"Uzor mi je bio čuveni berlinski Postdamer Platz, iako sam svjestan da tu zagrebačku četvrt ne možemo staviti rame uz rame sa slavnim berlinskim trgom, koji je već nekoliko godina najveće gradilište u Europi".“Uzor mi je bio čuveni berlinski Postdamer Platz, iako sam svjestan da tu zagrebačku četvrt ne možemo staviti rame uz rame sa slavnim berlinskim trgom, koji je već nekoliko godina najveće gradilište u Europi,” rekao je zagrebački arhitekt Marijan Turkulin (64), najpoznatiji kao autor hotela “Sheraton”, o svom velikom, novom i za zagrebačke prilike neobičnom projektu, koji će se graditi na vrlo atraktivnoj lokaciji u središtu Zagreba. Zapravo, riječ je o novoj, elitnoj četvrti koja će niknuti na vrlo atraktivnoj lokaciji između prometne Branimirove i Ulice Kneza Borne, odmah pored kompleksa od četiri gimnazije, gdje su nekada davno bili pogoni tvornice “Kraš”. Nova četvrt sastojala bi se od čak pet novih zgrada, četiri parka sa zelenilom i pasaža s trgovinama, prepoznatljivog ukrasa zagrebačke arhitekture.

“Kompleks je sastavljen od dvije stambene zgrade sa stotinjak stanova, uglavnom dvosobnih i trosobnih te nešto četverosobnih, koji se zbog posebnog tipa gradnje sa stupovima mogu pretvarati u veće, odnosno manje”, nastavio je Turkulin. “Zatim, tu su dvije poslovne zgrade, a u novi kvart bit će ukomponiran i privatni hotel s 90 većih garsonijera za starije osobe. Ta nova četvrt preko noći bi trebala biti zatvorena tako da stanovnici imaju mir, a tijekom dana ljudi bi slobodno prolazili, obilazili trgovine i odmarali se u parkovima.”

Novi stambeno-poslovni objekt imat će 45,5 tisuća četvornih metara, a izgradit će se na parceli dugačkoj stotinu a širokoj 50 metara, sveukupne površine 10 tisuća četvornih metara. Također, napravit će se dvije podzemne etaže garaže s 500 parkirališnih mjesta. Nadzemni dio zauzimat će 27,5 tisuća četvornih metara i uzdizat će se do petog kata, uobičajene i poželjne visine u tom dijelu Zagreba, a podzemni će zauzimati 18 tisuća kvadrata.

Turkulin kaže da će cijenu stanova u toj elitnoj četvrti odrediti tržište ili investitor objekta, dakle Croatia osiguranje Zagreb, odnosno Adria Invest inženjering kao organizator natječaja. Također optimistično predviđa da će otvorenje novog objekta biti najkasnije za dvije godine. “Nadam se da cijena četvornog metra ipak neće dostići vrtoglavih tri tisuće eura što je danas postalo uobičajeno u novogradnji, a budžet za gradnju objekta bazirat će se na računici od 600 eura po četvornom metru”, rekao je. To sveukupno iznosi oko 28 milijuna eura. Taj trošak podrazumijeva kvalitetu i sigurnost, a omogućit će i prenamjenu prostora iz poslovnog u stambeni i obratno. “Fleksibilnost je obveza budućnosti”, zaključio je Turkulin.

Arhitekt Marijan Turkulin veći je dio svog 40-godišnjeg radnog staža proveo kao voditelj u Arhitektonskom projektnom zavodu s kojim i dalje tijesno surađuje. Već deset godina ima vlastiti biro “Arhitektura Marijan Turkulin” na Ribnjaku i tvrdi da svoj uspjeh zahvaljuje najviše velikoj podršci svoje supruge Marije te mladim suradnicama arhitekticama Nataši Aralici, Lovorki Petrović-Jović i Densi Vdović s kojima surađuje. Široj je javnosti najpoznatiji po objektima velike kvadrature napravljenim još u socijalizmu. Više od 80 posto poslova, kaže, dobio je na natječajima, kao uostalom i ovaj, na kojima je zajedno sa svojom grupom arhitekata dobivao prve nagrade. To su hotel “Sheraton” u središtu grada od 38 tisuća četvornih metara, koji je radio s kolegama iz APZ-a. U njegovoj biografiji ističe se i Chromosov toranj u Vukovarskoj ulici, neboder od 28 tisuća kvadrata, koji je projektirao u suradnji s kolegom Petrom Vovkom. Autor je i poslovno-stambenog centra “Mali Palit” na Rabu.

