Objavljeno u Nacionalu br. 418, 2003-11-19

Autor: Maroje Mihovilović

DRAMATIČNI OKRŠAJ NA SKUPŠTINI DIONIČARA

Murdoch nametnuo sina dioničarima 'Skyja'

Na izuzetno važnoj skupštini dioničara britanskog satelitskog sistema 'BSkyB' vlasnik 34,5 posto dionica, medijski magnat Rupert Murdoch, uspio je za predsjednika tvrtke nametnuti svog sina Jamesa, na opće nezadovoljstvo ostalih dioničara, koji su ga glasno vrijeđali i nazivali lopovom

Osoba oko koje je nastala buka je 30-godišnji James Murdoch, sin australskog medijskog mogula Ruperta Murdocha, vlasnika brojnih novina, magazina, televizijskih kompanija na svim kontinentima.Osoba oko koje je nastala buka je 30-godišnji James Murdoch, sin australskog medijskog mogula Ruperta Murdocha, vlasnika brojnih novina, magazina, televizijskih kompanija na svim kontinentima.Prošlog petka, 14. studenog, održana je dvorani Queen Elizabeth II Centre u Londonu izuzetno važna godišnja skupština dioničara kompanije BSkyB u čijem je vlasništvu poznati britanski satelitski televizijski sistem Sky. Na sastanku dioničara trebalo je odlučiti tko će preuzeti upravljanje kompanijom kada sljedeće godine izuzetno uspješni dosadašnji direktor Tony Ball siđe s funkcije. Kompanija posluje vrlo uspješno. Neposredno prije početka skupštine dioničari su dobili i najnovije podatke o poslovanju. Objavljeno je da se vrijednost kompanije procjenjuje na 12,5 milijardi funti, da je imala promet od 820 milijuna funti, ostvarila profit od 120 milijuna funti. Sljedeće godine po prvi put od kada je kompanija osnovana dioničarima će biti isplaćena dividenda, nagrada što su posljednjih godina bili strpljivi dok je kompanija mnogo ulagala u svoj razvoj i stoga poslovala s gubitkom.

Iako su podaci o poslovanju dobri i obećavajući, mnogi od dioničara na skupštinu su došli bijesni i uznemireni. Razlog tome bio je izbor novog direktora koji će naslijediti Balla. Mnogi su tvrdili da će se na skupštini pokušati suprotstaviti odluci da na direktorsko mjesto kompanije, koja nije obiteljska nego se nalazi na burzi, dolazi sin glavnoga dioničara. Nije riječ o nekoj beznačajnoj kompaniji, nego o kompaniji koja se nalazi među prvih sto na londonskoj burzi. Također, osoba predložena za direktorsko mjesto bit će sa samo 30 godina daleko najmlađi direktor među tim kompanijama. Brojni dioničari upozoravaju da li je uopće, tako mlad, sposoban upravljati ogromnom kompanijom, i da li je po svojem zvanju i dosadašnjem radu kvalificiran.

Osoba oko koje je nastala buka je 30-godišnji James Murdoch, sin australskog medijskog mogula Ruperta Murdocha, vlasnika brojnih novina, magazina, televizijskih kompanija na svim kontinentima. Britanska televizijska kompanija BSkyB i satelitska televizijska mreža Sky jedan je od najuspješnijih poslovnih projekata Ruperta Murdocha. On je projekt pokrenuo, financirao ga kada se trebalo ulagati i sada je predsjedavajući Nadzornog odbora, ali nije većinski vlasnik BskyB-a jer Murdochova matična korporacija News Corp. ima u samo 34,5 posto. Mnogi mali dioničari, ali i neki korporativni dioničari bili su protiv Jamesa Murdocha te su se nadali da bi mogli spriječiti imenovanje. Zato su “naoštreni” došli i na skupštinu da to spriječe. Mnogi su se među njima plašili da će se i s njihovim investicijama dogoditi isto što i prije deset godina s dionicama druge velike britanske medijske kuće Mirror Group. Tada je nekadašnji vlasnik Robert Maxwell nametnuo za šefove sinove, a cijela je kompanija doživjela kolaps nakon što je on u misterioznim okolnostima umro, a oni su se pokazali nepoštenima i nesposobnima.

