Tito i Tesla u borbi za naslov najvećeg Hrvata

...

"Nije tajna kome bih dao svoj glas ? prvom hrvatskom predsjedniku Franji Tuđmanu. Što se tiče drugog i trećeg mjesta, potrebna je podrobna analiza da bih se za nekoga mogao odlučiti."Veliki Nacionalov izbor najznačajnije osobe u hrvatskoj povijesti ušao je u zadnju fazu. Deset dana prije isteka zadnjeg roka za glasanje, a to je 31. prosinac u 23 sata i 59 minuta, glasalo je više od 6000 ljudi i situacija se za razliku od prijašnjih tjedana izrazito zaoštrila. Istina, vodeći je dvojac ? Josip Broz Tito i Nikola Tesla ? zadržao uvjerljivu prednost pred konkurentima i jedan od njih sigurno će osvojiti prestižni naslov. Ali zahvaljujući glasovima pomoću dopisnica, sms poruka i, dakako, Internet stranica www.nacional.hr, skoro su izjednačena sljedeća tri kandidata: Ruđer Bošković, Miroslav Krleža i Franjo Tuđman.
Razlika među njima iznosi 10-15 glasova i vjerojatno će do samog kraja biti neizvjestan konačni poredak. Gotovo identična situacija je i među ostalim vodećim ljudima: Stipe Mesić je vrlo blizu Ive Andrića, a poravnati su i Dražen Petrović, Rahim Ademi i Stevo Karapandža koji se nalaze između 8 i 10 mjesta. Njih deset izdvojili su se već drugog tjedna akcije i ne desi li se nekakvo ogromno iznenađenje, između njih treba tražiti pobjednika. Otkako su u izbor najznačajnije osobe svih vremena u Hrvatskoj uključene i brojne radio-stanice, svoje komentare u programu dali su i živući kandidati. Do sada su gostovali skladatelj Arsen Dedić, bivši svjetski prvak u boksu Mate Parlov, nogometni trener Miroslav Blažević i televizijski voditelji Oliver Mlakar i Tarik Filipović. Nacional donosi njihove izjave u djelomice skraćenim verzijama. Osim toga, izbor najveće osobe u hrvatskoj povijesti dobit će i humanitarnu dimenziju jer će se organizirati i aukcija čiji će prihodi biti uplaćeni u jedan od dobrotvornih fondova. No više o tome za desetak dana.

Oliver Mlakar, poznati tv voditelj

Teško je opisati kako se osjećam jer sam tip koji ne pridaje važnost takvim stvarima. Prošlo je vrijeme kad sam bio jako eksponiran, a ni tada nisam pridavao važnost prevelikim komplimentima. Uvijek sam čvrsto hodao po zemlji. Ova anketa dat će odgovor na pitanje kakvi su oni koji glasuju, a mislim da će čak zanimljivije biti vidjeti što je ljudima važno, nego vidjeti tko će biti izabran.
Vrlo mi je teško reći za koga bih glasao jer na toj listi ima toliko divnih ljudi, a i teško ih je uspoređivati. Ono što mi pada na pamet su isti oni za koje su glasali čitatelji Nacionala, odnosno vaši slušatelji: Tesla, Bošković, Krleža. Naravno, ne bih glasao za Stevu Karapandžu. Bez uvrede sjajnom Stevi kojeg cijenim kao čovjeka i kuhara, ali pitam se kako on može biti jedan od najcjenjenijih Hrvata.

Mate Parlov, svjetski i olimpijski prvak u boksu

Počašćen sam što sam se našao na listi od stotinu najznačajnijih Hrvata jer to znači da ljudi još nisu zaboravili što sam napravio. Danas sam daleko od boksa, s obitelji živim u Fažani, a u Puli imam kafić. Imam 27-godišnju kćer i sina starog 19 godina koji više voli nogomet. Iako se više aktivno ne boksam uključen sam u Europsko prvenstvo koje će biti održano u Puli. Sada se još samo sjećam vremena kada sam bio aktivni sportaš, što je i razumljivo jer sam zadnji meč imao još 80-tih godina i baš mi zato puno znači ova anketa jer pokazuje da nisam zaboravljen.

