Objavljeno u Nacionalu br. 449, 2004-06-22

Autor: Plamenko Cvitić

NOVI ŠEF HRVATSKIH POSLODAVACA

Uspjeh Hrvatske na putu prema EU sada ovisi o biznismenima

Neven Mimica, nedavno izabrani čelnik Hrvatske udruge poslodavaca, koji će na tu funkciju stupiti 1. srpnja, objašnjava razloge prihvaćanja novog posla, unatoč tomu što nikada nije bio poslodavac, te najavljuje poteze koje će poduzeti kao šef HUP-a

Neven Mimica od 1. srpnja imat će još jednu funkciju ? čelnog čovjeka Hrvatske udruge poslodavaca.Neven Mimica od 1. srpnja imat će još jednu funkciju ? čelnog čovjeka Hrvatske udruge poslodavaca.Bivši ministar za europske integracije, danas zastupnik u Hrvatskom saboru, Neven Mimica od 1. srpnja imat će još jednu funkciju ? čelnog čovjeka Hrvatske udruge poslodavaca, a za Nacional objašnjava razloge prihvaćanja novog posla i zadatke koji stoje pred Hrvatskom na putu u Europsku uniju.

Hrvatska ima sve izglede da za tri godine bude na razini prosjeka članica 'HUP sada treba drukčije usmjeriti da postane servis poslodavcima u njihovoj prilagodbi velikom europskom tržištu'NACIONAL: Kako ste odlučili prihvatiti ponudu Hrvatske udruge poslodavaca da postanete njezin čelni čovjek? – Više od 25 godina u državnoj sam se upravi bavio pitanjima trgovinske politike, odnosa s inozemstvom, europskih integracija, što je u velikoj mjeri bilo vezano uz interese gospodarstva. Sad mi se ponudila prilika da stvari sagledam s druge strane – strane gospodarstvenika, poslodavaca, poduzetnika. Osnovni motiv što to činim baš sad bila je procjena da nakon dobivanja kandidatskog statusa slijedi faza pregovora, odnosno razdoblje u kojem inicijative, kreativnost i ideje više nisu na strani države nego na strani gospodarstva. Država će, naime, odraditi velik i važan dio posla u prilagodbama hrvatskog gospodarstva, ali po već uhodanim tračnicama. Zakonodavstvo će se usklađivati po pregovaračkim modelima drugih zemalja, bez neke velike maštovitosti, dok će se s druge strane poduzetništvo naći u potpuno novoj situaciji, gdje ništa nije zapisano ni u kakvim vodičima i priručnicima. Naši poslodavci najprije će se pitati kako preživjeti, a potom i kako napredovati na sto puta većem tržištu. Europsko tržište postat će domaće, i tamo će trebati opstati i napredovati, podignuti stupanj vlastite konkurentnosti te konkurentnosti cijelog gospodarstva. Tu ima mjesta za sve koji mogu pomoći svojim europskim znanjima, idejama ili nečim što treba upravo poduzetnicima. Od uspjeha ili neuspjeha prilagodbe gospodarstva ovisit će uspjeh ili neuspjeh ukupnog približavanja Europskoj uniji. Gospodarstvenici su oni koji guraju naprijed cijeli društveni standard. Shvatio sam da sam korisniji na ovoj nego na državnoj strani.

NACIONAL: Ipak, neki zlobno primjećuju da vi nikad niste bili poslodavac. – Točno. Međutim, bit ću glavni direktor HUP-a, koji po prirodi stvari ne mora biti poslodavac. Udruga ima svoja tijela, primjerice Izvršni odbor u kojem su poslodavci poput Darka Marinca iz Podravke, koji je predsjednik. Glavni direktor je taj koji koordinira stručne službe i posreduje prema van, iznosi stavove i interese udruge. S te strane glavni direktor nikad i nije bio poslodavac, i vjerojatno neće, jer poslodavci imaju profesionalni angažman u svojim tvrtkama, a ne u samoj udruzi.

NACIONAL: Koje su glavne odrednice onoga što namjeravate napraviti na novoj funkciji? – Ovo je faza kad se HUP treba drukčije usmjeriti, shvatiti da mora biti servis poslodavcima u njihovoj prilagodbi velikom europskom tržištu. Prema tome, veze s Europom, s europskim udrugama poslodavaca i nacionalnim udrugama u europskim zemljama, nešto je što treba jačati da bismo kroz suradnju, susrete i razgovore dobili punu sliku o tome kako poslodavci mogu biti konkurentni, kako se mogu održati na zajedničkom tržištu. Jedan od temeljnih smjerova u HUP-u bit će prikupljanje što više iskustava takvih udruga radi pomoći i servisa pojedinačnim članicama udruge. Sljedeći pravac aktivnosti, koji treba više naglašavati, jest pomoć udruge u uspostavi ulagačkih odnosa, odnosno pomoć u ulaganju, proizvodnji, izvozu. Treba pružiti jednu informacijsku infrastrukturu u poslovnom sektoru u Hrvatskoj. Postojeći program obrazovanja u HUP-u valja unaprijediti temama i informacijama o Europskoj uniji, funkcioniranju unutar sustava Unije, o tome što uopće donosi članstvo u Uniji.