James Murdoch je, čak i samo zbog svoje neobične ličnosti, bio neočekivan izbor za šefa kompanije BSkyB i razumljivo je bilo nezadovoljstvo dijela dioničara. Ali i druga strana koja je podržavala Murdocha došla je na godišnju skupštinu dioničara spremna za bitku, kako bi podržala ono što Murdoch traži, uvjerena da ne on griješi kao što ni do sada – kada je riječ o uvođenje satelitske televizije – nije griješio. Murdoch se uvijek iskazivao kao vidoviti poslovni čovjek, s izvanrednim osjećajem za medije, pa je i u ovom potezu imao podršku mnogih.

Rupert Murdoch rodio se 11. ožujka 1931. godine u australskom gradu Melbourneu. Njegov otac Keith Murdoch bio je novinski izdavač koji u sina nije imao mnogo povjerenja jer ga je smatrao nesposobnim za posao, pa mu čak nije ni želio ostaviti u oporuci svoje listove, nego ih je prepustio na upravljanje udovici i njenim odvjetnicima. Mladi Rupert Murdoch, kojem je otac ipak omogućio da se školuje u elitnom britanskom sveučilištu Oxford, i koji je imao iskustva u novinama (otac ga je poslao na praksu u neki britanski list, tvrdeći da je toliko nesposoban da jedino na nekom nevažnom poslu u novinskoj redakciji može uspjeti), jedva se, nakon mnogo sporova, uspio domoći očevih listova.

Međutim, pokazao se kao uspješan izdavač pa je uskoro proširio novinsko “carstvo”, kupivši još neke lokalne australske listove i pokrenuvši nacionalni list The Australian. Bio je to prvi dokaz da Murdoch “ima nos za novine”. Napravio još jednu neobičnu stvar što je malo tko radio među novinskim izdavačima: kupio je televizijsku stanicu. Bila je to tada, mislilo se u krugovima australskih novinskih izdavača, sramna stvar jer to miješanje “kruška i jabuka”. No, pokazalo se da je i tu Murdoch upravu jer mu je i to donosilo profit. Ne samo da je shvatio da su ? kako je govorio – “televizijske kompanije zlatne koke”, nego je to postala i osnova njegove medijske filozofije: miješanje medija da bi se što bolje pokrilo tržište.

Godine 1961. godine kupio je jedan od najtiražnijih britanskih listova, londonski nedjeljni list The News of the World, koji je skupljao čitatelje objavljujući senzacionalističke vijesti sumnjive točnosti i u pravom duhu “žutog tiska”. Ipak, list je ne samo postigao profit, nego je pokazao još jednu poslovnu karakteristiku: medijska “carstva” treba širiti preko nacionalnih granica i ona moraju postati globalna. Nemoguće je pratiti sve Murdochove daljnje poslovne poteze, s kojima je postao medijski mogul na četiri kontinenta, vlasnik utjecajnih ili visokonakladnih listova i magazina diljem svijeta te, što je u njegovu slučaju vrlo važno, i niza televizijskih kompanija. Treba istaći da je Murdoch, unatoč svojoj reputaciji da je “magnat žute štampe”, uspio 1981. godine kupiti nesumnjivo najugledniji britanski list i jedan od najutjecajnijih listova na svijetu The Times. Postao je i vlasnik vodećih američkih listova Chicago Sun-Times, New York Post, San Antonio Express-News, američkih magazina New York, Village Voice, izdavačke kuće Harper & Row, zatim britanskih listova The Sun, koji je danas najnakladniji britanski tabloid, najnakladnijeg ozbiljnog britanskog tjednika The Sunday Times, vodećeg azijskog lista na engleskom jeziku South China Morning Post, niza australskih listova, magazina Elle… To su njegova glavna uporišta u svijetu tiska.

