"Znanje nam treba iznad svega, i inovativnost, jer ako želimo plivati i biti konkurentni u globalizirajućem svijetu i globalizirajućem gospodarstvu, onda to mora prije svega biti utemeljeno na znanju", svoje je viđenje za govornicom iznio predsjednik“Aktivno se bavi humanitarnim i volonterskim radom. Članica je Udruge studenata psihologije STUP i Udruge studenata s posebnim potrebama KORAK, a njezino ime je Maria Tomić”, završio je s najavom voditelj Davor Meštrović na prošlotjednoj dodjeli Top stipendija za top studente u hotelu Sheraton, no prozvana se top studentica nije pojavljivala. U prepunoj dvorani uzvanici su se počeli osvrtati, a kad se između redova stolica pojavila krhka, plava djevojka u invalidskim kolicima, očiju punih suza radosnica, odjednom je baš svakome bilo jasno što je svrha inicijative koju je prije tri godine pokrenuo Nacional. Zato se dvoranom prolomio urnebesan pljesak. Tamo gdje bismo mislili da je Maria Tomić zakinuta, ona je u svojoj izvrsnosti zapravo u velikoj prednosti ispred većine koja, recimo, nema problema sa stepenicama ispred brojnih institucija. Jer Maria grabi visoko po drugoj vrsti stepeništa.

Novih 25 izvrsnih studenata sljedeću će sveučilišnu godinu moći posvetiti studiju rasterećeni materijalnih briga, a zahvaljujući inicijativi Nacionala koji je, uz svoje poslovne partnere VIPnet, INA-u, Podravku, Ingru i Diners Club, prošlog tjedna već treći put podijelio Top stipendije za top studente. Još jedna u nizu dobrih vijesti vezanih uz ovu akciju, a čija je namjera promovirati znanje kao osnovnu pokretačku snagu svakog suvremenog društva, jest i činjenica kako je ona iz godine u godinu sve masovnija što već dovoljno govori o njezinoj uspješnosti. Broj studenata koji će od listopada ove do srpnja sljedeće godine primati mjesečno četiri tisuće kuna u međuvremenu se utrostručio, a fond koji je prve godine iznosio 320 tisuća kuna, ove se godine, baš kao i prošle, zaokružio na čitav milijun. Uostalom, i broj prijava, njih 348, oborio je dosadašnje rekorde, osobito stoga što su na adresu redakcije, odmah po objavi novog natječaja za Top stipendije, stigle u iznimno kratkom roku. Zato se već sada možemo veseliti sljedećoj godini kad bi fond za najveću studentsku stipendiju u Hrvatskoj mogao biti još izdašniji, a što bi financijsku pomoć omogućilo još većem broju izvanrednih studenata.

“Znanje nam treba iznad svega, i inovativnost, jer ako želimo plivati i biti konkurentni u globalizirajućem svijetu i globalizirajućem gospodarstvu, onda to mora prije svega biti utemeljeno na znanju”, svoje je viđenje za govornicom iznio predsjednik Vlade Ivo Sanader objašnjavajući zašto je želio biti nazočan, kako je rekao: “Ovom simbolički važnom skupu, ali sigurno i jednom skupu koji nas sve zajedno ohrabruje”. Posebno ohrabrenje mladim studentima, a njih stotinu s izvanrednim prosjekom ocjena sjedilo je u dvorani, bilo je i obećanje ministra znanosti obrazovanja i sporta Dragana Primorca da stipendisti, koji to budu željeli, mogu odmah postati i znanstveni novaci, tim prije što je i premijer Sanader u svom govoru istaknuo da ta ideja ima njegovu potporu. Uz premijera i ministra znanosti, obrazovanja i sporta, u prvom redu pred pozornicom na koju su se jedan po jedan penjali prozvani top studenti, sjedili su i ministar kulture Božo Biškupić, izaslanica predsjednika Republike Maja Kocijan, dogradonačelnik Grada Zagreba Milan Bandić te rektori svih hrvatskih sveučilišta.

