Objavljeno u Nacionalu br. 421, 2003-12-09

Autor: Robert Bajruši

BIRAMO NAJZNAČAJNIJU LIČNOST U POVIJESTI HRVATSKE

General Rahim Ademi među deset najvećih Hrvata

U dva tjedna Nacionalove ankete za svog favorita među najznačajnijim Hrvatima u povijesti glasalo je preko 3.400 osoba, a od idućeg tjedna izbor se širi na Obiteljski radio: kako se ne bi utjecalo na konačan rezultat, do kraja natjecanja neće se objavljivati broj glasova kandidata

"Dobro je to što na popisu nema Ante Pavelića jer koliko god je njegova uloga u jednom trenutku hrvatske povijesti bila velika, on ovoj zemlji nije donio ništa dobra.""Dobro je to što na popisu nema Ante Pavelića jer koliko god je njegova uloga u jednom trenutku hrvatske povijesti bila velika, on ovoj zemlji nije donio ništa dobra."Izbor najznačajnijeg Hrvata u povijesti u punom je jeku. Samo u prvih deset dana ankete, zaključno sa subotom 6. prosinca, glasovalo je više od 3400 osoba i situacija postaje sve jasnija. Kao i prošlog tjedna prva tri mjesta zauzimaju nekadašnji antifašistički vođa i državnik Josip Broz Tito, a slijede ga znanstvenici Nikola Tesla i Ruđer Bošković. Među prvih deset osoba još su bivši i aktualni hrvatski predsjednici Franjo Tuđman i Stipe Mesić, književnici Miroslav Krleža i Ivo Andrić, proslavljeni košarkaš Dražen Petrović, zvijezda hrvatske gastronomije Stevo Karapandža, a novost je da je mitskoga kralja Tomislava zamijenio general Rahim Ademi.

I dalje vode Tito, Tesla i Ruđer Bošković, a velika borba vodi se između Mesića i Tuđmana Unatoč kontroverznoj povijesnoj ulozi, komunistički vođa Josip Broz Tito i dalje vodi u Nacionalovoj anketi Od umjetnika, među prvih deset najznačajnijih Hrvata za sada se nalaze samo književnici Miroslav Krleža i Ivo AndrićSadašnji redoslijed nije iznenađenje, uostalom većina renomiranih povjesničara slaže se da su Tito i Tesla dvojica hrvatskih građana koji su svojim djelima dali najveći doprinos i na međunarodnom planu. Pritom je uloga komunističkog vođe zasigurno kontroverznija, jer uz velike pothvate koje je vodio ? borbu protiv nacista, zaustavljanje međusobnih ubojstava jugoslavenskih etničkih i vjerskih skupina, pa i izgradnja prilično liberalnog socijalističkog sustava ? Broz je ipak predvodio represivnu komunističku vlast koja nije poštovala zasade liberalno-demokratskih društava. Unatoč tome uvjerljivo drži prvo mjesto u Nacionalovu izboru, što pokazuje kako građani smatraju da njegovi uspjesi daleko nadmašuju nedemokratske postupke iza kojih je također stajao.

Jedini koji mu za sada konkurira je Nikola Tesla, slavni fizičar i pronalazač koji je najveći dio života proveo u New Yorku. Tesla ne samo da je dobio mjernu jedinicu koja je nazvana njegovim imenom, nego i danas u Američkom zavodu za patente postoji blizu 220 njegovih pronalazaka. U svakom slučaju bio je najveći izumitelj koji se rodio na području današnje Republike Hrvatske. Premda je u svjetskim znanstvenim krugovima manje poznat, i dubrovački svećenik i znanstvenik Ruđer Bošković očito je svojim radovima izborio veliko mjesto u hrvatskoj povijesti. Poput Tesle i on je većinu života proveo izvan Hrvatske, što očito kod glasača ne umanjuje njihovu važnost. Svojevrsnu dihotomiju kod glasovanja potvrđuje velika podrška izrazito suprotstavljenim likovima poput hrvatskih predsjednika Tuđmana i Mesića ili pisaca Andrića i Krleže. Doista sjajna karijera, ali i tragična smrt u 27. godini pridonijeli su karizmi Dražena Petrovića, iako na čisto sportskom planu sasvim sigurno postoje i drugi sportaši koji su osvojili više odličja. U takvoj konkurenciji sadašnje uvrštenje nekadašnje jugoslavenske kuharske zvijezde Steve Karapandže među vodeće može se doimati pomalo bizarno, ali podsjetimo ? i u Njemačkoj su revijalni glazbenici dobili više glasova od Beethovena. Kako god bilo, do okončanja najveće ankete posvećene slavnim hrvatskim građanima ostalo je još dvadesetak dana, i do samog završetka bit će teško prognozirati pobjednika.

