Prošle je godine Francesca von Habsburg kupila trokatnicu od 250 četvornih metara na Prijeku za 400.000 euraBarunica Francesca von Habsburg, nije prema hrvatskoj državi ispunila ugovornu obvezu obnove franjevačkog samostana na otočiću Lopudu kraj Dubrovnika koji joj je ustupljen na 99 godina s vremenski preciziranom obvezom o roku započinjanja složenih konzervatorsko-restauratorskih zahvata. Prema Nacionalovim pouzdanim izvorima nikakvi ozbiljni radovi na obnovi gotičko-renesansnog samostana sagrađena krajem 15. stoljeća na jugozapadnom dijelu Lopuda još nisu započeli, a rok od pet godina istekao je još 2002. Ulaz u klaustar je zatvoren – na vratima doduše postoji natpis “da je samostan zatvoren i da su radovi u tijeku”, ali uz vrata klaustra, zidine ili bilo gdje uz samostan ne postoji apsolutno ništa što bi upućivalo na građevinske zahvate. Informacije s terena potvrđuju da u zadnje vrijeme radnici “na crno” zaista nešto sitno popravljaju u klaustru samostana – u te je svrhe osigurano 500.000 kuna za početak radova – ali mještani Lopuda i očevici tvrde da je riječ samo o kozmetičkim zahvatima koji se izvode da maskiraju činjenicu kako je rok iz ugovora o koncesiji prošao, a pravih novaca nema i ništa se ne radi.

Koncesiju nad franjevačkim samostanom na Lopudu dobila je besplatno pod uvjetima koje ne ispunjava Francesca von Habsburg organizirala je u Dubrovniku vrhunsku izložbu video umjetnosti, ali nije je platila sama, već uz pomoć hrvatskog Ministarstva kulture Francesca von Habsburg najprije je konzultirala vrhunske hrvatske stručnjake Fabijanića, Uršića, Podreccu i Prtenjaka, a onda ipak dovela strane arhitekte Zahvati koji se upravo odvijaju na samostanu na Lopudu samo su kozmetički i prikrivaju činjenicu da pravih ulaganja nemaBarunica Francesca von Habsburg dobila je 1997. koncesiju nad samostanom Rođenja Marijina na Lopudu, poznatijem kao Gospa od Špilice, s obzirom na svoje zasluge u pomoći obnavljanja ratom teško oštećene dubrovačke spomeničke baštine. Koncesija nad samostanom bila je logičan slijed događaja: barunica je prethodno osigurala opremu za restauratorsku radionicu u franjevačkom samostanu Male braće u Dubrovniku, a organizirala je i izložbe dubrovačkog umjetničkog blaga u Salzburgu, Luganu i Grazu. Stekavši naklonost i povjerenje dubrovačkih franjevaca, oni joj uz prethodnu suglasnost dalmatinske franjevačke provincije sa sjedištem u Zadru daju koncesiju nad zaštićenim spomenikom kulture, pod strogim uvjetom da obnova trošna objekta zaista i započne u dogovorenu roku. Za potrebe obnove samostana osnovana je čak i posebna zaklada Monastery Foundation sa sjedištem u Lihtenštajnu koja je trebala prikupljati novac. Već je tada bilo jasno da barunica ne raspolaže dovoljno velikim iznosima potrebnima za tako složene zahvate na kompleksu samostanske crkve, klaustra, tvrđave i velikog vrta na 12.500 četvornih metara površine. Zahvaljujući svom imenu i dugoj obiteljskoj tradiciji sakupljanja i zaštite umjetnina, izvori financiranja nisu smjeli biti upitni, no već su prošle godine austrijske i njemačke novine izvještavale o baruničinim velikim financijskim nedaćama.

Nakon dobivanja koncesije nad samostanom, barunica je izjavila da Lopud vidi kao turistički raj za svjetski jet-set, a samostan kao reprezentativnu rezidenciju za odmor njene obitelji. To je ukazivalo na sukob interesa jer bi tek manji dio samostana ostao na raspolaganju Crkvi, a Francesci von Habsburg kupovanje novih parcela i objekata na Lopudu, osim izmjene ili rušenja postojećih hotelskih objekata, omogućilo bi bespravnu gradnju na najatraktivnijem terenu. Baruničin muž Karl von Habsburg izjavio je svojevremeno kako postoji plan da se kupi sve na Lopudu. U veljači 2001. i 2002. austrijski poslovni čovjek Erwin Roth na dražbama je jeftino kupio imovinu Hotela Lopud d. d. s nacionaliziranim hotelima Grand, Dubrava, Kuljevan i Pracat te nekoliko ugostiteljskih objekata i oko 4000 četvornih metara građevinskog zemljišta.