U postsocijalističkom razdoblju opet je došao u žižu javnosti prije dvije godine kada je na natječaju dobio prvu nagradu za projekt Hoto tornja Tomislava Horvatinčića u Savskoj cesti. “Toranj je završen i dosegnut će 17 katova”, kaže, dodajući da ga je radio u suradnji s kolegom Borisom Frgićem. U pripremi ima još nekoliko važnih projekata “pred realizacijom”. Primjerice, u obnovi i proširenju hotela International u Vukovarskoj ulici Turkulinu je pripala rekonstrukcija i dogradnja hotelskog dijela te novi poslovni aneks, a u poslu sudjeluje i tvrtka “Calis” arhitekta Davora Matekovića. “Nalikovat će na aneks Kreditne banke sa sjeverne strane, koji sam ranije napravio u suradnji s pokojnim arhitektom, mojim prijateljem Božom Tušekom, a bit će odjeven u staklo i djelovat će kao gradska palača”, objasnio je.

Radit će i idejno-prostorno rješenje za City Centar Zagreb u Heinzelovoj ulici na mjestu nekadašnje Mesne industrije Zagrepčanka što je naručio CCS Consulting Zagreb. Zemljište je golemo i prostire se na sto tisuća četvornih metara. Projekt će sveukupno imati 160 tisuća četvornih metara nad zemljom, a u podzemne garaže moći će se smjestiti čak četiri tisuće automobila. Odlučeno je da se sačuva dio stare industrijske arhitekture što znači da će se obnoviti čak 14 tisuća kvadrata. Također, sudjeluje u velikom graditeljskom projektu na KBC Rebro, konkretno, napravio je kontroverznu, višenamjensku zgradu sa stacionarom, poslovnim dijelom, ljekarnom i parkingom za 700 automobila.

Parcela za stambeno-poslovni kompleks Croatia osiguranja omeđena je prometnom Branimirovom ulicom s južne strane, a sa sjeverne dopire sve do Ulice kneza Borne, nasuprot kompleksu četiri gimnazije, jednog od najljepših školskih objekata u Zagrebu. S istočne strane graniči s Erdedijevom, a sa zapadne s Domagojevom ulicom. Atraktivnost lokacije definirana je blizinom Meštrovićevog Doma likovnih umjetnika na Trgu žrtava fašizma na sjeveru, hotela “Sheraton” i Branimir centra te Željezničkog kolodvora na zapadu i Krešimirova trga s parkom i zelenilom na istoku.

U propozicijama natječaja bilo je propisano da se projekt treba uklopiti i nadovezati na postojeće blokove. Usto, bilo je naglašeno da se prostorno treba povezati s bivšom tvornicom “Penkala”, odnosno “Nada Dimić”, koja će se uskoro adaptirati, u novu i kvalitetnu donjogradsku cjelinu. “Na uređenju tog zajedničkog partera surađivat ćemo s arhitektima koji rade na obnovi tvornice ‘Nada Dimić’”, objasnio je Turkulin. “Tu sam zamislio zanimljiv pješački prolaz s mnoštvom trgovina, koji će spajati Branimirovu i Ulicu Kneza Borne. Zapravo, nalikovat će na Dežmanov prolaz ili prolaz kroz zgradu zagrebačkog Vatikana. Osim trgovačkih sadržaja, taj će prolaz služiti i kao vatrogasni, odnosno opskrbni put. Na tom putu nalazit će se četiri pješačka trga sa zelenilom.”

