U četvrtak, 13. svibnja 2004., održan je okrugli stol "Studenti i stipendije" na Sveučilištu u Dubrovniku, održan u sklopu projekta "Top stipendija za Top studente" koji provode tjednik Nacional i partneri Vipnet, Ingra, Podravka , Ina i Diners clubU četvrtak, 13. svibnja 2004., održan je okrugli stol “Studenti i stipendije” na Sveučilištu u Dubrovniku, održan u sklopu projekta “Top stipendija za Top studente” koji provode tjednik Nacional i partneri Vipnet, Ingra, Podravka , Ina i Diners club. Cilj okruglog stola je bio saznati kakvi su uvjeti studiranja i mogućnosti studenata tog sveučilišta. Iskristalizirala su se dva zaključka: Dubrovnik nema studentskog doma i najskuplji je grad za studiranje u Hrvatskoj. Svi studenti se slažu da je studentski restoran Minčeta najbolji u Hrvatskoj Dubrovačko sveučilište je najmlađe u Hrvatskoj i osnovano je prije manje od godinu dana a na njemu studira 3700 studenata. Što se tiče stipendija, dubrovački studenti primaju stipendije Grada, Dubrovačko-neretvanske županije, Hrvatske, Zaklade Ivo Račić i Top stipendije tjednika Nacional. Visine tih stipendija iznosi između 500 i 1000 kuna, dok Top stipendija tjednika Nacional iznosi 4000 kuna mjesečno.
Razgovarajući sa studentima u Dubrovniku, saznali smo da su prosječni mjesečni troškovi studentskog života iznad 3000 kuna, dok je u drugim gradovima prosjek između 2000 i 2500 kuna. Tu procjenu je potvrdio i Predsjednik studentskog zbora u Dubrovniku Robert Kulaš. Predstavnici gradske i županijske vlasti Ivo Mujo i stručna savjetnica za prosvjetu pri županiji Jagoda Jakir objasnili su nam da je jedan od razloga taj što Dubrovnik još uvijek nema dom za studente čija je izgradnja u planu. Također su naglasili kako Grad posebno stipendira djecu stradalnika domovinskog rata i daje pet stipendijama građanima prijateljskog Vukovara. Najinteresantnija je bila izjava Ive Bana, pročelnika Odjela za ekonomiju Sveučilišta koje je izjavio da su studenti preskromni . Naime, on tvrdi da svaki student treba mjesečno u sebe ulagati mnogo više novca. Pritom je mislio na knjige, kazališne predstave, dnevne novine, odjeću, ali i na zabavu i druženje s kolegama. Veliki doprinos okruglom stolu dao je Pero Mrnarević, jedan od dobitnika Top stipendije koji se sa zadovoljstvom prisjeća koliko mu je Top stipendija pomogla u studiranju, ali i u pronalasku posla. Naglasio je da je Top stipendija najbolja veza posao.

OKVIR 3

Darijan Marčetić
FER-Zagreb
Smjer-računarstvo
3.godina
prosjek-5.0

Vedran Vekić
PMF-Zagreb
Smjer- dipl.ing. fizike
2.godina
prosjek-4.64

Maja Bižaca
Tekstilno-tehnološki fakultet
Smjer-dizajn i projektiranje tekstila i odjeće
3.godina
prosjek- 4.86

Mario Živić
FER-Zagreb
Smjer-telekomunikacije i informatika
4.godina
prosjek-4,64

Dubravka Linić
Tehnički fakultet-Rijeka
Smjer-elektrotehnika, automatizacija, postrojenja i mehatronika
5.godina
prosjek-4,65

Ana Gregorić
Filozofski fakultet u Rijeci
Smjer-filozofija, engleski jezik i književnost
3.godina
prosjek-4,25

Damir Grebić
Medicinski fakultet u Rijeci
Smjer-medicina
6.godina
prosjek 4.77

Dalibor Lisko
Medicinski fakultet u Rijeci
Smjer-stomatologija
5.godina
prosjek- 4.81

Doris Dumičić
Filozofski fakultet u Rijeci
Smjer- matematika i informatika
2.godina
prosjek- 4.86

Tonči Kokan
PMF-Zagreb
Smjer-dipl.ing. matematike
4.godina
prosjek-4,8

Ivan Grgurić
Ekonomski fakultet u Zagrebu
Smjer-makroekonomija
4.godina
prosjek-4.6

Magda Davidović
Pravni fakultet u Splitu
4.godina
prosjek-4.96

Ivan Balić
Građevinsko-arhitektonski fakultet u Splitu
Smjer-građevina
3.godina
prosjek-4.71

Iva Mužević
Učiteljska akademija u Zagrebu
Smjer-razredna nastava-prirodoslovlje
4.godina
prosjek-4.53

Mia Martinić
Pravni fakultet u Splitu
4.godina
prosjek-4.77

Marijana Rakić
Medicinski fakultet u Rijeci
Smjer- medicina
4.godina
prosjek-5.00

Suzana Stanković
Sveučilište u Dubrovniku
Smjer-akvakultura
2.godina
prosjek-4.69

Leonardo Kren
Elektrotehnički fakultet u Osijeku
Smjer-dipl.ing. elektrotehnike
4.godina
prosjek-3.97