Tarik Filipović, voditelj “Milijunaša” i glumac

Prva misao koja mi je pala na pamet bila je što ću ja na toj listi pored povjesničara, književnika i ostalih hrvatskih velikana. Naravno, to mi je velika čast. Ljudi su vjerojatno siti politike pa se zato odlučuju za glumce i, primjerice, Ćiru Blaževića. Kada bih osobno morao glasati, našao bih se u velikim problemima jer u Hrvatskoj ima mnogo ljudi koji su je obilježili ? od Tesle do Tuđmana, Josipa Broza, Gorana Višnjića, mog dragog kolege koji je probio led “prema tamo”. Tu su i Slava Raškaj i Janica Kostelić koje su stvarno velika imena i ne znam zašto su žene bile u manjini prilikom kvalifikacije.

Arsen Dedić, kantautor

Čovjek mora biti ponosan ako je u vlastitoj zemlji, u svom kraju ostavio trag. Napisao sam glazbu za 103 kazališne predstave i još puno drugoga i to je moralo ostaviti taj nekakav trag, i na generacije ljudi i na pojedince. Bilo je toga dosta što sam u životu napravio, a neću govoriti o kvaliteti, ali kvantitativno zasigurno mnogo. Doživljavali su me u životu svakako: evo baš sad čitam o Charlesu Aznavouru koji ima 80 godina i glumi u filmu o Balzacu, objavljuje novi CD i povremeno koncertrira iako je još prije 25 godina bio otpisan i fizički i duhovno. Svima na listi želim uspjeh, ali meni je Tesla nekako najbliži. Služio sam vojsku u Lici i sjećam se da sam po dužnosti po kiši puzao od Gospića do Smiljana. A kako je moja velika ljubav i slikarstvo uvijek bih podržao Račića, Kraljevića, Becića i Hermana.

Miroslav Ćiro Blažević, nogometni trener

Da budem savršeno iskren, mislim da sam zalutao u taj elitni skup povijesnih Hrvata, iako mi to godi. To je jedna vrlo kompleksna anketa u kojoj ima značajnih političara, umjetnika, sportaša? Međutim, nije tajna kome bih dao svoj glas ? prvom hrvatskom predsjedniku Franji Tuđmanu. Što se tiče drugog i trećeg mjesta, potrebna je podrobna analiza da bih se za nekoga mogao odlučiti. Odat ću vam tajnu: kupio sam 50 Nacionala i učinilo mi se zgodno da neki moji prijatelji stave mene na treće mjesto, ali sam ipak zaključio da bi to bilo neukusno i odustao od svega. Uostalom, sretan sam da nikada u životu nikome nisam uradio ništa nažao niti koga uvrijedio jer svima volim biti na usluzi. Ljudi su to prepoznali i usprkos onome “Ćiro pederu” većina me simpatizira.

1. Rahim Ademi (1954.). General bojnik od 1991. u sastavu HV-a, od 1992. Zapovjednik izbočenog zapovjednog mjesta Šibenik. Danas u mirovini.

2. Ivo Andrić (1892.-1975.). Književnik. Dobitnik Nobelove nagrade za književnost.

3. Antun Augustinčić (1900.-1979.). Kipar. Njegovi spomenici su Mir pred zgradom UN-a i statua Matiji Gupcu u Gornjoj Stubici.

4. Branko Bauer (1921.). Filmski i televizijski redatelj. Debitira filmom Sinji Galeb a najbolja ostvarenja su; Ne okreći se sine, Samo ljudi i Tri Ane.

5. Miroslav Blažević (1935.). Nogometaš i trener. Osvojio državno prvenstvo sa Dinamom 1981./82., a najveći uspjeh mu je treće mjesto na svjetskom prvenstvu sa Hrvatskom reprezentacijom u Francuskoj 1998. godine.

6. Ruđer Josip Bošković (1711.-1787.). Znanstvenik i filozof, astronom, matematičar, fizičar, geodet, konstruktor instrumenata, hidrotehničar, statičar, književnik, arheolog i diplomat.

7. Goran Bregović (1950.). Rođen u Sarajevu, autor i idejni pokretač benda ?Bijelo Dugme?, koji je od 1974. do 1988. bio najveći rock sastav u bivšoj Jugoslaviji. Nakon raspada ?Bijelog Dugmeta? Bregović odlazi u Pariz gdje se istaknu radom na glazbi u filmu ?Kraljica Margot?.

8. Ivana Brlić-Mažuranić (1874. ? 1938.). Književnica, rođena u Ogulinu. Njezina djela su prevođena na sve svjetske jezike i dva je puta 1931. i 1938. predložena za Nobelovu nagradu. Godine 1937. izabrana je, kao prva žena, za člana JAZU.