Organizatori akcije odlučili su da do završetka natjecanja više ne objavljuju broj glasova za pojedine kandidate kako time ne bi utjecali na konačni rezultat. i Obiteljski radio na kojem će se emitirati posebne emisije posvećene Može se jedino reći da Tito, Tesla i Bošković vode poprilično uvjerljivo, iako su promjene moguće jer svakodnevno putem dopisnica, Interenta i VIP-SMS-a stiže približno 300 glasova. Od idućeg tjedna akcija se širi i u eter jer se priključuje odabiru Najvećeg Hrvata u povijesti, kao i glasovanje za ponuđene kandidate.

1. Rahim Ademi (1954.). General bojnik od 1991. u sastavu HV-a, od 1992. Zapovjednik izbočenog zapovjednog mjesta Šibenik. Danas u mirovini.

2. Ivo Andrić (1892.-1975.). Književnik. Dobitnik Nobelove nagrade za književnost.

3. Antun Augustinčić (1900.-1979.). Kipar. Njegovi spomenici su Mir pred zgradom UN-a i statua Matiji Gupcu u Gornjoj Stubici.

4. Branko Bauer (1921.). Filmski i televizijski redatelj. Debitira filmom Sinji Galeb a najbolja ostvarenja su; Ne okreći se sine, Samo ljudi i Tri Ane.

5. Miroslav Blažević (1935.). Nogometaš i trener. Osvojio državno prvenstvo sa Dinamom 1981./82., a najveći uspjeh mu je treće mjesto na svjetskom prvenstvu sa Hrvatskom reprezentacijom u Francuskoj 1998. godine.

6. Ruđer Josip Bošković (1711.-1787.). Znanstvenik i filozof, astronom, matematičar, fizičar, geodet, konstruktor instrumenata, hidrotehničar, statičar, književnik, arheolog i diplomat.

7. Goran Bregović (1950.). Rođen u Sarajevu, autor i idejni pokretač benda ?Bijelo Dugme?, koji je od 1974. do 1988. bio najveći rock sastav u bivšoj Jugoslaviji. Nakon raspada ?Bijelog Dugmeta? Bregović odlazi u Pariz gdje se istaknu radom na glazbi u filmu ?Kraljica Margot?.

8. Ivana Brlić-Mažuranić (1874. ? 1938.). Književnica, rođena u Ogulinu. Njezina djela su prevođena na sve svjetske jezike i dva je puta 1931. i 1938. predložena za Nobelovu nagradu. Godine 1937. izabrana je, kao prva žena, za člana JAZU.

9. Josip Broz Tito (1892. ? 1980.). Političar i državnik. Vođa antifašističke borbe u drugom svjetskom ratu, prvi i doživotni predsjednik socijalističke Jugoslavije. Desetljeće nakon njegove smrti raspala se SFRJ.

10. Dražen Budiša (1948.). Političar. Rođen u Drnišu, diplomirao na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Godine 1971. kao jedan od vođa pokreta sveučilištaraca uhićen i osuđen na 4 godine robije. Od 1990. predsjednik s prekidima HSLS-a.

11. Vlaho Bukovac (1855. ? 1922.). Slikar. Rođen u Cavtatu. Godine 1895. naslikao ?Hrvatski preporod? za svečani zastor zagrebačkog HNK. Osnovao Društvo hrvatskih umjetnika i postavio temelje hrvatske moderne.

12. Bruno Bušić (1939. ? 1978). Političar i publicist. Nakon izdržane kazne u Staroj Gradiški 1975. godine odlazi u emigraciju. UDBA ga je ubila u Parizu, a sabrani su mu radovi objavljeni posthumno u knjizi ?Jedino Hrvatska? (1983.).

13 Krešimir Ćosić (1948. ? 1995.). Košarkaš. Osvajač brojnih odličja, šest puta nastupao za reprezentaciju Europe, a djelovao je i kao trener. Osnivač mormonske zajednice u Hrvatskoj.

14. Juraj Dalmatinac (početkom 15. stoljeća ? 1473. / 75.) Kipar i graditelj. Rođen u Zadru, živio u Veneciji. Nastavio gradnju Šibenske katedrale. Sagradio je splitsku palaču Papalić, njegova su djela zabilježena i na Pagu, te radi na dovršenju dubrovačkih fortifikacija.

15. Savka Dabčević-Kučar (1923.)- ekonomistica i političarka, najistaknutija od vođa hrvatskog proljeća i zagovornica reforme federacije u smjeru veće samostalnosti i ravnopravnosti republika. Rođena 1923. na Korčuli, od 1990. prvakinja Koalicije narodnog sporazuma te osnivačica i predsjednica HNS-a do 1994. godine.

16. Mile Dedaković-Jastreb- časnik HV, zapovjednik obrane općine Vukovar i zapovjednik operativne zone Vukovar-Vinkovci-Županja. Rođen u Nijemcima kraj Vinkovaca 1951., završio Zrakoplovno-vojnu akademiju i komandno-štabnu akademiju JNA.

17. Arsen Dedić (1938)- skladatelj, pjesnik i pjevač rođen u Šibeniku 1938. Autor više desetaka albuma, desetak knjiga poezije, glazbe za 25 filmova i TV serijala.