Bojan Dadasović
Pravni fakultet u Zagrebu
2.godina
prosjek-4.25

Romana Bajrić
Visoka učiteljska škola u Slavonskom Brodu
Smjer- učiteljski studij s informatikom
3.godina
prosjek-4.38

Marina Grabar
PMF-Zagreb
Smjer-prof. fizike i informatike
2.godina
prosjek-4.18

Otilija Sigeti
Veterinarski fakultet u Zagrebu
Smjer-doktor veterinarske medicine
Apsolvent
Prosjek-4.74

Mario Vranješ
Elektrotehnički fakultet u Osijeku
Smjer- komunikacije
3.godina
prosjek-4.75

Miroslav Ivanović
Sveučilište u Zadru
Smjer-engleski i njemački jezik i književnost
2.godina
prosjek-4.0

Darija Kraljević
Pravni fakultet u Osijeku
Smjer –diplomirani pravnik
2.godina
prosjek-4.57

Aleksandar Savić
Medicinski fakultet u Zagrebu
4.godina
prosjek-5.0

PROF.DR. MATEO MILKOVIĆ, REKTOR SVEUČILIŠTA U DUBROVNIKU

Rektor Sveučilišta u Dubrovniku prof. dr. Mateo Milković izjavio je da su dvije trećine od 3700 studenata redovni studenti. Najvećim problemom smatra nedostatak studentskog doma. “Treba sagraditi hostel koji će se ljeti koristiti u turističke svrhe. Grad , županija i Sveučilište trebaju se koordinirat. Zbog skupoće studiranja u Dubrovniku, čemu doprinosi američki fakultet, uvodimo obročne uplate studiranja i nagrađivat ćemo najbolje studente. Također želimo organizirati poslove uz koje će studenti moći studirati, a nadam se da će u budućnosti Dubrovnik postati međunarodno središte studenata.”

‘Cilj mi je svjetski rekord na 1500 m’
Ljiljana Ćulibrk, atletičarka i natjecateljica za ‘Top stipendiju’

Ljiljana Ćulibrk izuzetno je uspješna mlada hrvatska atletičarka koja drži preko 50 rekorda Hrvatske u različitim disciplinama i kategorijama, a ujedno je jedna od najboljih studentica Kineziološkog fakulteta u Zagrebu. Kao studentica 2. godine s prosjekom od 4,87 već drugu godinu za redom drži mjesto najbolje studentice godine. Istovremeno, iako još nije srušila seniorski državni rekord Slobodanke Čović iz 1987. na 1500 metara, trenutno u Hrvatskoj na utrkama na srednje staze nema konkurencije i još uvijek drži državni juniorski rekord. Već s 14 godina osvojila je medalju na Europskom prvenstvu, bila je druga na Mlađem juniorskom prvenstvu svijeta u Moskvi 1998. te na Svjetskim igrama mladih, neslužbenom svjetskom prvenstvu. Na Europskom prvenstvu u Ljubljani 1997. osvojila je treće mjesto, ispred današnje svjetske prvakinje na 1500 metara. No nakon toga uslijedio je niz ozljeda zbog kojih je u dva navrata bila prisiljena pauzirati skoro po godinu dana, što je u vrhunskom sportu strahovito dug period nakon kojega se mnogi sportaši nikada ne vrate. Kako je istovremeno bila maksimalno posvećena i školovanju, ispala je iz vrha mladih svjetskih atletičara. No nakon oporavka odlazi na Europsko prvenstvo u Grossetu 2001., gdje s 18 godina postaje prvakinja Europe. Plan za ovu godinu joj je srušiti državne rekorde na 1500 i 3000 metara te do 1. kolovoza napraviti normu za Olimpijske igre u Ateni. Do Olimpijskih igara 2008. u Pekingu planira se maksimalno približiti svjetskom rekordu na 1500 metara a nada se da ga može i srušiti. ‘’Želim da mi vrhunac karijere budu Olimpijske igre u Pekingu 2008., ali za to su mi potrebna određena sredstva’’, kaže Ljiljana Ćulibrk.
‘’Zbog toga sam se prijavila za ovu stipendiju, jer vrhunski sport zahtijeva ogromne izdatke za opremu, prehranu, farmakologiju i sve te sitnice bez kojih se u sportu ne može. Samo moja prehrana košta četiri puta više od prehrane cijele moje obitelji, a bez pravilne prehrane samo treniranje nema smisla’’, objašnjava Ljiljana Ćulibrk. Kako je vrhunski sport zapravo forsiranje tijela iznad granica njegovih mogućnosti, organizmu se mora svim sredstvima pomoći da nadoknadi štetu napravljenu na treningu. Zbog toga su prehrana i farmakologija toliko važne. Također njena sklonost ozljedama uzrokovana velikim tjelesnim naporima zbog kojih kosti dobivaju manju količinu kalcija i postaju lako lomljive, primorava je da bude izuzetno oprezna kada je zdravlje u pitanju. Što se budućnosti tiče, u atletici planira biti aktivna dokle god to bude moguće, a nakon Kineziološkog fakulteta joj je želja upisati postdiplomski i raditi u području znanosti vezanom za sport.