Osim političara, koji su akciju prepoznali već u samim njezinim začecima, pa svečanosti dodjele već tradicionalno, svake godine, prisustvuju najviši dužnosnici državnog aparata, inicijativu Nacionala kao dobar ulog u vlastitu budućnost vidjeli su i gospodarstvenici, među kojima je VIPnet tvrtka koja ju financijski prati i pomaže od samih njezinih početaka.

“Vidimo u tome potencijal i za hrvatsko gospodarstvo i za VIPnet”, objašnjava svoju odanost akciji Top stipendije za top studente financijski direktor VIPneta Dino Dogan.
“Naša tvrtka inače zapošljava većinom mlađu populaciju, a u ovoj se akciji pronalazimo i stoga što se njome promovira znanje, stručnost i kompetitivnost, odnosno upravo one kvalitete koje njeguje i VIPnet. To je upravo ono što Hrvatskoj treba; osigurati da na svaku poziciju dođe onaj najbolji i ako tako postupimo, mislim da bi za hrvatsko gospodarstvo i općenito, za hrvatsku budućnost, to trebalo predstavljati bitan napredak u odnosu na neka ne tako davna prošla vremena. Iz vlastitog iskustva mogu potvrditi kako je mjesečna pomoć od četiri tisuće kuna svakom studentu i više no dobrodošla jer osobno sam svoje školovanje morao djelomično financirati i radom uz studij, tako da znam koliko je ovakva pomoć sa strane dobro došla”, rekao je Dogan. Ili, kako se vrlo precizno izjasnila Marija Radonić, predsjednica uprave Diners Cluba: “Svaka tvrtka u Hrvatskoj traži dobrog čovjeka, a ako je netko dobar student, to je prvi preduvjet da će on biti jako dobar zaposlenik i mi smo prema tome sigurno na putu da ga uzmemo, ako je dobar”.
Takav način rezoniranja zapravo je sasvim logičan i stoga inicijativa Nacionala i poslovnih partnera, koji su odlučili uložiti novac u stipendije za top studente, ne ide samo za promocijom načelnog stava redakcije ili bilo koje od pet tvrtki o važnom mjestu koje zauzima znanje i obrazovanost u njihovom sustavu i organizaciji. To je ujedno i promocija kadrova koji dolaze, a od kojih smo, kako se premijer referirao na jednu od narodnih poslovica, samo posudili ovu zemlju. Uostalom, kako je to sročio predsjednik uprave Podravke Darko Marinac: “Jedina stvarna prednost koju Hrvatska može imati jesu njezini ljudi. Za sve drugo smo ili premali ili ništa nemamo, a ljudski resursi danas podrazumijevaju znanje i sposobnosti. Ako ih nosimo, bit će nam lijepo u Europi i u budućnosti jer ćemo biti konkurentni. Prema tome, uložene kune u znanje su dobro uložene”.

Takvo mišljenje zastupa i Igor Oppenheim, predsjednik uprave Ingre koji je, također, vodeći se sve većim brojem prijava studenata na natječaj za Top stipendiju, akciju ocijenio vrlo uspješnom jer tako velik broj mladih ljudi koji su izvrsni u svojim rezultatima doista predstavlja, kako je zaključio, veliki potencijal.

“Naše višegodišnje sudjelovanje u ovoj inicijativi pokreće uvjerenje da su upravo mladi ljudi oni koji će omogućiti naš ulazak u Europsku uniju i ostvarenje procesa kojima težimo. Zato bih pozvao i druge tvrtke da nam se pridruže kako bi dogodine top stipendije podijelili još većem broju top studenata”, rekao je Oppenheim koji je, kao i drugi predstavnici tvrtki uključenih u akciju Top stipendija za top studente, bio članom Komisije što je između 100 finalista trebala odabrati 20 najboljih. Članovi Komisije, svi do jednog, rekli su kako je odabir bio gotovo pa nemoguć, stoga su o konačnom odabiru presudili uistinu sitni detalji. Neki su između njih stotinu odmah odlučili potražiti i buduće zaposlenike, kad su se već našli u poziciji da se s njihovim referencama upoznaju prije ‘konkurencije’.