18. Slavenka Drakulić (1969.).- Hrvatska književnica i novinarka. Pisanjem u revijama ‘’Start’’ i ‘’Danas’’ stekla ugled angažirane novinarke zaokupljene feminističkim nazorima. Njezine knjige prevedene su na više jezika.

19. Marin Držić (1508.1567.). Dubrovački književnik i komediograf. Studij završio u Sieni. Najznačajniji predstavnik hrvatske renesansne književnosti, istaknuta djela ‘’Novela od Stanca’’ i ‘’Dundo Maroje’’.

20. Boris Dvornik (1939.). ?Rođen u Splitu i studirao na Kazališnoj akademiji u Zagreb. Na filmu debitirao 1960. ulogom u ‘’Devetom krugu’’ F. Štiglica. Istaknuo se ulogama u brojnim filmovima i TV serijama.

21. Tarik Filipović ( 1972. ) Rođen u Zenici, a 1990. godine upisuje ADU u Zagrebu, nastupao u brojnim kazališnim i filmskim predstavama, trenutno najeksponiraniji kao voditelj tv kviza Tko želi biti milijunaš

22. Ljudevit Gaj (1809. – 1872.) hrvatski preporoditelj i književnik, vođa ilirskog pokreta, 1830. godine izdao prvu hrvatsku gramatiku Kratke osnove horvatsko-slavenskog pravopisanja, 1845. godine izdaje književni prilog Danica

23. Branko Gavella (1885. – 1962.) redatelj, teatrolog i kazališni pedagog, režirao oko 270 dramskih, opernih i operetnih djela, preveo 30-ak drama i odgojio generacije glumaca i redatelja

24. Ivan Generalić (1914. – 1992.) rodonačelnik suvremene hrvatske umjetnosti, slikanjem uljem ili temperom na staklu postaje tehnikom kojom će se služiti naraštaji naivnih umjetnika podravske regije

25. Marin Getaldić (1568. – 1626.) matematičar i fizičar, odredio specifičnu težinu sedam kovina i pet tekućina i odnose težina i obujmova različitih tijela, sam je konstruirao parabolična zrcala i radio pokuse s njima

26. Krešo Golik ( 1992. ) filmski i tv redatelj, režirao antologijski dokumentarac Od 3 do 12, njegova dva filma Imam dvije mame i dve tate i Tko pjeva zlo ne misli, kritičari su uvrstili među najbolje hrvatske filmove svih vremena

27. Dragutin Gorjanović-Kramberger ( 1856. – 1936. ) geolog, paleontolog i antropolog. Na Hušnjakovu brdu je 1899. godine otkrio bogato nalazište pračovjeka (tzv. Krapinski pračovjek)

28. Vlado Gotovac ( 1930. – 2000. ) pjesnik, filozof i publicist, sudjelovao u hrvatskom proljeću, osuđen zbog delikta mišljenja te više godina proveo u zatvoru (1972. – 1976.) i (1982. – 1984.), jedan od osnivača HSLS-a a od 1992. godine i saborski zastupnik, od 1991. godine predsjednik Matice hrvatske

29. Ante Gotovina ( 1955. ) general HV-a, kao bivši pripadnik Legije stranaca priključuje se Hrvatskoj vojsci 1990. godine, u oslobodilačkoj akciji Oluja 1995. godine rukovodio akcijom na splitskom vojnom području, 1996. godine postavljen za glavnog inspektora Hrvatske vojske

30. Matija Gubec vođa seljačke bune 1573. godine, prilikom gušenja bune uhvaćen i odveden u Zageb gdje je mučen užarenim kliještima, okrunjen užarenom željeznom krunom i na kraju rasčetvoren

31. Ivan Gundulić ( 1589. – 1638. ) pjesnik i dramatik iz Dubrovnika. Stekao status klasika, najpoznatija djela su mu ep Osman i religiozna poema Suze sina razmetnoga

32. Andrija Hebrang ( 1899. – 1949. ) političar, u svibnju 1941. postaje rukovoditelj Vojnog komiteta KPH, a u lipnju član Operativnog rukovodstva za Hrvatsku, krajem 1943. godine postaje politički sekretar CK KPH, 1944. godine smijenjen s funkcije. Godine 1948. zbog Informbiroa isključen iz KPJ i likvidiran u zatvoru godinu dana poslije

33. Mirko Ilić (1956.) crtač i ilustrator, jedan od osnivača grupe Novi kvadrat, objavljuje stripove u zemlji i inozemstvu. Ilustrator je u uglednim svjetskim časopisima (Time), a neko vrijeme umjetnički umjetnik u listu Time International

34. Goran Ivanišević ( 1971.) tenisač, na Olimpijskim igrama 1992. godine osvojio dvije brončane kolajne, 1994. godine bio drugi igrač svijeta, 2001. godine osvoja Wimbledon, sveukupno u karijeri u osvojio 21. turnir

35.Josip Jelačić Bužimski (1801. – 1859.) grof, dalmatinsko-hrvatski-slavonski ban, bio pristaša hrvatskog preporoda. Godine 1848. ukinuo je feudalni poredak i postavio temelje moderne građanske Hrvatske.