9. Josip Broz Tito (1892. ? 1980.). Političar i državnik. Vođa antifašističke borbe u drugom svjetskom ratu, prvi i doživotni predsjednik socijalističke Jugoslavije. Desetljeće nakon njegove smrti raspala se SFRJ.

10. Dražen Budiša (1948.). Političar. Rođen u Drnišu, diplomirao na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Godine 1971. kao jedan od vođa pokreta sveučilištaraca uhićen i osuđen na 4 godine robije. Od 1990. predsjednik s prekidima HSLS-a.

11. Vlaho Bukovac (1855. ? 1922.). Slikar. Rođen u Cavtatu. Godine 1895. naslikao ?Hrvatski preporod? za svečani zastor zagrebačkog HNK. Osnovao Društvo hrvatskih umjetnika i postavio temelje hrvatske moderne.

12. Bruno Bušić (1939. ? 1978). Političar i publicist. Nakon izdržane kazne u Staroj Gradiški 1975. godine odlazi u emigraciju. UDBA ga je ubila u Parizu, a sabrani su mu radovi objavljeni posthumno u knjizi ?Jedino Hrvatska? (1983.).

13 Krešimir Ćosić (1948. ? 1995.). Košarkaš. Osvajač brojnih odličja, šest puta nastupao za reprezentaciju Europe, a djelovao je i kao trener. Osnivač mormonske zajednice u Hrvatskoj.

14. Juraj Dalmatinac (početkom 15. stoljeća ? 1473. / 75.) Kipar i graditelj. Rođen u Zadru, živio u Veneciji. Nastavio gradnju Šibenske katedrale. Sagradio je splitsku palaču Papalić, njegova su djela zabilježena i na Pagu, te radi na dovršenju dubrovačkih fortifikacija.

15. Savka Dabčević-Kučar (1923.)- ekonomistica i političarka, najistaknutija od vođa hrvatskog proljeća i zagovornica reforme federacije u smjeru veće samostalnosti i ravnopravnosti republika. Rođena 1923. na Korčuli, od 1990. prvakinja Koalicije narodnog sporazuma te osnivačica i predsjednica HNS-a do 1994. godine.

16. Mile Dedaković-Jastreb- časnik HV, zapovjednik obrane općine Vukovar i zapovjednik operativne zone Vukovar-Vinkovci-Županja. Rođen u Nijemcima kraj Vinkovaca 1951., završio Zrakoplovno-vojnu akademiju i komandno-štabnu akademiju JNA.

17. Arsen Dedić (1938)- skladatelj, pjesnik i pjevač rođen u Šibeniku 1938. Autor više desetaka albuma, desetak knjiga poezije, glazbe za 25 filmova i TV serijala.

18. Slavenka Drakulić (1969.).- Hrvatska književnica i novinarka. Pisanjem u revijama ‘’Start’’ i ‘’Danas’’ stekla ugled angažirane novinarke zaokupljene feminističkim nazorima. Njezine knjige prevedene su na više jezika.

19. Marin Držić (1508.~~1567.).~~ Dubrovački književnik i komediograf. Studij završio u Sieni. Najznačajniji predstavnik hrvatske renesansne književnosti, istaknuta djela ‘’Novela od Stanca’’ i ‘’Dundo Maroje’’.

20. Boris Dvornik (1939.). ?Rođen u Splitu i studirao na Kazališnoj akademiji u Zagreb. Na filmu debitirao 1960. ulogom u ‘’Devetom krugu’’ F. Štiglica. Istaknuo se ulogama u brojnim filmovima i TV serijama.

21. Tarik Filipović ( 1972. ) Rođen u Zenici, a 1990. godine upisuje ADU u Zagrebu, nastupao u brojnim kazališnim i filmskim predstavama, trenutno najeksponiraniji kao voditelj tv kviza Tko želi biti milijunaš

22. Ljudevit Gaj (1809. – 1872.) hrvatski preporoditelj i književnik, vođa ilirskog pokreta, 1830. godine izdao prvu hrvatsku gramatiku Kratke osnove horvatsko-slavenskog pravopisanja, 1845. godine izdaje književni prilog Danica

23. Branko Gavella (1885. – 1962.) redatelj, teatrolog i kazališni pedagog, režirao oko 270 dramskih, opernih i operetnih djela, preveo 30-ak drama i odgojio generacije glumaca i redatelja