U projektu na “zagrebačkom Postdamer Platzu” stanovi će zauzimati oko 40 posto sveukupnog prostora, a ekonomski stručnjak Vlado Mrčela iz Adria Invest inženjeringa, koji je vodio organizacijski dio natječaja, založio se za vrlo kvalitetnu ali racionalnu gradnju. Svaki stan i garsonijera u hotelu za starije osobe imat će zimski vrt što je novost. “Dakle, neće biti ni lođe ni balkona, s kojima stanari ionako nikada nisu zadovoljni i uglavnom ih ostakljuju koristeći ih za spremišta”, kaže Turkulin. “Izbjegao sam tu zamku i zamislio vanjski predprostor, koji može služiti za zelenilo ili kao boravak u ljetnim mjesecima. To je u skladu s idejama Ivana Zemljaka i Stjepana Planića, najpoznatijih predstavnika zagrebačke škole arhitekture, koji su vrtovima i terasama na stambenim zgradama nastojali humanizirati životni prostor Zagrepčana i tako ih povezati s prirodom i zelenilom.”

Turkulin će vjerojatno nadzirati i opremu interijera “da ne isklizne u komercijalu i da se održi kvaliteta”. Poslovne zgrade uglavnom će biti odjevene u staklo, pojačano punim aluminijskim panelima, dok će stambeni dio imati aluminijsku fasadu s ustakljenjima. Na pitanje zašto se odlučio za takav tip fasade, Turkulin je odgovorio da je tzv. trajnica bolja i kvalitetnija od klasične fasade. Usto, cijelo prizemlje objekata u dužini od oko 400 metara moguće je oživjeti najrazličitijim komercijalnim sadržajima, od opskrbe do raznih uslužnih djelatnosti za tu cijelu, pomalo mrtvu četvrt. “Taj je kvart bio malo gluh, pa će ovo unijeti dinamičnost i olakšati život stanovnicima”, rekao je.

Na pitanje može li Zagreb progutati stotine novih ureda s obzirom na ozbiljne prognoze da će grad do sredine 2005. biti prebukiran poslovnim prostorom, odgovorio je da Horvatinčićev Hoto toranj već ima korisnika ? HT. ”Što se tiče kompleksa Croatia osiguranja, o korisnicima će odlučiti investitor te Adria Invest, ali mislim da na tako atraktivnoj lokaciji s različitim sadržajima to neće biti problem”, rekao je. “Idealno bi bilo kada bi se unaprijed mogao pronaći korisnik tako da objekt ima zajamčenu namjenu. Nema opravdanja objekt za koji se korisnik traži naknadno. U slučaju da se Zagreb odluči promovirati kao metropola turistički orijentirane zemlje, poslovnih prostora još će nedostajati.”

Na pitanje zagovara li nebodere u Zagrebu, odgovorio je da su viziju razvoja grada s neboderima urbanisti odavno zacrtali pa mu nije jasno zašto se tome oponira. “Tri ulice čine slovo H budućeg poslovnog centra Zagreba s neboderima i visokim zgradama: to je Savska cesta kao udarna ulica, kojom se dolazi u grad, zatim Heinzelova ulica na istočnoj strani i između njih Vukovarska ulica kao prirodna poveznica”, rekao je Turkulin. “Mislim da nebodere ne treba sijati naokolo kao rakovu djecu, nego ih treba planski ukomponirati u grad tako da tvore aleje ili grozdove nebodera u određenim dijelovima grada kao što je to slučaj u San Franciscu ili na Defencu u Parizu.”

Turkulin je također predložio da grad Zagreb dopusti na šestom katu planiranih zgrada Croatia osiguranja, pored kotlovnica, gradnju nekoliko slikarskih atelijera. “Mjesta ima, a atelijeri bi mogli imati i terase što bi još više humaniziralo ovaj prostor i oplemenilo ga kulturnim sadržajima”, zaključio je Turkulin.