36. Marija Jurić-Zagorka (1873. – 1957.) prva profesionalna novinarka i najčitanija hrvatska književnica, pokrenula i uređivala Ženski list. Najpoznatiji romani su joj Kneginja iz Petrinjske ulice, Grička vještica i Kći Lotrščaka

37. Stevo Karapandža. Nekad najpoznatiji zagrebački kuhar i televizijska zvijezda emisije Male tajne velikih majstora kuhinje, trenutno živi u Švicarskoj gdje vodi restoran

38. Bartol Kašić ( 1575. – 1650. ) pisac i jezikoslovac, napisao prvu gramatiku hrvatsku (ilirskog) jezika koja je tiskana u Rimu 1604. godine, a 1630. godine preveo Bibliju na hrvatski jezik

39. Janica Kostelić ( 1982.) skijašica, osvajačica tri zlatne i jedne srebrne kolajne na Zimskoj olimpijadi 2002. godine, do sada dvaput ukupna pobjednica svjetskog skijaškog kupa (sezone 2001. na 2002. i 2002. na 2003.) , ukupno ostvarila 19 pobjeda u svjetskom kupu

40. Ivan Goran Kovačić ( 1913. – 1943. ) pisac, potkraj 1942. zajedno s Vladimirom Nazorom odlazi u partizane a 1943. godine ga ubijaju četnici. Najuspjelija mu je dijalektalna poezija pisana muzikalnim goranskim idiomom (zbirka Ognji i rože) i poema Jama

41. Viktor Kovačić 1874. ? 1924. Duhovni otac moderne hrvatske arhitekture, zastupao protufunkcionalističke ideje, utjecao na razvoj građevinarskog obrta te gradogradnje i spomeničke zaštite.

42. Juraj Križanić 1617. ? 1683. Znanstvenik, polihistor misionar, zalagao se za oslobađanje svih slavenskih naroda koji su tada bili pod tuđinskim vlastima.

43. Miroslav Krleža 1893. ? 1981. Istaknuti književnik, važnija djela: Hrvatski Bog Mars, Balade Petrice Kerempuha, Zastave.

44. Franjo Kuharić 1923. ? 2002. Zaređen 1945., postao kardinalom 1983., smatra se velikim zaštitnikom crkve u doba represije jugoslavenskih vlasti i za vrijeme Domovinskog rata.

45. Zinka Kunc Milanov 1906. ? 1989. Sopranistica, operna pjevačica čiji je talent rano otkriven, nastupala u Zagrebu, Pragu, karijeru je završila u Metropolitanu u New Yorku s 426 nastupa.

46. Vatroslav Lisinski 1819. ? 1854. Rođen kao Ignac Fuchs, dirigent i kompozitor zborskih pjesama, solo-pjesama, klavirskih kompozicija i prve hrvatske opere ?Ljubav i Zloba?.

47. Ivan Lupis 1815. ? 1875. Austrougarski pomorski oficir, bavio se raznim tehničkim problemima. Nakon umirovljenja 1860 uz pomoć Roberta Whiteheada izumio je torpedo.

48. Branko Lustig 1932. Istaknuti holivudski producent, kao dječak preživio Aushwitz. Doitnik je oskara za filmove Šindlerova lista (1993.) i Gladijator (2000.).

49. Marko Marulić 1450. ? 1524. Splitski književnik, autor Judite (1551.), središnja ličnost splitskog humanističkog kruga.

50. Lovro pl. Matačić 1899. ? 1985. Hrvatski dirigent i skladatelj. Za svoje antologijske interpretacije (osobito Brucknerovih i Wagnerovih djela, te kapitalnih skladbi slavenskog repertoara) primio je niz nagrada.

51. Antun Gustav Matoš 1873. ? 1914. Književnik, gorljivi pravaš, starčevićanac, stvorio vrlo opsežan opus koji sadrži pjesme, novele, drame, putopise, feljtone, eseje i kritike, te političke članke.

52. Andrija Maurović 1901. ? 1981. Smatra se ocem hrvatskog stripa, najpoznatiji strip je serijal ?Stari mačak?, bavio se ujedno i slikarstvom.

53. Stjepan Mesić 1934. – Diplomirao pravo na zagrebačkom sveučilištu 1961., dugo aktivan na hrvatskoj političkoj sceni, a 7 veljače 2000. izabran je za predsjednika Republike Hrvatske.

54. Ivan Meštrović 1883. ? 1962. Hrvatski kipar rođen u Vrpolju, umro u SAD-u. Pažnju javnosti privlači 1911. izlaganjem ?Vidovdanskog ciklusa?, najistaknutiji radovi su velika dekorativna kompozicija indijanaca u Grande central parku u Chicagu, spomenik Grgura Ninskog za splitski Perstil, Dom hrvatskih umjetnika u Zagrebu.