24. Ivan Generalić (1914. – 1992.) rodonačelnik suvremene hrvatske umjetnosti, slikanjem uljem ili temperom na staklu postaje tehnikom kojom će se služiti naraštaji naivnih umjetnika podravske regije

25. Marin Getaldić (1568. – 1626.) matematičar i fizičar, odredio specifičnu težinu sedam kovina i pet tekućina i odnose težina i obujmova različitih tijela, sam je konstruirao parabolična zrcala i radio pokuse s njima

26. Krešo Golik ( 1992. ) filmski i tv redatelj, režirao antologijski dokumentarac Od 3 do 12, njegova dva filma Imam dvije mame i dve tate i Tko pjeva zlo ne misli, kritičari su uvrstili među najbolje hrvatske filmove svih vremena

27. Dragutin Gorjanović-Kramberger ( 1856. – 1936. ) geolog, paleontolog i antropolog. Na Hušnjakovu brdu je 1899. godine otkrio bogato nalazište pračovjeka (tzv. Krapinski pračovjek)

28. Vlado Gotovac ( 1930. – 2000. ) pjesnik, filozof i publicist, sudjelovao u hrvatskom proljeću, osuđen zbog delikta mišljenja te više godina proveo u zatvoru (1972. – 1976.) i (1982. – 1984.), jedan od osnivača HSLS-a a od 1992. godine i saborski zastupnik, od 1991. godine predsjednik Matice hrvatske

29. Ante Gotovina ( 1955. ) general HV-a, kao bivši pripadnik Legije stranaca priključuje se Hrvatskoj vojsci 1990. godine, u oslobodilačkoj akciji Oluja 1995. godine rukovodio akcijom na splitskom vojnom području, 1996. godine postavljen za glavnog inspektora Hrvatske vojske

30. Matija Gubec vođa seljačke bune 1573. godine, prilikom gušenja bune uhvaćen i odveden u Zageb gdje je mučen užarenim kliještima, okrunjen užarenom željeznom krunom i na kraju rasčetvoren

31. Ivan Gundulić ( 1589. – 1638. ) pjesnik i dramatik iz Dubrovnika. Stekao status klasika, najpoznatija djela su mu ep Osman i religiozna poema Suze sina razmetnoga

32. Andrija Hebrang ( 1899. – 1949. ) političar, u svibnju 1941. postaje rukovoditelj Vojnog komiteta KPH, a u lipnju član Operativnog rukovodstva za Hrvatsku, krajem 1943. godine postaje politički sekretar CK KPH, 1944. godine smijenjen s funkcije. Godine 1948. zbog Informbiroa isključen iz KPJ i likvidiran u zatvoru godinu dana poslije

33. Mirko Ilić (1956.) crtač i ilustrator, jedan od osnivača grupe Novi kvadrat, objavljuje stripove u zemlji i inozemstvu. Ilustrator je u uglednim svjetskim časopisima (Time), a neko vrijeme umjetnički umjetnik u listu Time International

34. Goran Ivanišević ( 1971.) tenisač, na Olimpijskim igrama 1992. godine osvojio dvije brončane kolajne, 1994. godine bio drugi igrač svijeta, 2001. godine osvoja Wimbledon, sveukupno u karijeri u osvojio 21. turnir

35. Josip Jelačić Bužimski (1801. – 1859.) grof, dalmatinsko-hrvatski-slavonski ban, bio pristaša hrvatskog preporoda. Godine 1848. ukinuo je feudalni poredak i postavio temelje moderne građanske Hrvatske.

36. Marija Jurić-Zagorka (1873. – 1957.) prva profesionalna novinarka i najčitanija hrvatska književnica, pokrenula i uređivala Ženski list. Najpoznatiji romani su joj Kneginja iz Petrinjske ulice, Grička vještica i Kći Lotrščaka

37. Stevo Karapandža. Nekad najpoznatiji zagrebački kuhar i televizijska zvijezda emisije Male tajne velikih majstora kuhinje, trenutno živi u Švicarskoj gdje vodi restoran

38. Bartol Kašić ( 1575. – 1650. ) pisac i jezikoslovac, napisao prvu gramatiku hrvatsku (ilirskog) jezika koja je tiskana u Rimu 1604. godine, a 1630. godine preveo Bibliju na hrvatski jezik

