"Lažne su, neozbiljne i neutemeljene optužbe Pantela da HT radi pritisak na domaće zakonodavstvo kako bi očuvao svoju tržišnu poziciju" rekao je Marjan JurlekaODGOVOR HT-a NA OPTUŽBE PANTELA

'Hrvatski Telekom ima veliki utjecaj na zakonodavstvo, pa će o postojanju korektne tržišne utakmice ovisti i naše ulaganje' 'Nećemo u Hrvatskoj kopati kanale: prošlo je vrijeme strateških investicija, novi ulagači traže brži povrat investicije'‘Lažne su, neozbiljne i neutemeljene optužbe Pantela da HT radi pritisak na domaće zakonodavstvo da očuva svoju tržišnu poziciju. Uostalom, otkud tvrtka koja na domaćem tržištu uopće nije prisutna može iznositi takve optužbe’, izjavio je za Nacional Marjan Jurleka, glasnogovornik Hrvatskog Telekoma. On je rekao da je Telekom sektor najuspješniji gospodarski sektor u Hrvatskoj u protekle 3 godine. Navodi da je samo u okviru HT-a, broj korisničkih odnosa narastao s oko 1,8 milijuna na oko 3,5 milijuna, a uz konkurenciju u mobilnim i Internet uslugama taj broj se popeo na razinu od gotovo 5 milijuna.

‘To je omogućeno zahvaljujući razvojno orijentiranoj strategiji i tome prilagođenoj regulativi. Hrvatski zakon o telekomunikacijama propisuje jasne kriterije za ulazak u poslovanje u fiksnoj mreži – tržište je otvoreno za sve, ali pod uvjetom da se ulazak temelji na investiranju, a ne redistribuciji, koja neće otvoriti nova radna mjesta niti pružiti bolje usluge, već upravo suprotno, dovesti do zaostajanja u razvoju. Današnje analize tržišta u kojima je deregulacija provedena neodgovorno pokazuju urušavanje čitavog telekom sektora, gubitke radnih mjesta i sveopće stagnacije. Danas EU već razmišlja o modelima subvencioniranja tako oštećenih sustava. Hrvatska si ne smije dopustiti slične greške.

Mi u HT-u radujemo se deregulaciji, jer smo uvjereni da će se na otvorenom tržištu pokazati koliko je povoljan odnos cijene i kvalitete usluga koje pružamo, a o tome će sud donijeti korisnici’, kaže Marjan Jurleka.
Jurleka je demantirao i tvrdnje Pantela da nisu bili zainteresirani za suradnju s tom tvrtkom.

‘HT je spreman na poslovnu suradnju sa svakom tvrtkom, ali isključivo temeljem zajedničkog i utemeljenog poslovnog interesa, kao i interesa naših korisnika te u skladu sa hrvatskim zakonima. Ove optužbe su smiješne i neozbiljne – pravo je svake tvrtke da bira svoje poslovne partnere, a HT pod ravnopravnim uvjetima omogućava korištenje svoje infrastrukture svim tržišnim sudionicima, u okviru zakona, a to će činiti i ubuduće’, zaključio je Marjan Jurleka.

Mađarska telefonska kompanija Pantel prvi je kandidat koji pokazuje ozbiljan interes za drugu koncesiju za fiksnu telefoniju u Hrvatskoj. Ona se za tu koncesiju ne namjerava natjecati sama. Za tu operaciju već je počela tražiti ozbiljne partnere unutar Hrvatske, ali i u inozemstvu. Predstavnici Pantela o mogućnosti zajedničkog sudjelovanja u tom projektu već dulje vrijeme pregovaraju s Hrvatskom elektroprivredom (HEP) i Hrvatskim željeznicama (HŽ), a pregovarali su i s još nekim domaćim i inozemnim kompanijama čiji identitet Nacionalu nisu htjeli otkriti.

“Pregovori su u tijeku, ali o njima trenutačno zbog osjetljivosti situacije ne mogu otkrivati detalje. Postigli smo određene pozitivne pomake, ali suzdržao bih se od pretjerano optimističnih očekivanja, prije bih rekao da smo trenutačno neutralni. Pregovaramo o više različitih opcija ulaganja i sve je otvoreno. Međutim, naš je interes posve nesporan”, izjavio je za Nacional Marco Willemse, glavni komercijalni direktor Pantela, koji je odgovoran i za sve projekte te kompanije u inozemstvu.