55. Antun Mihanović 1796. ? 1861. Autor je stihova hrvatske himne, te je na taj način postao simbolom hrvatskog nacionalnog ponosa.

56 Oktavijan Miletić 1902. ? 1987. Najvažniji hrvatski filmski autor prije Drugog svjetskog rata, snimio je prvi domaći cjelovečernji, zvučni film Lisinski (1944.).

57. Oliver Mlakar 1938. ? Legendarni TV voditelj, koji je na Hrvatskoj televiziji pored brojnih emisija ostao najpoznatiji kao voditelj TV kviza ?Kviskoteka?.

58. Edo Murtić 1921. – Hrvatski slikar rođen u Velikoj Pisanici, bavio se od figurativnog slikarstva pa sve do današnjeg lirsko-apstraktnog ekspresionizma, održao je preko 150 samostalnih izložbi sudjelovao na preko tri stotine zajedničkih izložbi.

59. Vladimir Nazor 1876. ? 1949. Književnik i političar. Godine 1942. priključio se partizanskom pokretu u NOB-u, u ratu je bio predsjednik Izvršnog odbora ZAVNOH-a, a nakon rata predsjednik Prezidija hrvatskog Sabora, najistaknutija književna djela su mu ?Medvjed Brundo? i ?Stoimena?.

60. Mate Parlov 1948. Profesionalni boksač, 1972. na Olimpijskim igrama u Munchen-u 1972. u kategoriji do 81. kilogram osvaja zlatnu medalju, nakon toga osvaja titule prvaka svijeta te najboljeg boksača Europe.

61. Slavoljub Penkala (1871.1922.) istaknuti izumitelj rođen u današnjoj Slovačkoj. Život je proveo u Zagrebu, gdje je 1906. registrirao patent za automatsku olovku te za nekoliko patenata na području aero-dinamike. Konstruirao i prvi hrvatski avion, u kojem je 1910. i uzletio pred zagrebačkom javnosti.

62. Marko Perković Thompson- trenutno jedan od najpopularnijih hrvatskih pjevača, poznat po domoljubnim pjesmama. Rođen 1967. godine.

63. Dražen Petrović- jedan od najvećih hrvatskih košarkaša, igrač Šibenčanke, Cibone, Real Madrida i NBA lige. Tragično je preminuo u saobraćajnoj nesreći u lipnju 1993.

64. Ivo Pogorelić- poznati pijanist, rođen 1958. u Beogradu. Pozornost međunarodne glazbene javnosti zaokupio je 1980. godine pobijedivši na Međunarodnom glazbenom natjecanju u Montrealu. Nakon debija u njujorškom Carnegie Hallu 1981. niže nastupe po cijelom svijetu.

65. Vladimir Prelog (1906.-1997.)-organski kemičar rođen u Sarajevu. Dobitnik Nobelove nagrade 1975. za svoj rad na stereokemiji ogranskih molekula i njihovih reakcija.

66. Ivica Račan- hrvatski premijer rođen 1943. u mjestu Ebersbach u Njemačkoj u radnom logoru, ali ne unutar logorske žice. U Savez komunista učlanio se 1959., a u politiku je službeno ušao 1972. Kao predsjednik SKH suprotstvio se Slobodanu Miloševiću.

67. Miroslav Radman- hrvatski genetičar i ravnatelj Francuskog nacionalnog centra za znanstvena istraživanja Institut Jacques Monod rođen u Splitu 1944.

68. Stjepan Radić- istaknuti hrvatski političar i osnivač Hrvatske Pučke seljačke stranke rođen u mjestu Trebarjevo Desno 1871. godine. Borio se za pravo hrvatskog naroda na samoodređenje, a 1928. u beogradskoj skupštini ubio ga je Puniša Račić.

69. Slava Raškaj- međunarodno poznata hrvatska gluhonijema akvarelistica rođena 1877. u Ozlju. Preminula je 1906. u umobolnici u dobi od 29 godina.
70. Ivo Robić- najtiražniji hrvatski pjevač svih vremena, rođen 1923. u Bjelovaru, a preminuo 9. ožujka 2000. godine u Rijeci.

71. Lavoslav Ružička (1887.1976.) hrvatski kemičar rođen u Vukovaru. Dobitnik Nobelove nagrade 1939. godine za svoje radove o “polymethyleni i visoki terpeni”, dva najvažnija područja na kojima je djelovao.

72. Mirko i Stjepan Seljan- najslavnijii hrvatski istraživači rođeni u Karlovcu krajem 19. stoljeća, koji su tijekom svojih putovanja Afrikom i južnom Amerikom obavili opsežna geomorfološka, klimatološka i etnografska istraživanja.

73. Severina – trenutno najpopularnija hrvatska pjevačica, rođena 1972. u Splitu. Prvi album je snimila već sa 17 godina, nakon čega ju je zapazio Zrinko Tutić s kojim je surađivala tijekom najvećeg dijela svoje karijere.