Nakon kupnje lopudskih nekretnina, Roth je izjavio da na Lopud želi dovesti investitore koji će uložiti u razvoj elitnog turizma i izgradnju vila za goste visoke platežne moći. Nije želio otkriti koja financijska grupacija stoji iza njega, niti svoju povezanost s Francescom von Habsburg koja očito već duže vremena traži moćne investitore za obnovu kompleksa samostana ? no očito je da se kupnja nekretnina na Lopudu uz njeno znanje pokriva njenim imenom i plemićkim naslovom u korist nepoznate poslovne grupacije.

Francesca von Habsburg prošle je godine dostavila dubrovačkom Konzervatorskom odjelu Ministarstva kulture cjeloviti i opsežni elaborat o stanju samostanskog kompleksa koji su na preporuku Konzervatorskog zavoda izradili arhitekti Nenad Fabijanić i Božidar Uršić s Arhitektonskog fakulteta u Zagrebu. Taj dio priče nije sporan, ali teškoće su po arhitekte redovito nastupale pri izradi idejnih projekata kompleksa: od vrste sadržaja i potreba npr. biblioteke, stacionarnog dijela za franjevce do nesporazuma vezanih uz aproksimaciju troškova. Arhitekti smatraju kako je prije bilo kakva idejna projekta bilo potrebno izračunati koliko vlasnik takvog kompleksa namjerava u toku godine u njemu boraviti zbog troškova infrastrukture i izolacije te da se javlja pitanje kulturnih, lokalnih i nacionalnih interesa: ima li uopće smisla samostan pretvarati u skupi rezidencijalni kompleks uz opasnost da ostane zatvorena tipa. Radi se o milijunima eura koje barunica ne može sama pribaviti, a da iza nje ne stoji moćan investitor.

Prije Fabijanića, konzultirani su arhitekti europske reputacije Boris Podrecca i Ivan Prtenjak, stručnjaci za zahvate i interpolacije na spomeničkoj baštini. Uvredljivo je i pomisliti da su prijedlozi trojice eminentnih arhitekata, temeljeni na konzervatorskim smjernicama, bili loši s obzirom na njihov dosadašnji rad i angažman na najosjetljivijim arhitektonskim zadacima. No nakon Fabijanića barunica je angažirala talijansko-njemačku ekipu stručnjaka kojoj je pridružen i dubrovački arhitekt Vlaho Alamat. On nam je rekao da su prije manje od mjesec dana počeli radovi na obnovi klaustra, uz sanaciju terase i lukova. Dodao je da barunica želi minimalne intervencije, što izvornije rješenje, prirodne materijale. U timu je arhitekt Thomas Halder, njemački inženjer građevine profesor Fritz Wenzel, inženjer Reiner Heimsch, kao stručnjaci za sustave grijanja i hlađenja, otpadnih voda, zaštite okoliša, i Barbara de Vicario iz Venecije, stručnjak za uređenje interijera.

Poznato je da strane ekipe moraju posebno nostrificirati projekte ako rade na hrvatskom tlu i proći nekoliko stručnih instanci na državnoj razini pa se nameće pitanje za čije interese radi barunica, počevši od tajanstvenih stranih investitora do angažiranja stranih stručnjaka. Ako želi tako plemenito pomoći Hrvatskoj i njenoj kulturnoj baštini, zašto ne angažira domaće iznimno iskusne stručnjake i nezaposleni mladi stručni lokalni kadar te ostavi što više novaca unutar naših granica? Bilo bi hvale vrijedno da je strana ekipa na terenu prisutna samo kao savjetodavni kadar ili da je barunica poslala na usavršavanje u inozemstvo mlade stručnjake koji bi kasnije radili na obnovi samostana. S obzirom na nepoštovanje rokova, to ne bi usporilo planove.

Prošle je godine Francesca von Habsburg kupila trokatnicu od 250 četvornih metara na Prijeku za 400.000 eura, u povijesnoj jezgri Dubrovnika, a u posljednje vrijeme praktički živi u Dubrovniku za koji ju vežu mnogobrojne privatne i prijateljske veze. No svi se slažu da je usprkos svim nastojanjima i planovima vrlo komplicirana osoba koja se vješto zna prikazati kao velika prijateljica dok ne dobije ono što želi, kao i da se već poslovično povlači iz projekata čim počnu razgovori o financijskoj konstrukciji.