Međutim, Willemse trenutačno suzdržava svoj optimizam i zbog Hrvatskog telekoma. Dodjela koncesija za obavljanje telekomunikacijskih usluga u nepokretnoj mreži postala je aktualna zato što je 1. siječnja 2003. prestao monopol Hrvatskog telekoma na pružanje usluga u fiksnoj telekomunikacijskoj mreži, kao i na pružanje međunarodnih telekomunikacijskih usluga. Međutim, Hrvatski telekom u prijelaznom razdoblju, koje traje do 31. prosinca 2004., nije obvezan omogućiti pristup svojoj tzv. razmotanoj petlji, odnosno omogućiti pristup drugim operatorima u pristupnu mrežu između krajnjih centrala i samih korisnika. Jednako tako neće morati pružati mogućnost prenosivosti broja i predodabira operatora.

Pantel je i zbog toga pažljivo pratio događanja na hrvatskom telekomunikacijskom tržištu i njegova percepcija ponašanja Hrvatskog telekoma za vodeću hrvatsku telekomunikacijsku kompaniju nije odveć ugodna.

“Mi s potencijalnim partnerima trenutačno slažemo mogući poslovni model ulaganja, koji će najviše ovisiti o mogućnostima koje će zakonodavac otvoriti. Hrvatski telekom u Hrvatskoj ima veliki utjecaj i radi svojevrsni pritisak na zakonodavstvo. Zato ti propisi danas nisu baš prikladni za njihovu konkurenciju. Hrvatski telekom ima snažnu podršku Deutsche Telekoma, a to je kompanija koja zbog velikih gubitaka u Njemačkoj dobro zna kako utjecati na zakonodavstvo. Kako bi se obranila od tržišne konkurencije, ta je znanja iz Njemačke prenijela i svojoj kompaniji u Hrvatskoj. Slično su se ponašali i u Mađarskoj, gdje Deutsche Telekom također posluje, i u tom su dijelu u Mađarskoj za sebe napravili jako dobar posao, jer su konkurenciju dugo uspijevali držati izvan korektne tržišne utakmice”, izjavio je za Nacional Willemse.

Dodao je da takvu situaciju prepoznaje i u Hrvatskoj te da je Deutsche Telekom u Njemačkoj koristio i pomoć njemačke vlade. Po njemu i zato Hrvatski telekom ima tako snažnu poziciju na hrvatskom tržištu.

“Ne može se poreći činjenica da Deutsche Telekom ne želi investirati u ovoj regiji. Mislim da on ne stimulira razvoj telekomunikacijskih usluga, nego ih drži na prosječnoj, postojećoj razini. Na telekomunikacijsko tržište u ovoj regiji nije donio ništa revolucionarno novo. Mi smo također htjeli surađivati s Hrvatskim telekomom i o tomu smo svojedobno s njima počeli razgovarati, ali oni ni u kom smislu nisu surađivali”, izjavio je Willemse.

Vodeći čovjek Pantela za međunarodne projekte vjeruje da bi Pantel upravo zbog visoke kvalitete svojih usluga u Hrvatskoj mogao postići velik uspjeh.

“Trenutačno ispitujemo mogućnosti povezivanja nekih naših mrežnih usluga s hrvatskim tržištem. Puno poslujemo s razvijenim zapadnim zemljama i u Hrvatsku želimo dovesti vrhunske telekomunikacijske usluge. One su sada u Hrvatskoj na prosječnoj razini. Za te telekomunikacijske i Internet usluge ponudili bismo povoljnije cijene od Hrvatskog telekoma, posebno za veće korisnike. Općenito, mi smo kao kompanija zainteresirani najviše za velike poslovne korisnike i nemamo velikih ambicija da unutar ove koncesije ulažemo u rezidencijalne linije. Osim toga, namjeravamo koristiti i postojeće mreže u Hrvatskoj, jer nema puno smisla ulagati u izgradnju novih mreža. O tome razgovaramo s potencijalnim hrvatskim partnerima i ako se dogovorimo, sve može biti gotovo vrlo brzo. U Hrvatskoj postoje takvi sustavi unutar Hrvatskih željeznica, elektroprivrede, a postoje i bežični sustavi. Dvije stvari su već sada posve izvjesne: nećemo u Hrvatskoj kopati kanale kako bismo postavili svoje kabele, a nećemo koristiti ni mrežu Hrvatskog telekoma. Želimo postati alternativna telefonska mreža. Mislim da je danas već svima jasno da je vrijeme velikih strateških investicija tog tipa iza nas, te da se novim ulagačima mora ostaviti prostor za brži povrat svake nove investicije”, rekao je Willemse.

Willemse kaže da je Pantel dosta proučavao hrvatsko telekomunikacijsko tržište, koje je, po njemu, uglavnom posve obilježeno aktivnostima Hrvatskog telekoma. Tvrdi da je njihova konkurencija jako ograničena zakonima koji privilegiraju Hrvatski telekom. To se, među ostalim, odnosi i na dio tržišta koji se bavi Internet uslugama.