74. Miljenko Smoje (1923.1995.) hrvatski pisac i novinar rođen u Splitu, od 1948. novinar u Slobodnoj Dalmaciji. Posljednje tri godine života piše za Feral Tribune, a posebno je značajan kao humorist i pokretač humorističnih rubrika i časopisa Pomet i Berekin. Scenarist je filmova ?Servantes iz Malog mista? (1982.) i ?Od petka do petka? (1985.), te koscenarist ?Sutjeske? (1973.) i ?Partizanske eskadrile? (1979.). Autor je kultnih TV serija ?Naše malo misto? i ?Velo misto?.

75. Ante Starčević (1823.1896.) Hrvatski političar i književnik rođen u mjestu Žitnik kod Gospića. Poznat kao Otac Domovine. Sa Eugenom Kvaternikom utemeljio je Stranku prava, boreći se za nezavisnost i protiv bilo kakvih državnih veza Hrvatske s Austrijom i Mađarskom.

76. Alojzije Stepinac (1898.1960.) zagrebački nadbiskup i kardinal, rođen u selu Krašić pokraj Zagreba. Nakon smrti zagrebačkog nadbiskupa Bauera 1937. preuzima izravnu upravu zagrebačke nadbiskupije, a uskoro i predsjedništvo tadašnje Biskupske konferencije Jugoslavije. Komunistički sud 11. listopada 1946. osudio ga je na 16 godina robije. U listopadu 1998. papa Ivan Pavao II. Proglasio ga je blaženikom Katoličke crkve.

77. Josip Juraj Strossmayer (1815-1905) đakovački biskup, vođa Narodne stranke, utemeljitelj i pokrovitelj JAZU. Kao političar borio se protiv ukidanja hrvatske autonomije po pitanjima proračuna i financija, a kao biskup djelovao je u duhu sjedinjenja katoličke i pravoslavne crkve.

78. Ivan Supek- Hrvatski fizičar, filozof i književnik. U 1960. osnovao je Institut za filozofiju znanosti i mir, u sklopu tadašnje JAZU. Jedan je od osnivača Pagvaškog pokreta i svjetske organizacije ‘’Svijet bez bombe’’.

79. Frano Supilo- Hrvatski političar rođen 1870. godine u Cavtatu. Utemeljitelj Novog lista 1890., koji postaje najutjecajniji oporbeni list u Hrvatskoj. Preminuo je 1917. u emigraciji u Londonu.

80. August Šenoa (1838.1881.) najplodniji hrvatski književnik 19. stoljeća. Zagrebački pjesnik, pripovjedač i romanopisac, novelist, dramatičar i feljtonist, dramaturg i umjetnički direktor HNK-a, gradski senator i urednik mnogih časopisa.

81. Franjo Šeper (1905.-1981.). Nadbiskup i kardinal. Bio je predsjednik Međunarodne teološke komisije i pročelnik vatikanskog Zbora za nauk vjere.

82. Rade Šerbedžija (1946.) glumac, najuspješnija filmska godina mu je 1986., kada za dvije uloge u filmovima Večernja zvona (L. Zafranović) i San o ruži (Z. Tadić) na pulskom festivalu dobiva titulu najuspješnijeg. Zapažene uloge odigrao i u tv serijama U registraturi, Nikola Tesla, Prosjaci i sinovi . Godine 1992. odlazi u inozemstvo i pojavljuje se u mnogim filmovima

83. Fabijan Šovagović (1932. – 2001. ) filmski, televizijski i kazališni glumac, bio član Dramskog kazališta Gavella, a kao slobodnjak putovao je s Teatrom u gostima. Odigaro je i 120 filmskih uloga a prva mu je bila u antologijskom filmu Svoga tela gospodar, među značajnijim treba istaknuti uloge u Brezi, H-8, Imam dve mame i dve tate i Sokol ga nije volio

84. Andrija Štampar (1888.-1958.). Liječnik, specijalist higijene i socijalne medicine. Bio je rektor sveučilišta u Zagrebu. Među ostavštinom je i dom nazvan po njemu; Dom narodnog zdravlja Andrija Štampar.

85. Branimir Johnny Štulić (1953.). Rock glazbenik. Rođen u Skopju jedan od voditelja Novog vala. Osnivač rock benda ?Azra?.

86. Stipe Šuvar (1936.). Političar i sociolog. Od 1972. jedan od vodećih ideologa SKH i SKJ. Nakon izbora 1990. smijenjen je sa svih političkih funkcija a od 1994. vodi časopis Hrvatska ljevica.

87. Nikola Tesla (1856.-1943.). Izumitelj i istraživač na polju elektrotehnike. Otkrio je rotirajuće magnetno polje i usavršio konstrukciju indukcijskih motora. Njemu je u čast 1956. uvedena mjerna jedinica Tesla za magnetsku industriju. Najveći dio života proveo u Americi.

88. Ante Topić Mimara (1899.-1987.). Sakupljač umjetnina. Svoju privatnu zbirku je 1972. darovao hrvatskome narodu koja se od 1987. nalazi u zgradi muzeja Mimara u Zagrebu.

