U izradi i oblikovanju karoserije, primjerice, tek jedan posto poslova obavljaju ljudi, a 99 posto strojevi, iako se karoserija svakog modela automobila Volvo sastoji od najmanje 350 čeličnih dijelova.“Na što prvo pomislite kad vam netko spomene automobil Volvo?” upitao me prošli četvrtak već na početku razgovora Bertil Samuelsson, voditelj Centra za posjetitelje u tvornici Volvo Cars u Goeteborgu. “Sigurnost”, odgovorila sam štreberski uljudno, iako sam zapravo htjela reći da mi je prva asocijacija junak jedne američke komedije koji o Volvu kaže: “Je malo kockast, ali je dobar!” Ipak, nakon promocije novog prototipa Volva na prošlotjednom Salonu automobila u Ženevi ovakva opaska bila bi potpuno neumjesna jer izgled švedskog nacionalnog vozila više nikad neće biti predmet podsmijeha. Fotografije elegantne sportske limuzine i tima od devet žena koje su osmislile Your Concept Car, kako su ga nazvale, posljednjih nekoliko dana obišle su sve svjetske medije. Najveći švedski proizvođač automobila pokazao je da nakon 80-ak godina brige o sigurnosti počinje s konkurencijom ravnopravnu utrku u dizajnu te da na početku trećeg tisućljeća očekuje da u ovoj grani industrije ravnopravno sudjeluju i žene. Zato naš vodič kroz pogone Volva odmah upozorava da zaštitni znak ovog automobila ? kružić s kosom strelicom prema gore – nije samo znak za muški spol, nego i znak za čelik, od kojeg se proizvode njihovi automobili.

Obilazak pogona počinjemo upravo tamo gdje se koluti čeličnih ploča teški po 20 tona pretvaraju u karoseriju, pod pritiskom većim od 2000 tona. Kroz hale se vozimo panoramskim vlakom. Budući da su neke od njih duže od kilometra, zbog lakšeg snalaženja unutar hala formirane su ulice kao u malom gradu. Za vožnje Samuelsson navodi tek osnovne podatke o Volvu:

“Tvornica se prostire na osam četvornih kilometara površine i zapošljava oko pet i pol tisuća radnika, 65 nacionalnosti. Ovo je pravi mali grad koji osim proizvodnih hala ima 27 restorana, tri banke, dječji vrtić, ambulantu, stomatološku ordinaciju te nekoliko trgovina, ali i školu u koju se godišnje upisuje 120 učenika i koji će jednog dana raditi u automobilskoj industriji.”

Unatoč velikom broju zaposlenih, većina proizvodnje je kompjutorizirana i robotizirana. U izradi i oblikovanju karoserije, primjerice, tek jedan posto poslova obavljaju ljudi, a 99 posto strojevi, iako se karoserija svakog modela automobila Volvo sastoji od najmanje 350 čeličnih dijelova.

“Najveći broj robota koji sastavljaju naše automobile uvezen je iz Njemačke i SAD-a, ali nam je visoka tehnologija omogućila da svaki dan proizvedemo 800 automobila, odnosno svake minute iz tvornice izlazi po jedan. Također, zahvaljujući kompjutorizaciji, ovdje u Goeteborgu na istim proizvodnim linijama istovremeno proizvodimo tri modela automobila S-70, S-90 i terenac XC-90”, objašnjava Bertil Samuelsson.

Kako to funkcionira u stvarnosti, ubrzo smo saznali. Tek 47 sekundi je dovoljno da kompjutorski navođeni stroj u metalnu karoseriju ugradi kompletnu komandnu ploču automobila, a nešto manje od pola minute potrebno je da se ugrade sjedala. Za kompjutoriziranu ugradnju stakala potrebno je tek 20-ak sekundi. Ipak, najveće iznenađenje slijedilo je pri ugradnji automobilskog podvozja. Napola dovršena vozila s jedne na drugu proizvodnu liniju prebacuje potpuno robotizirana platforma koja pomoću senzora mimoilazi prepreke i kirurškom preciznošću prevaljuje udaljenost od 30-ak metara.

Unatoč svemu, odjel za sigurnost najveći je ponos tvornice Volvo. Kako ističe Samuelsson, zbog toga su imidž najsigurnijih automobila na svijetu zadržali sve do danas. “Još sredinom 50-ih godina prvi smo testirali i uveli sigurnosne pojaseve u svoje automobile, da bi ih tek 10-ak godina poslije i svi ostali uvrstili u obveznu opremu.” Od iznimne sigurnosti ne odustaju ni danas, pa osim što imaju specijalne timove istražitelja koji zajedno s policijom izlaze na uviđaje svih težih nesreća u kojima sudjeluju vozila marke Volvo, prije pet godina dovršili su i halu u kojoj se u jednoj godini u umjetno izazvanim sudarima, potapanjima u jezeru i udarima u stijenu razbije i po 400 automobila. Pri tome se koriste pokusnim lutkama, koje fingiraju putnike u vozilu. Cijena samo jednog komada ove kompjutorizirane lutke stoji između 80 i 90 tisuća eura. Iako ni sami domaćini nisu mogli ni približno izračunati koliko godišnje troše na testiranje sigurnosti automobila Volvo, slobodna procjena je između 10 i 12 milijuna eura. Uslugama njihova centra koriste se i britanski proizvođači Jaguara, Aston Martina i Rovera, tvrtki koje od 1999., kad je u suvlasništvo ušao Ford, zajedno s Volvom čine Premier Automoto Group.