39. Janica Kostelić ( 1982.) skijašica, osvajačica tri zlatne i jedne srebrne kolajne na Zimskoj olimpijadi 2002. godine, do sada dvaput ukupna pobjednica svjetskog skijaškog kupa (sezone 2001. na 2002. i 2002. na 2003.) , ukupno ostvarila 19 pobjeda u svjetskom kupu

40. Ivan Goran Kovačić ( 1913. – 1943. ) pisac, potkraj 1942. zajedno s Vladimirom Nazorom odlazi u partizane a 1943. godine ga ubijaju četnici. Najuspjelija mu je dijalektalna poezija pisana muzikalnim goranskim idiomom (zbirka Ognji i rože) i poema Jama

41. Viktor Kovačić 1874. ? 1924. Duhovni otac moderne hrvatske arhitekture, zastupao protufunkcionalističke ideje, utjecao na razvoj građevinarskog obrta te gradogradnje i spomeničke zaštite.

42. Juraj Križanić 1617. ? 1683. Znanstvenik, polihistor misionar, zalagao se za oslobađanje svih slavenskih naroda koji su tada bili pod tuđinskim vlastima.

43. Miroslav Krleža 1893. ? 1981. Istaknuti književnik, važnija djela: Hrvatski Bog Mars, Balade Petrice Kerempuha, Zastave.

44. Franjo Kuharić 1923. ? 2002. Zaređen 1945., postao kardinalom 1983., smatra se velikim zaštitnikom crkve u doba represije jugoslavenskih vlasti i za vrijeme Domovinskog rata.

45. Zinka Kunc Milanov 1906. ? 1989. Sopranistica, operna pjevačica čiji je talent rano otkriven, nastupala u Zagrebu, Pragu, karijeru je završila u Metropolitanu u New Yorku s 426 nastupa.

46. Vatroslav Lisinski 1819. ? 1854. Rođen kao Ignac Fuchs, dirigent i kompozitor zborskih pjesama, solo-pjesama, klavirskih kompozicija i prve hrvatske opere ?Ljubav i Zloba?.

47. Ivan Lupis 1815. ? 1875. Austrougarski pomorski oficir, bavio se raznim tehničkim problemima. Nakon umirovljenja 1860 uz pomoć Roberta Whiteheada izumio je torpedo.

48. Branko Lustig 1932. Istaknuti holivudski producent, kao dječak preživio Aushwitz. Doitnik je oskara za filmove Šindlerova lista (1993.) i Gladijator (2000.).

49. Marko Marulić 1450. ? 1524. Splitski književnik, autor Judite (1551.), središnja ličnost splitskog humanističkog kruga.

50. Lovro pl. Matačić 1899. ? 1985. Hrvatski dirigent i skladatelj. Za svoje antologijske interpretacije (osobito Brucknerovih i Wagnerovih djela, te kapitalnih skladbi slavenskog repertoara) primio je niz nagrada.

51. Antun Gustav Matoš 1873. ? 1914. Književnik, gorljivi pravaš, starčevićanac, stvorio vrlo opsežan opus koji sadrži pjesme, novele, drame, putopise, feljtone, eseje i kritike, te političke članke.

52. Andrija Maurović 1901. ? 1981. Smatra se ocem hrvatskog stripa, najpoznatiji strip je serijal ?Stari mačak?, bavio se ujedno i slikarstvom.

53. Stjepan Mesić 1934. – Diplomirao pravo na zagrebačkom sveučilištu 1961., dugo aktivan na hrvatskoj političkoj sceni, a 7 veljače 2000. izabran je za predsjednika Republike Hrvatske.

54. Ivan Meštrović 1883. ? 1962. Hrvatski kipar rođen u Vrpolju, umro u SAD-u. Pažnju javnosti privlači 1911. izlaganjem ?Vidovdanskog ciklusa?, najistaknutiji radovi su velika dekorativna kompozicija indijanaca u Grande central parku u Chicagu, spomenik Grgura Ninskog za splitski Perstil, Dom hrvatskih umjetnika u Zagrebu.

55. Antun Mihanović 1796. ? 1861. Autor je stihova hrvatske himne, te je na taj način postao simbolom hrvatskog nacionalnog ponosa.

56. Oktavijan Miletić 1902. ? 1987. Najvažniji hrvatski filmski autor prije Drugog svjetskog rata, snimio je prvi domaći cjelovečernji, zvučni film Lisinski (1944.).