89. Franjo barun Trenk (1711.-1749.). Austrijski pukovnik. Proslavio se zajedno sa svojom satnijom prozvanom kasnije ?Trenkovi panduri? u ratu za austrijsko nasljeđe 1741. godine. Optužen je zbog samovolje te je 1747. osuđen na doživotnu tamnicu. Tijekom boravka u zatvoru napisao je životopis.

90. Franjo Tuđman (1922.-1998.). Državnik i povjesničar. Sudionik NOP. Nakon II. Svjetskog rata bio je ravnatelj današnjeg Instituta za povijest. Bio je komunistički disident. 1990. Izabran je za predsjednika SRH, a u kolovozu 1992. za predsjednika Republike Hrvatske. Na izborima 1996. izabran je ponovno za predsjednika na čijoj je funkciji ostao do smrti.

91. Marko Turina (1937.). Liječnik, specijalizirao je kardiokirurgiju i kardiovaskularnu kirurgiju. Od 1962. je direktor klinike za kardiovaskularnu kirurgiju Sveučilišne bolnice u Zurichu.

92. Mate Ujević (1901.-1967.). Književnik i leksikograf. Utemeljitelj hrvatske enciklopedistike.

93. Tin Ujević (1891.-1955.). Pjesnik. Književnošću se bavi od 1909. a najznačajnija djela su mu: Lelek sebra (1920.), Auto na korzu (1932.), Žedan kamen na studencu (1954.) i dr.

94. Tomislav (? – 928.). Hrvatski knez i kralj iz dinastije Trpimirovića. Prvi Hrvatski vladar sa titulom kralja. Ujedinio je Hrvatske zemlje od Jadrana do Drave.

95. Ante Trumbić (1864.-1938.). Zajedno sa Franom Supilom bio je 1903. osnivač ?Politike novog kursa?, donošenje Riječke rezolucije i stvaranju Hrvatsko-Srpske koalicije 1905. godine. Bio je predsjednik Jugoslavenskog odbora u Londonu za vrijeme I. svjetskog rata. U Kraljevini Jugoslaviji borio se protiv srpskog hegemonizma.

96. Goran Višnjić (1972). Glumac. Završio je studij glume na zagrebačkoj akademiji. Svjetsku slavu dobio je glumeći u američkoj seriji ?Hitna služba?.

97. Faust Vrančić (1551.-1617.). Polihistor, konstruktor, tehničar, filozof, povijesni pisac i leksikograf. Izumitelj padobrana.

98. Bernard Vukas (1927.-1983.). Nogometaš koji je sa Hajdukom tri puta osvojio državno prvenstvo Jugoslavije. Na Olimpijskim igrama 1948. i 1952. osvojio je srebrnu medalju.

99. Dušan Vukotić (1927.). Filmski redatelj i karikaturist. Za animirani film ?Surogat? dobio je nagradu Oscar 1961. godine.

100. Petar Zrinski (1621.-1971.) i Fran Krsto Frankopan (1643.-1671.). Hrvatski plemići, pokretači Zrinsko-Frankopanske urote. Željeli su sa Ugarskim plemstvom spriječiti centralističku politiku Habsburgovaca. Urota je otkrivena, a Zrinski i Frankopan su ubijeni u Bečkom Novom Mestu.

BENJAMIN PERASOVIĆ, sociolog

– Kada je riječ o ovako dugačkom vremenskom razdoblju i ljudima raznorodnih profesija, lako je moguće da će ljudi nerijetko birati osobe koje nisu bile veliki vojskovođe ili državnici. Da ja biram s liste najvećih Hrvata u povijesti, vjerojatno bih se odlučio za Tina Ujevića jer mislim da nam je danas jedan dio njegove osobnosti i boemštine potrebniji nego ikad. Njegov odmak od građanskog morala i društvenih konvencija strahovito nam je važan na moralnom planu. Poslije Tina Ujevića možda bih se opredijelio za Ivana Supeka čiji su humanizam i kritički stav prema smiješnim hrvatskim političkim elitama nešto što nam jako treba. Gledajući hrvatsku sadašnjost ovdje i sada moj su izbor Ujević i Supek, a iz nekakvih lokalpatriotskih razloga dodao bih im i Miljenka Smoju. Da se razumijemo, ne čudi me što vodi Josip Broz Tito jer koliko god bili sporni neki njegovi postupci, njegova je uloga u povijesti bila važna. Pritom je upitna kompetentnost ovakvih istraživanja jer premda nisu znanstvena i ne poštuju u potpunosti proceduru, ona ipak nešto i pokazuju. Pomalo je bizarna usporedba kralja Tomislava i Gorana Višnjića ili Severine i Miroslava Krleže ili Ruđera Boškovića. Nije mi jasno zašto se na popisu nalazi Stipe Šuvar, a nema nekoga od njegovih velikih oponenata poput filozofa Rudija Supeka.