I u svijetu televizije Murdoch je neobično jak. Vlasnik je lanca televizijskih stanica u Australiji, a godine 1985. kupio je kompaniju Twentieth Century Fox, te televizijski lanac Metromedia, stvarajući temelje za četvrtu američku nacionalnu televizijsku mrežu Fox koja se danas po gledanosti skoro može natjecati s divovima američke televizije, kompanijama CBS, NBC i ABC. Uložio je veliki novac koji mu se ponegdje još ne vraća, ali svi bilježe značajan porast gledanosti programa njegove kompanije koja i proizvodi, a i emitira program. Kupnja najnakladnijeg američkog televizijskog magazina TV Guide ocjenjivala se svojedobno kao pokušaj da se toj američkoj televizijskoj grani doda nova snaga. Sky je također “dijete” Murdochova vizionarstva u svijetu medijskog biznisa. Procijenio je da satelitski televizijski programi namijenjeni evropskom gledatelju mogu postati temelj za stvaranje velikog profita jer se otvara sasvim novo, do tada nepokriveno tržište. Krajem osamdesetih godina ponudio je gledateljima šest besplatnih atraktivnih televizijskih kanala koje se može “uhvatiti” uz pomoć vrlo jeftine i lako montirajuće satelitske antene. Poneka prva obećanja nije uspio održati. Primjerice, njegovi satelitski programi nisu besplatni jer ih nije uspio financirati samo od reklama pa su se počeli kodirati. No ipak je ponudio tako atraktivne programe da je vrlo brzo skupio vrlo mnogo pretplatnika, te počeo stvarati veliki prihod. Posebno se broj pretplatnika povećao kada je prije nekoliko godina s analognog prešao na digitalni sistem emitiranja. Danas televizijska mreža Sky ima sedam milijuna pretplatnika koji mogu birati između pedesetak različitih i vrlo atraktivnih programa.

Sky je bio samo vrhunac jedne nove medijske filozofije koja ne poznaje granice. Prije vladavine Murdocha novine i televizija bili su uvijek državno ograničeni nacionalni fenomeni, često pod kontrolom i paskom vlasti, čak i kada su – naoko – bili u privatnim rukama. Murdoch je razbio te okvire stvarajući globalno novinsko “carstvo”. Uspio je preskočiti i ideološke granice pa je čak u Aziji stvorio televizijsko carstvo slično britanskom Skyju, za koji je dobio nepisano odobrenje od kineskih komunističkih vlasti da se program može gledati na cijelom teritoriju Kine. Svoju televizijsku filozofiju proširio je i na druge dijelove Azije pa je ne samo vlasnik najvećeg azijskog televizijskog satelitskog carstva Star, nego ima neku vrstu monopola na satelitima koji pokrivaju azijsko područje. Počeo je rušiti i granice između medija, između novina i televizije, između televizije i moderne informatike, između knjižarstva, filma i televizije. Tom integracijom smatra da će postići veću kvalitetu programa, znatno smanjenje troškova, prodorniji marketing ali, što je osobito važno, veću kontrolu nad informacijom u poslovnom smislu jer se ona može plasirati na više načina te tako višestruko i efikasno – prodati.

Zbog svega toga Murdochovo “carstvo” ima veliku budućnost, posebno u sferi najdinamičnijeg medija televizije, gdje se Murdoch ranije od ostalih uključio u osnovni trend, a to je – globalna integracija. Čule su se i ozbiljne zamjerke: priča se da se miješa i u uređivačku politiku medija. Tvrdi se da je 1997. godine uvelike pridonio pobjedi Laburističke stranke na britanskim izborima jer su njegovi listovi podržali Tonyja Blaira da postane premijerom. Ove godine Murdoch je podržavao američko-britansku invaziju na Irak, i ona se je mogla iščitati iz 175 dnevnih listova, koliko ih Murdoch posjeduje. Često ga optužuju da – u borbi za profit – snižava razinu kvalitete kako bi se približio najnižoj razini ukusa tzv. “prosječnog” gledatelja i čitatelja. Predbacuje mu se i njegova težnja da bude apsolutni monopolist na globalnom medijskom tržištu, posebno u sferi televizije.