57. Oliver Mlakar 1938. ? Legendarni TV voditelj, koji je na Hrvatskoj televiziji pored brojnih emisija ostao najpoznatiji kao voditelj TV kviza ?Kviskoteka?.

58. Edo Murtić 1921. – Hrvatski slikar rođen u Velikoj Pisanici, bavio se od figurativnog slikarstva pa sve do današnjeg lirsko-apstraktnog ekspresionizma, održao je preko 150 samostalnih izložbi sudjelovao na preko tri stotine zajedničkih izložbi.

59. Vladimir Nazor 1876. ? 1949. Književnik i političar. Godine 1942. priključio se partizanskom pokretu u NOB-u, u ratu je bio predsjednik Izvršnog odbora ZAVNOH-a, a nakon rata predsjednik Prezidija hrvatskog Sabora, najistaknutija književna djela su mu ?Medvjed Brundo? i ?Stoimena?.

60. Mate Parlov 1948. Profesionalni boksač, 1972. na Olimpijskim igrama u Munchen-u 1972. u kategoriji do 81. kilogram osvaja zlatnu medalju, nakon toga osvaja titule prvaka svijeta te najboljeg boksača Europe.

61. Slavoljub Penkala (1871.~~1922.)~~ istaknuti izumitelj rođen u današnjoj Slovačkoj. Život je proveo u Zagrebu, gdje je 1906. registrirao patent za automatsku olovku te za nekoliko patenata na području aero-dinamike. Konstruirao i prvi hrvatski avion, u kojem je 1910. i uzletio pred zagrebačkom javnosti.

62. Marko Perković Thompson- trenutno jedan od najpopularnijih hrvatskih pjevača, poznat po domoljubnim pjesmama. Rođen 1967. godine.

63. Dražen Petrović- jedan od najvećih hrvatskih košarkaša, igrač Šibenčanke, Cibone, Real Madrida i NBA lige. Tragično je preminuo u saobraćajnoj nesreći u lipnju 1993.

64. Ivo Pogorelić- poznati pijanist, rođen 1958. u Beogradu. Pozornost međunarodne glazbene javnosti zaokupio je 1980. godine pobijedivši na Međunarodnom glazbenom natjecanju u Montrealu. Nakon debija u njujorškom Carnegie Hallu 1981. niže nastupe po cijelom svijetu.

65. Vladimir Prelog (1906.-1997.)-organski kemičar rođen u Sarajevu. Dobitnik Nobelove nagrade 1975. za svoj rad na stereokemiji ogranskih molekula i njihovih reakcija.

66. Ivica Račan- hrvatski premijer rođen 1943. u mjestu Ebersbach u Njemačkoj u radnom logoru, ali ne unutar logorske žice. U Savez komunista učlanio se 1959., a u politiku je službeno ušao 1972. Kao predsjednik SKH suprotstvio se Slobodanu Miloševiću.

67. Miroslav Radman- hrvatski genetičar i ravnatelj Francuskog nacionalnog centra za znanstvena istraživanja Institut Jacques Monod rođen u Splitu 1944.

68. Stjepan Radić- istaknuti hrvatski političar i osnivač Hrvatske Pučke seljačke stranke rođen u mjestu Trebarjevo Desno 1871. godine. Borio se za pravo hrvatskog naroda na samoodređenje, a 1928. u beogradskoj skupštini ubio ga je Puniša Račić.

69. Slava Raškaj- međunarodno poznata hrvatska gluhonijema akvarelistica rođena 1877. u Ozlju. Preminula je 1906. u umobolnici u dobi od 29 godina.

70. Ivo Robić- najtiražniji hrvatski pjevač svih vremena, rođen 1923. u Bjelovaru, a preminuo 9. ožujka 2000. godine u Rijeci.

71. Lavoslav Ružička (1887.~~1976.)~~ hrvatski kemičar rođen u Vukovaru. Dobitnik Nobelove nagrade 1939. godine za svoje radove o “polymethyleni i visoki terpeni”, dva najvažnija područja na kojima je djelovao.

72. Mirko i Stjepan Seljan- najslavnijii hrvatski istraživači rođeni u Karlovcu krajem 19. stoljeća, koji su tijekom svojih putovanja Afrikom i južnom Amerikom obavili opsežna geomorfološka, klimatološka i etnografska istraživanja.

73. Severina – trenutno najpopularnija hrvatska pjevačica, rođena 1972. u Splitu. Prvi album je snimila već sa 17 godina, nakon čega ju je zapazio Zrinko Tutić s kojim je surađivala tijekom najvećeg dijela svoje karijere.