ZVONIMIR BONO-ŠAGI, svećenik

– Teško je prosuditi o tome tko je najznačajniji Hrvat kada na istome mjestu imate političare, svećenike i sportaše, kao i naše suvremenike i osobe iz daleke povijesti. Kada spominjem termin Hrvati, ne mislim samo na krvnu pripadnost hrvatskom narodu nego na sve ljude koji su svojim radom pridonosili ovoj zemlji i koji su u njoj živjeli. Kod živih je problem to što ne znamo što će još u životu napraviti, hoće li učiniti nešto veličanstveno ili će zabrljati. Zato ću se odlučiti za ljude koji su mrtvi i čija su nam djela u cijelosti poznata i nadahnjuju generacije. U znanosti to su Ruđer Bošković i Nikola Tesla, a u politici je za mene na prvome mjestu nekadašnji vođa Hrvatske seljačke stranke Stjepan Radić. On je bio mirotvorac, i to u doba bujanja revolucionarnih promjena. Radić je prije svih ostalih na mirotvorstvu i dijalogu uspio okupiti većinu Hrvata, a to su ideje koje nas i danas mogu nadahnuti. Od duhovnih osoba istaknuo bih Alojzija Stepinca koga se tumači na pretjerano politizirani način, umjesto da se to čini teološkim putem. Stepinac je živio u revolucionarnim režimima, s jedne strane nacizma i fašizma, a s druge boljševizma, i u takvim je okolnostima uspio ostati čovjek savjesti. Volio bih da ga se napokon počne proučavati na znanstveni način, a ne na temelju suprotstavljenih ideologija. On je vjerovao da čovjek može biti pravedan i s ljubavlju prihvaćati druge ljude, o čemu bi se trebalo više govoriti. Na drugoj strani je Tito koji je bio svjetska ličnost, ali i pripadnik pokreta koji je silom nametao vlastitu ideologiju. Da se samoupravljanje koje je imalo vrlo dobrih strana provodilo dijalogom i na miran način, Tita bismo također mogli smatrati velikim, ali ovako je iza njega ostalo previše repova. Josip Broz će stoga u povijesti ostati zabilježen kao poznata osoba, ali to ne isključuje i zadržavanje kritičkog odnosa prema njegovu djelu.

ANDREA FELDMAN, povjesničarka

– U ovakvim pregledima mora se poštovati pluralizam hrvatske povijesti, stoga bih ponudila ponešto drukčiji pristup koji bi, osim imitacije sličnih anketa u drugim državama, ponudio i drugačiju ideju o hrvatskoj sadašnjosti. Recimo među 100 kandidata nalazi se samo sedam žena, što govori o našoj ženskoj povijesti, mačističkoj slici današnje Hrvatske, ali i nerazumijevanju suvremenih trendova u istraživanju kulture i povijesti uopće. Kao prvu među ovih sedam žena istaknula bih Mariju Jurić Zagorku koja je Hrvate naučila čitati. Radi te ambicije i svog idealizma ona je odbila ponudu da postane šefica press kluba tadašnje monarhije i vratila se u Zagreb, gdje je dočekana na nož i bila šikanirana. Drugi favorit moje liste je Josip Juraj Strossmayer, inače liberalni katolik koji je svojim biskupskim autoritetom ustvrdio da “ako je Bog ženama dao pamet, onda se mi crvi božji imamo tome pokoriti”. Kada je riječ o političarima, treba uzeti u obzir nedostatak standarda jer ako mjerimo nečiji utjecaj na povijest, trebamo uzeti u obzir prilike toga vremena, ali isto tako jesu li ti ljudi varali i lagali, ubijali svoje protivnike, krivotvorili dokumente i činili bilo kakve druge zločine. Među svim tim veličinama odlučujem se za Vladu Gotovca bez koga ne bi bilo niti hrvatskog disidentstva, dakle niti misli o hrvatskoj slobodi u totalitarnim vremenima, a niti liberalizma. Gotovac nikada i ni u kome nije izazivao strah. Drago mi je da je na listi i Dragutin Gorjanović-Kramberger, i to ne samo zato što je otkrio krapinskog pračovjeka nego i zato što je hrabro branio svoja stajališta pred crkvenim kritikama. Dobro je to što na popisu nema Ante Pavelića jer koliko god je njegova uloga u jednom trenutku hrvatske povijesti bila velika, on ovoj zemlji nije donio ništa dobra. Jedna je stvar istražiti sve aspekte Drugoga svjetskog rata, u što spada i pravo lice ustaškog pokreta, pa možda čak i napisati jednu dobru Pavelićevu biografiju. Ali on sigurno nije čovjek koji je napravio nešto dobro. Isto tako, umjesto mitskih ličnosti poput kralja Tomislava ili Matije Gupca uvijek bih radije stavila povjesničarke kao što je bila Nada Klaić koja je promijenila način na koji razmišljamo o povijesti.

Komentari

Ovaj članak nema komentara.

Nije moguće komentirati članke starije od tri mjeseca.

Najnovije

Izbor urednika