Murdochovo “carstvo” je ogromno, ima velike perspektive razvoja pa je, primjerice, nedavno proširio satelitsku televizijsku aktivnost i na Italiju, ali postoji jedan “problem” u vezi budućnosti kompanije ? Murdochove godine. On je, doduše, vrlo vitalan pa se 1998. godine po treći put oženio za tada 30-godišnju Wendi Deng, menadžericu kineskog porijekla iz jedne svoje kompanije te dobio još dvoje djece. Ipak, on ima već 72 godine pa razmišlja i o tome tko će ga naslijediti na čelu tog medijskog carstva koje je uvelike u njegovom vlasništvu.

Murdoch ima šestoro djece. Dvije najmlađe kćeri, Grace rođena 2001. te Chloe rođena u srpnju ove godine još su premlade u igri za nasljedstvo. Najstarija kći, 45-godišnja Prudence, nikada nije bila zainteresirana za posao i udala se za jednog menadžera iz očeve kompanije te odgaja tri kćeri u Londonu. Zbog toga se među troje preostale odrasle djece spekuliralo tko bi mogao biti nasljednik. Tvrdilo se da će to biti 35-godišnja kći Elizabeth koja je vrlo rano počela raditi u očevoj kompaniji i postala jedna od vodećih menadžera u kompaniji BskyB. Međutim, prije nekoliko godina odlučila je napustiti posao i osnovala je televizijsku kompaniju koja odlično posluje, te se ne namjerava vratiti. Zbog toga je pozornost potom bila usmjerena na sljedećeg u “liniji nasljeđivanja”, 32-godišnjeg Lachlana Murdocha, zamjenika šefa operacija u sjedištu kompanije “News Corp.” u New Yorku, zaduženog za novinski posao. On je vrlo ozbiljan poslovni čovjek kojeg svi hvale kao vrlo talentiranog. Oženjen je za supermodel Sarah O’Hare, a jedini je od odrasle Murdochove djece koji mu nije podario unuka.

Na mlađeg sina Jamesa Murdocha nitko nije ozbiljno računao. Rodio se 13. prosinca 1972. godine u Londonu. Otac ga je vrlo rano pokušao uključiti u novinski posao, ali bezuspješno. Kada je imao 15 godina već sjedio na sastancima redakcije australskog dnevnika Sydney Mirror, a zgodan je skandalčić izbio kada se u konkurentskim novinama pojavila fotografija s redakcijskog sastanka na kojoj James Murdoch spava. Vidjevši da nije osobito zainteresiran za posao, Rupert Murdoch dopustio mu je da se bavi s onim čim želi. Neko se vrijeme zanimao za arheologiju, studirajući u Rimu. Nakon toga se preselio na američko sveučilište Harvard gdje se manje bavio studijem, a više uređivanjem studentskog satiričnog magazina Lampoon, za koji je rekao da je “to bilo manje novinarstvo, a više stalno pijančevanje”. Potom se zainteresirao za hip-hop glazbu. Osnovao je glazbenu izdavačku kuću Rawkus koja se počela baviti izdavanjem ploča hip-hop pjevača s kojima se tada intenzivno družio Odijevao se kao i oni u široke hlače, bojao kosu i nosio rinčicu. Godine 1996. otac je otkupio Rawkus, navodno zato što je kompanija zapala u teškoće. To ipak nije bilo točno, nego je ostvarivala umjereni profit.

Potom se James Murdoch zainteresirao za Internet, i nagovarao oca da za 460 milijuna dolara kupi veliku interentsku tvrtku Pointcast, te proširi djelovanje i u tu sferu. Murdoch se kolebao i imao sreće jer su internetske kompanije zapale u teškoće, a Pointcast” se na kraju prodao za sedam milijuna dolara. Potom je pokrenuo kompaniju s ciljem da preko Interneta daje medicinske savjete, ali ni to nije uspjelo. Mnogi su mislili da je James Murdoch razmaženi, lakomisleni sin kojem bogati otac sve priušti. No, Rupert Murdoch želio je vidjeti kako mu sin djeluje u poslovnom miljeu, i ? unatoč pogrešnim savjetima ? učinilo mu se da ipak ima talenta.