74. Miljenko Smoje (1923.~~1995.)~~ hrvatski pisac i novinar rođen u Splitu, od 1948. novinar u Slobodnoj Dalmaciji. Posljednje tri godine života piše za Feral Tribune, a posebno je značajan kao humorist i pokretač humorističnih rubrika i časopisa Pomet i Berekin. Scenarist je filmova ?Servantes iz Malog mista? (1982.) i ?Od petka do petka? (1985.), te koscenarist ?Sutjeske? (1973.) i ?Partizanske eskadrile? (1979.). Autor je kultnih TV serija ?Naše malo misto? i ?Velo misto?.

75. Ante Starčević (1823.~~1896.)~~ Hrvatski političar i književnik rođen u mjestu Žitnik kod Gospića. Poznat kao Otac Domovine. Sa Eugenom Kvaternikom utemeljio je Stranku prava, boreći se za nezavisnost i protiv bilo kakvih državnih veza Hrvatske s Austrijom i Mađarskom.

76. Alojzije Stepinac (1898.~~1960.)~~ zagrebački nadbiskup i kardinal, rođen u selu Krašić pokraj Zagreba. Nakon smrti zagrebačkog nadbiskupa Bauera 1937. preuzima izravnu upravu zagrebačke nadbiskupije, a uskoro i predsjedništvo tadašnje Biskupske konferencije Jugoslavije. Komunistički sud 11. listopada 1946. osudio ga je na 16 godina robije. U listopadu 1998. papa Ivan Pavao II. Proglasio ga je blaženikom Katoličke crkve.

77. Josip Juraj Strossmayer (1815-1905) đakovački biskup, vođa Narodne stranke, utemeljitelj i pokrovitelj JAZU. Kao političar borio se protiv ukidanja hrvatske autonomije po pitanjima proračuna i financija, a kao biskup djelovao je u duhu sjedinjenja katoličke i pravoslavne crkve.

78. Ivan Supek- Hrvatski fizičar, filozof i književnik. U 1960. osnovao je Institut za filozofiju znanosti i mir, u sklopu tadašnje JAZU. Jedan je od osnivača Pagvaškog pokreta i svjetske organizacije ‘’Svijet bez bombe’’.

79. Frano Supilo- Hrvatski političar rođen 1870. godine u Cavtatu. Utemeljitelj Novog lista 1890., koji postaje najutjecajniji oporbeni list u Hrvatskoj. Preminuo je 1917. u emigraciji u Londonu.

80. August Šenoa (1838.~~1881.)~~ najplodniji hrvatski književnik 19. stoljeća. Zagrebački pjesnik, pripovjedač i romanopisac, novelist, dramatičar i feljtonist, dramaturg i umjetnički direktor HNK-a, gradski senator i urednik mnogih časopisa.

81. Franjo Šeper (1905.-1981.). Nadbiskup i kardinal. Bio je predsjednik Međunarodne teološke komisije i pročelnik vatikanskog Zbora za nauk vjere.

82. Rade Šerbedžija (1946. ) glumac, najuspješnija filmska godina mu je 1986., kada za dvije uloge u filmovima Večernja zvona (L. Zafranović) i San o ruži (Z. Tadić) na pulskom festivalu dobiva titulu najuspješnijeg. Zapažene uloge odigrao i u tv serijama U registraturi, Nikola Tesla, Prosjaci i sinovi . Godine 1992. odlazi u inozemstvo i pojavljuje se u mnogim filmovima

83. Fabijan Šovagović (1932. – 2001. ) filmski, televizijski i kazališni glumac, bio član Dramskog kazališta Gavella, a kao slobodnjak putovao je s Teatrom u gostima. Odigaro je i 120 filmskih uloga a prva mu je bila u antologijskom filmu Svoga tela gospodar, među značajnijim treba istaknuti uloge u Brezi, H-8, Imam dve mame i dve tate i Sokol ga nije volio

84. Andrija Štampar (1888.-1958.). Liječnik, specijalist higijene i socijalne medicine. Bio je rektor sveučilišta u Zagrebu. Među ostavštinom je i dom nazvan po njemu; Dom narodnog zdravlja Andrija Štampar.

85. Branimir Johnny Štulić (1953.). Rock glazbenik. Rođen u Skopju jedan od voditelja Novog vala. Osnivač rock benda ?Azra?.