Unatoč tome, Tatiana Butovitsch-Temm, menadžer za komunikacije YCC tima već pri upoznavanju nas je upozorila: “Svjesni smo da smo jedan od manjih proizvođača automobila jer Volvo sudjeluje s tek jedan posto prodaje na svjetskom tržištu. Ipak”, nastavila je, “od ukupne prodaje naših automobila u SAD-u, zbog njihove sigurnosti čak 54 posto kupaca su žene. To je i bio razlog da osmislimo Your Concept Car, automobil koji su razvile isključivo žene. Krenule smo od ideje da žene od automobila uglavnom očekuju isto što i muškarci, uključujući i brzinu. Ali je njihova lista želja daleko veća, pa ako jedan automobil svojim performansama uspije zadovoljiti žene, sigurno će zadovoljiti i očekivanja muškaraca.”

A prema mišljenju mnogih YCC se doista odlikuje mnogim ženama toliko važnim detaljima. Od mnogo prostora za prtljagu, torbe, dječja kolica, do tzv. gullwing vrata koja olakšavaju ulazak. Za iznimni komfor u unutrašnjosti automobila, odabir boja i prirodnih materijala bila je zadužena dizajnerica Maria Uggla. Na pitanje o praktičnosti otvaranja vrata na uskim i zakrčenim gradskim parkiralištima, Maria Wildell Christiansen spremno odgovara: “Kod uobičajenih vrata minimalni potrebni razmak je 50 centimetara, a kod ovih vrata potrebno je 10 centimetara više. Na vratima su ugrađeni posebni senzori koji u slučaju premalo prostora ne dopuštaju otvaranje.”

Dizajnerica Ana Rosen zaslužna je za razna vanjska praktična rješenja. Među ostalim, njezina je ideja da umjesto klasičnog poklopca za rezervoar na YCC-u ugrade tzv. roller-ball kao na Formuli 1, koji sprečava istjecanje benzina i benzinskih para. Tu je i rezervoar za tekućinu za stakla, pa nema potrebe za podizanjem prednjeg poklopca automobila. Osmislila je i mnoge inovacije u izgledu i funkcionalnim rješenjima na karoseriji. O najvažnijim inovacijama primijenjenim na ovom automobilu kaže: “Mnoge je zbunjivalo što se na ovom modelu prednji poklopac uopće ne podiže, međutim ni jedan vozač zapravo ne želi doći u situaciju da mora prčkati po motoru jer to znači da je u pitanju kvar. Kompjutor u automobilu, prema željama žena, sam kontaktira bežičnom linijom servisera u trenutku kad u autu treba zamijeniti ulje ili svjećice, pa radnici u servisu zovu vlasnika i dogovaraju termin.”

Eva-Lisa Andersson, glavna menadžerica projekta, dodaje da zamjerke na podizanje haube uopće ne shvaća ozbiljno jer se sama uvjerila da ni muškarci nemaju pojma što zapravo gledaju kad otvaraju poklopac motora. Položaj klipova motora potpuno im je nevažan pri kupnji novog modela. “Njima je, sigurna sam, mnogo važnije da automobil može pružiti zadovoljstvo pri pritisku na papučicu gasa, a YCC to zasigurno može jer ga pokreće 230 KS. Osim automatskog mjenjača, ima i poluautomatski mjenjač na volanu, što također daje ugođaj vožnje u Formuli 1.”

“Ono što pak može usrećiti žene su senzori za paralelno parkiranje”, dodaje Tatiana Butovitsch-Temm. “Dovoljno je pritisnuti posebnu tipku i YCC će sam izmjeriti parkirno mjesto, javiti vam možete li svoj auto parkirati ili ne, te na kraju sam okretati kotače pod potrebnim kutom da biste savršeno precizno parkirali u prazan prostor. Iz auta možete ponosno izaći i široko se osmjehnuti u brk zavidnim muškarcima koji nikad neće znati da je umjesto vas parkirao kompjutor.”

Pet od devet članica YCC tima koje su tog dana bile u Goeteborgu, tek je manji dio ekipe koja je radila na posljednjem modelu automobila iz radionice Volva jer je projekt ponekad obuhvaćao i 50-60 ljudi. Da je riječ o doista pravom ženskom pristupu ovom projektu, govore i podaci koje muškarci nikad ne ubrajaju. “U ove dvije godine, otkako smo počeli razvijati YCC, ženama uključenim u rad rodilo se 14 beba, imali smo četiri vjenčanja i protivno svim predviđanjima, ni jedan razvod”, otkrila je Tatiana Butovitsch-Temm.

“Mi u Volvu često ističemo da su u našoj radnoj sredini žene jednako cijenjene kao i muškarci. Onog trenutka kad je prihvaćen naš projekt, to se dokazalo i u praksi, ali ne bez razloga. U ostalom, na rukovodećim mjestima radi čak 11 posto žena, što je iznimno mnogo jer je ipak riječ o automobilskoj industriji”, zaključila je.