“Pantel je prve poslovne kontakte vezane uz mogući dolazak u Hrvatsku napravio prije godinu dana. Tada smo razgovarali i s predstavnicima Hrvatskog telekoma, Hrvatskih željeznica i Hrvatske elektroprivrede. Ispitivali smo sve mogućnosti ulaganja, a i danas smatramo da je Hrvatska atraktivan poslovni izazov za našu kompaniju. Naš dolazak u Hrvatsku mnogo će ovisiti o zakonodavnim mogućnostima i onome što će država ponuditi. Uspije li Hrvatski telekom utjecati na zakonodavca tako da spriječi poštenu tržišnu utakmicu, mi jednostavno nećemo ulagati u Hrvatsku”, kazao je Willemse.

Mađarska kompanija Pantel osnovana je u travnju 1998. Osnovali su je sa 150 milijuna dolara osnivačkog kapitala nizozemska telefonska kompanija KPN, Mađarska državna željeznica, te PTI invest, investicijska kuća KFKI kompjutorske kompanije. Tijekom 1999. kompanija je izgradila suvremenu telekomunikacijsku mrežu i počela pružati telekomunikacijske usluge preko Interneta. Već 2000. Pantel je postao jedina prava alternativna telekomunikacijska kompanija u Mađarskoj, čija je mreža pokrivala cijelu zemlju u dužini od 3700 kilometara. Iste godine u kompaniju je uložen dodatni kapital, a početkom 2001. osigurali su ulaganja u visini od 80 milijuna eura za daljnji razvoj.

U ljeto 2001. Pantel je potpisao sporazum o međusobnom povezivanju svoje mreže s mrežom mađarske telekomunikacijske kompanije Matav. Potom je Pantel kupio kompaniju Moltelecom, a klijent mu je postala mađarska naftna kompanija MOL, koja se u Hrvatskoj natječe za kupnju 25 posto dionica Ine. Usporedo s time širio je svoje poslove i u regiji, te na različite načine investirao u Rumunjskoj, slovačkoj, Austriji i Sloveniji. Pantel namjerava ulagati i u Srbiji i Bugarskoj, a trenutačno je zaokupljen pregovorima o mogućem ulasku na hrvatsko tržište.

Za dodjelu koncesije za drugu fiksnu telefonsku mrežu u Hrvatskoj mjerodavno je Vijeće za telekomunikacije. Zahtjev za tu koncesiju može poslati svako trgovačko društvo, a među ostalim svaki kandidat preuzima i obvezu ulaganja najmanje 50 milijuna eura u infrastrukturu telekomunikacijskih objekata, kapaciteta, mreže ili sustava u roku od četiri godine od dodjele koncesije. Ako pregovori Pantela s potencijalnim partnerima budu tekli bez problema, on bi vrlo brzo i službeno mogao predati zahtjev za koncesiju.

U natječaju za dodjelu koncesije Pantel će sigurno imati oštru konkurenciju, iako zasad za nju još nema velikog interesa. Željko Debanić, predsjednika Vijeća za telekomunikacije, Nacionalu je potvrdio da trenutačno za tu koncesiju još nitko službeno nije izrazio svoj interes.

“Vijeće za telekomunikacije pozitivno gleda na budućnost jer znamo da na domaćem tržištu ima mjesta za više operatera u fiksnoj i mobilnim mrežama. Dolazak novog operatera na tržište RH ujedno bi potaknuo rast mobilnih i ostalih bežičnih usluga koje su također alternativa nepokretnim mrežama. Samim time potičemo dovođenje drugog operatera na polju fiksne telefonije te međunarodnu trgovinu telekomunikacijskih usluga koju sve više pružaju transnacionalni i globalni operateri”, izjavio je Željko Debanić.

Ako s partnerima uspiju dobiti željenu koncesiju, u Pantelu smatraju da bi mogli početi poslovati u Hrvatskoj početkom 2004. Međutim, Willemse je za Nacional zaključno izjavio kako to trenutačno ovisi o puno faktora, od kojih neki o kojima je govorio po njemu i nisu baš ohrabrujući.

Marco Willemse – biografija
Willemse se odmah poslije studija 1990. zaposlio u nizozemskoj telefonskoj kompaniji KPN. Na području Amsterdama bio je zadužen za knjigovodstvene poslove unutar kompanije. Sredinom 90-ih počeo se baviti uvođenjem nove tehnologije u toj kompaniji, također na području Amsterdama, a u svibnju 1998., odmah po osnivanju kompanije, prešao je u Pantel, gdje je obavljao više različitih funkcija, a nedavno je postao i glavnim komercijalnim direktorom.