Andrija Rusan i Branko Silađin. Tada su napravljeni restoran “Murano”, a poznata Oleander terasa je zatvorena zato što navodno nije više imala klijentelu.

Po riječima direktorice hotela Amelije Tomašević trenutno se pregovara s dva svjetska hotelska lanca, ali još se ne zna kojem će pripasti Esplanada. Iz povjerljivih izvora saznajemo da je u igri i lanac Regent, jedan od najjačih na svijetu, koji je nedavno kupio Radisson SAS Hotels & Resorts. U njihovu se sastavu nalazi stotinjak luksuznih hotela u Europi i na Bliskom Istoku, a prema poslovnoj strategiji žele postati najjači hotelski lanac svijeta.

Na pitanje koji je najveći problem u rekonstrukciji hotela Esplanade, Otto Barić je rekao da će najteže biti zadovoljiti rokove i očekivanja Zagrepčana. “Zagrepčani su jako osjetljivi na svoje ikone kao što je hotel Esplanade, poznat po specifičnom duhu. Zato ćemo učiniti sve da ih ne razočaramo.”