Njen najnoviji kulturni projekt izložba je odabranih djela suvremene umjetnosti iz Zaklade za suvremenu umjetnost Thyssen-Bornemisza, koja je tijekom srpnja i kolovoza postavljena u prostoru Umjetničke galerije – bivša palača Banac ? izazvavši veliko zanimanje stručne javnosti. Izložba pod nazivom “Brightness” (Svjetloća) predstavila je zaista vrhunske radove dokazanih svjetskih umjetnika s područja videa, video-instalacija, fotografije, novih medija u kombiniranoj tehnici, poput Petera Fischlija&Davida Weissa, Juliana Opiea, Cindy Shermann, Billa Viole, Douga Aitkena, Philippa Bradshawa, Olafura Eliassona. Od naših su umjetnika u zbirku uvršteni radovi Kristine Leko i Slavena Tolja, koji u ovom postavu odlično funkcioniraju.

Ta se reprezentativna izložba, za koju je dio sredstava dalo hrvatsko Ministarstvo kulture, poklopila se s činjenicom da bi možda uskoro mogla iznova buknuti afera sa franjevačkim samostanom i megalomanskim planovima na Lopudu. Prvo: zašto Ministarstvo kulture mora biti sponzor ove izložbe, na mecenatskoj misiji Francesce von Habsburg u našoj kulturnoj sredini, a u kontekstu velikog, nejasnog kapitala koji je iza nje? Je li dovoljna jedna, dvije ili nekoliko takvih reprezentativnih izložbi, koje uz to mi sufinanciramo pa da nepoštivanje ugovorom zacrtanih obveza i rokova oko kompleksa na Lopudu budu svjesno zaboravljeni, a kupovanje hotela i zemljišta na Lopudu potisnuto u drugi plan?

Ma kako god blagonaklono uvažili njen napor i dobru volju oko organizacije izložbe “Brightness”, sumnju ponovno bude neke njene misli iz predgovora katalogu izložbe, gdje barunica objašnjava svoju oduševljenost vizionarskim projektima za koje se zalaže. Na žalost, njeni su projekti toliko vizionarski da postaju teško ostvarivi i provedivi. Možda je bila bliže istini no što je svjesna u prvoj rečenici teksta: “Većina onih koji me dobro poznaju rekli bi vam da je za mene posve nemoguće u nekoliko dobro odabranih riječi objasniti kako pokušavam inspirirati i ostvariti svoje projekte”. Nacionalovi izvori potvrđuju kako je oko baruničinih nastojanja gotovo uvijek bilo previše teatra, balona od sapunice i bacanja pijeska u oči, a da bi sada preko noći stvari poprimile drugačiji smisao.

Francesca von Habsburg, rođena kao Francesca Thyssen-Bornemisza, kći je nedavno preminula industrijalca, milijardera i kolekcionara umjetnina Heinija Thyssena. S ocem, u čijem je trećem braku rođena, putovala je svijetom od svoje 17. godine i bila pripadnicom svjetskog jet-seta ? kojeg je često skandalizirala – sve do udaje početkom 90-ih za austrijskog prijestolonasljednika Karla von Habsburga, sina Otta von Habsburga, donedavna zastupnika u europskom parlamentu i predsjednika Paneuropske unije. Na upravljanje joj je otac ostavio veliku i iznimno vrijednu zbirku umjetnina čija vrijednost još nije precizno utvrđena.

Dubrovački arhitekt Vlaho Alamat izjavio je za Nacional da je sadašnji projekt sanacije samostana rađen na temelju Fabijanićeve arhitektonske snimke samostanskog kompleksa i Uršićeve konstrukcijsko-statičke studije. Strana ekipa napravila je geomehanička mjerenja i provjeru terena na kojem je samostan, riješila pitanje infrastrukture, zaštite okoliša i odvoda otpadnih voda. Naglasio je kako je baruničina želja da projekt uređenja rezidencijalna dijela samostana bude strogo unutar postojećeg tlocrta uz uvažavanje konzervatorskih smjernica, korištenje prirodnih materijala i zaista minimalne, samo krajnje nužne intervencije na kompleksu. Po Alamatovim riječima barunica zahtijeva da finalno rješenje bude što izvornije, a ne ništa moderno.