Rupert Murdoch je prije tri godine odlučio iskušati sina na pravom zadatku pa ga je poslao u Hong Kong da vodi televizijsku kompaniju u velikim gubicima Star TV, koja emitira programe u Aziji. James Murdoch ju je u tri godine preporodio i od gubitaša Star TV je ove godine zabilježila profit od 50 milijuna dolara. Poseban uspjeh kompanija je imala u Indiji, gdje su programi izvanredno popularni te u Kini. Čuju se ocjene da je Star TV postigla uspjeh koji se može uspoređivati s onim što je Murdochov superuspješni direktor Tony Ball napravio u Velikoj Britaniji s BskyB. Rupetu Murdochu je to bio test provjere da li mu je sin sposoban i za veće pothvate. Zaključio je da mu može prepustiti i Sky kada u svibnju sljedeće godine istekne ugovor Tonyju Ballu. Ball se navodno nadao da će mu Murdoch, zato što je tako uspješno proveo digitalizaciju Skyja te BSkyB pretvorio u profitabilnu kompaniju, ponuditi produljenje ugovora, ali se to nije dogodilo. Pred Nadzornim odborom kompanije našao se zadatak da potraži njegovog nasljednika. Dvojica nezavisnih članova Odbora – Lord St John of Fawsley i Allan Leigton – trebali su razmotriti razne kandidate i najboljeg predložiti. Nastala je prilično nezadovoljstvo kada su njih dvojica došli s prijedlogom da novi direktor postane James Murdoch.

Svima je bilo jasno da je to želja Ruperta Murdocha koji je to nametnuo dvojici članova Odbora. Čule su se ocjene da je to neopisiv nepotizam i da se ne smije pristati jer će mlađi Murdoch raditi kako mu otac kaže. Rupert Murdoch jest možda najveći, ali ne i većinski dioničar. James Murdoch je opovrgao da će u profesionalnim pitanjima slušati oca. Javno je rekao: “Ja nisam njegova lutka.” Navodno je i protiv volje oca, kada je nominiran za direktora, dao ostavke na sve položaje unutar “News Corp.” Dao je i intervjuu u kojem je rekao: “Odlazim na mjesto direktora da se borim za interese svih dioničara podjednako, a ne samo jednog.” Novinar koji ga je intervjuirao tvrdi kako se James Murdoch cijelo vrijeme trudio da oca ne naziva kao obično “dad” i “pop”, neko ga je stalno titulirao “predsjedavajući”, što je njegova formalna funkcija u Nadzornom odboru kompanije BSkyB.

To ograđivanje nije umirilo dioničare koji su prilično ljuti došli na skupštinu. Murdoch je održao govor u kojem je rekao da shvaća da će možda neki dioničari biti zabrinuti sumnjajući da je riječ o nepotizmu, ali uvjerava da je riječ o dobrom izboru. “Tko nije zadovoljan” ? dodao je ? “uvijek može prodati dionice.” Neki su mu predbacili da se ponaša arogantno i da brutalno nameće svoje interese. Murdoch je bio prilično miran što se tiče ishoda glasovanja jer je znao da će uz svojih 34,5 posto dionica imati podršku još 10 posto nekih američkih dioničara, a sigurno će mu dati podršku još neki korporativni dioničari. Tako se na kraju i dogodilo pa je sin proglašen za direktora sa 78 naprema 22 posto. No, cijelu atmosferu na skupštini nije dobro primio pa se nakon skupštine telefonom požalio supruzi da je bilo neugodno. “Neki su me krvavo vrijeđali, neki su tvrdili da smo lopovi”, rekao je ženi. Kada već nisu mogli spriječiti izbor Jamesa Murdocha, mali dioničari uspjeli su isposlovati smjenu Lorda St John of Fawsleyja, jednog od dvojice koji su ga predložili.

Komentari

Ovaj članak nema komentara.

Nije moguće komentirati članke starije od tri mjeseca.

Najnovije

Izbor urednika