86. Stipe Šuvar (1936.). Političar i sociolog. Od 1972. jedan od vodećih ideologa SKH i SKJ. Nakon izbora 1990. smijenjen je sa svih političkih funkcija a od 1994. vodi časopis Hrvatska ljevica.

87. Nikola Tesla (1856.-1943.). Izumitelj i istraživač na polju elektrotehnike. Otkrio je rotirajuće magnetno polje i usavršio konstrukciju indukcijskih motora. Njemu je u čast 1956. uvedena mjerna jedinica Tesla za magnetsku industriju. Najveći dio života proveo u Americi.

88. Ante Topić Mimara (1899.-1987.). Sakupljač umjetnina. Svoju privatnu zbirku je 1972. darovao hrvatskome narodu koja se od 1987. nalazi u zgradi muzeja Mimara u Zagrebu.

89. Franjo barun Trenk (1711.-1749.). Austrijski pukovnik. Proslavio se zajedno sa svojom satnijom prozvanom kasnije ?Trenkovi panduri? u ratu za austrijsko nasljeđe 1741. godine. Optužen je zbog samovolje te je 1747. osuđen na doživotnu tamnicu. Tijekom boravka u zatvoru napisao je životopis.

90. Franjo Tuđman (1922.-1998.). Državnik i povjesničar. Sudionik NOP. Nakon II. Svjetskog rata bio je ravnatelj današnjeg Instituta za povijest. Bio je komunistički disident. 1990. Izabran je za predsjednika SRH, a u kolovozu 1992. za predsjednika Republike Hrvatske. Na izborima 1996. izabran je ponovno za predsjednika na čijoj je funkciji ostao do smrti.

91. Marko Turina (1937.). Liječnik, specijalizirao je kardiokirurgiju i kardiovaskularnu kirurgiju. Od 1962. je direktor klinike za kardiovaskularnu kirurgiju Sveučilišne bolnice u Zurichu.

92. Mate Ujević (1901.-1967.). Književnik i leksikograf. Utemeljitelj hrvatske enciklopedistike.

93. Tin Ujević (1891.-1955.). Pjesnik. Književnošću se bavi od 1909. a najznačajnija djela su mu: Lelek sebra (1920.), Auto na korzu (1932.), Žedan kamen na studencu (1954.) i dr.

94. Tomislav (? – 928.). Hrvatski knez i kralj iz dinastije Trpimirovića. Prvi Hrvatski vladar sa titulom kralja. Ujedinio je Hrvatske zemlje od Jadrana do Drave.

95. Ante Trumbić (1864.-1938.). Zajedno sa Franom Supilom bio je 1903. osnivač ?Politike novog kursa?, donošenje Riječke rezolucije i stvaranju Hrvatsko-Srpske koalicije 1905. godine. Bio je predsjednik Jugoslavenskog odbora u Londonu za vrijeme I. svjetskog rata. U Kraljevini Jugoslaviji borio se protiv srpskog hegemonizma.

96. Goran Višnjić (1972). Glumac. Završio je studij glume na zagrebačkoj akademiji. Svjetsku slavu dobio je glumeći u američkoj seriji ?Hitna služba?.

97. Faust Vrančić (1551.-1617.). Polihistor, konstruktor, tehničar, filozof, povijesni pisac i leksikograf. Izumitelj padobrana.

98. Bernard Vukas (1927.-1983.). Nogometaš koji je sa Hajdukom tri puta osvojio državno prvenstvo Jugoslavije. Na Olimpijskim igrama 1948. i 1952. osvojio je srebrnu medalju.

99. Dušan Vukotić (1927.). Filmski redatelj i karikaturist. Za animirani film ?Surogat? dobio je nagradu Oscar 1961. godine.

100. Petar Zrinski (1621.-1971.) i Fran Krsto Frankopan (1643.-1671.). Hrvatski plemići, pokretači Zrinsko-Frankopanske urote. Željeli su sa Ugarskim plemstvom spriječiti centralističku politiku Habsburgovaca. Urota je otkrivena, a Zrinski i Frankopan su ubijeni u Bečkom Novom Mestu.

Vezane vijesti

Hrvati iz Vojvodine teže do putovnica nego srbijanski kriminalci

Za hrvatsku manjinu u Vojvodini porazno je što do putovnice matične države dolaze veoma teško, dok je najopasniji srbijanski kriminalci nabavljaju… Više