NACIONAL: Nakon vijesti o vašem imenovanju proširilo se i nagađanje o otvaranju HUP-ova ureda u Bruxellesu, u kojem biste navodno vi radili. – Ideja o otvaranju ureda ovakvih gospodarskih udruga u Bruxellesu nije naša invencija, nije nešto novo i specifično. Ondje postoje uredi brojnih udruga, od komorskih do nacionalnih udruga poslodavaca. Za HUP će biti dobro da ima svoj ured u Bruxellesu da bismo pojačali komunikaciju s Europskom komisijom i drugim europskim ali i gospodarskim institucijama. Osobno mislim da to nije mjesto na kojem bih ja trebao biti, meni je mjesto u Zagrebu. No otvaranje HUP-ova ureda u Bruxellesu svakako će mi biti jedan od ciljeva.

NACIONAL: Kao bivši ministar za europske integracije jedan ste od ponajboljih poznavatelja Unije. Što nas čeka nakon euforije zbog dobivanja kandidatskog statusa? – Kratka euforija je dobrodošla, velika je stvar postati kandidat za članstvo i dobiti odluku da počinju pregovori o punopravnom članstvu. To je i presudna faza na našem putu prema Uniji. Naravno, još mnogo toga treba napraviti, ali trenutak dobivanja kandidature je velik trenutak. Želio bih pohvaliti i zahvaliti ovoj vladi, koja je uspješno završila dobro započet posao. Ono što dalje treba raditi bit će na dva kolosijeka. S jedne strane trebat će pregovarati s Unijom, izboriti se za što bolje pregovaračke pozicije i što lakšu prilagodbu, a s druge strane morat ćemo u zemlji završiti započete reforme, zasad je odrađeno tek 30-ak posto posla u prilagodbi europskom pravnom redu i kriterijima iz Kopenhagena. Pred nama je velik dio posla, ali ne sumnjam da se može završiti u sljedeće tri godine. Vjerujem da ćemo 2007. moći ponosno kazati da smo se prilagodili uvjetima, standardima i kriterijima Europske unije.

NACIONAL: U Hrvatskoj su još uvijek snažni zagovornici dvaju oprečnih mišljenja: dok jedni tvrde da će nam po ulasku u Uniju teći med i mlijeko, drugi tvrde da će nam biti lošije, da će nas eksploatirati veće zemlje. – Nisu u pravu ni jedni ni drugi. Većina stavova prvih temelji se na idealiziranoj slici Unije. Oni pak koji unaprijed odbijaju ikakve koristi od Unije također nisu u pravu, jer iskustva zemalja koje su dosad ušle u Uniju pokazuju da nitko zbog toga nije nazadovao, da su svi gospodarski napredovali. Isto tako, nitko nije izgubio svoje kulturne vrijednosti i identitet, jer Unija nema čvrste mehanizme kojima jede svoje članice i stvara neku amorfnu masu. Ne ugrožava napredak svojih članica, sve ovisi o tome koliko ćemo pripremljeni ući u Uniju. Generalno govoreći, koristi od integriranja bilo koje vrste najviše iskorištavaju najrazvijenije članice integracije. Prema tome, ako u ove tri ili četiri godine uspijemo podići konkurentnost hrvatskog gospodarstva, ako uspijemo dobro pregovarati o zakonodavnom okviru, odnosno dobrim prijelaznim razdobljima za neke prilagodbe, onda ćemo ući dobro pripremljeni, na razini prosjeka Unije, a to je dobra baza. Hrvatska ima sve izglede da bude pristojna članica Europske unije.

NACIONAL: Na državi je zadatak usklađivanja sa zakonodavstvom Unije. Kakav zadatak stoji pred gospodarstvenicima? – Ključna riječ je konkurentnost. To je ono bez čega se ne može preživjeti. Opći gospodarski kriterij za ulazak kaže da u Uniju može ući zemlja koja ima djelotvorno tržišno gospodarstvo, sposobno oduprijeti se konkurenciji koja dolazi iz razvijenog tržišta Unije. Vezano uz podizanje razine konkurentnosti postoji razloga za zabrinutost, ali i razloga za posao koji treba obaviti na razini tvrtke – pronaći tehnološke, proizvodne strukture sposobne omogućiti proizvodnju proizvoda koji se bez problema mogu plasirati na tržište Unije, kojima ne trebaju dodatne zaštite, carinske ili kakve druge. Potrebno je da i država uloži u obrazovni sustav, sustav pomoći istraživačkim poslovima i slično. Čeka nas još dosta posla.

Vezane vijesti

Mimica s povjerenicima EK-a o neumskom koridoru

Mimica s povjerenicima EK-a o neumskom koridoru

Potpredsjednik hrvatske Vlade Neven Mimica razgovarao je u utorak u Bruxellesu s dvoje povjerenika Europske komisije o tome kako uskladiti sa… Više

Komentari

Ovaj članak nema komentara.

Nije moguće komentirati članke starije od tri mjeseca.

Najnovije

Izbor urednika