“Mi smo se među zadnjima uključili u akciju što mi je bilo žao, nikako ne mogu preboljeti da su drugi tu ideju prepoznali prije nego mi. No, zato ju srdačno podržavamo i svake godine nastojimo povećati naš ulog. Zamijetio sam kako od ovih mlađih studenata nema puno tehničke struke i nekako bismo voljeli Stipendijskom vijeću na to svrnuti pozornost, jer to su djelatnosti koje su nama najinteresantnije”, zaključio je predsjednik uprave INA-e Tomislav Dragičević. Ove godine, doista, među finalistima za top studente našao se velik broj onih s prirodoslovnih fakulteta. Većina njih razmišlja ostati na fakultetu i rado će prihvatiti ponudu ministra Primorca. Dalo bi se zaključiti kako su sveučilišni rektori u Stipendijskom vijeću također među prijavama tragali za novim kadrovima, no za studente prirodoslovnih fakulteta glasali su i čitatelji Nacionala koji su među 348 prijava svojim glasovima odabrali pet stipendista. Čak je dvoje među njima na fakultetu Prirodoslovno?matematičkih znanosti, odjel matematike.

“Matematika je takva da se njome ili jako mučiš ili ti ide bez problema”, objasnio je Marko Doko, student treće godine matematike na PMF-u u Zagrebu i jedan od pet top studenata po izboru čitatelja Nacionala, objašnjavajući zbog čega je među stipendistima toliko njih s PMF-a. Njegova je ambicija također ostati na fakultetu kao znanstveni novak i uzdati se u obećanje ministra Primorca.
“Ova će mi stipendija dobro doći jer je dodatna literatura jako skupa”, veli Doko koji se u matematiku zaljubio još u četvrtom razredu osnovne škole koju je pohađao u Brelima.
Njegova kolegica Petra Rkman, studentica druge godine matematike na PMF-u, kazala je kako se stipendiji uopće prestala nadati kad je vidjela tko je sve u konkurenciji. Mjesečnim prihodom od četiri tisuće kuna pomoći će malo i kućni budžet jer joj je otac nezaposlen, a majka radi četiri sata što se, jasno, odražava i na prihode.

“Još kao mala htjela sam biti profesorica matematike i zemljopisa. Kasnije sam, naravno, shvatila kako je to prilično nemoguć spoj, pa sam se odlučila za matematiku. Sad bih pak radije nakon završenog studija ostala na fakultetu, ali za takve odluke još ima vremena”, zaključila je 21-godišnja Zagrepčanka koja već 12 godina trenira odbojku, a nedavno je osnovala i odbojkaški klub Multibibus.
Profesoricom ne želi postati niti Vida Bebić, studentica treće godine na Visokoj učiteljskoj školi u Splitu i još jedna od top studenata za koje su glasali čitatelji.
“Planiram upisati magisterij i voljela bih ostati na fakultetu. Jednog dana, tko zna, možda ću biti i ministrica”, kaže ova 22-godišnja djevojka iz Splita koja svoje slobodno vrijeme najradije provodi plešući folklor, a imala je i zapaženu ulogu u mjuziklu “My Fair Lady”, zbog čega je već nekoliko puta nastupala i na pozornici splitskog HNK-a.

“Možda ću se posljednju godinu studija prebaciti u Zagreb ili u Zagrebu upisati magisterij, jer zagrebačko sveučilište, na žalost, ima apsolutni primat među hrvatskim sveučilištima. Politiku bih ipak pokušala izbjeći pod svaku cijenu, iako smatram da bi se u prosvjeti štošta trebalo mijenjati, prije svega tradicionalne i zastarjele metode kojima se još uvijek služe naši pedagozi”, bila je kritična prema hrvatskom sustavu obrazovanja Vida Bebić.
Na fakultetu se nada ostati i Maja Kuhta, studentica šeste godine na Stomatološkom fakultetu u Zagrebu.

“Ne bih se sad htjela zakopati negdje u ordinaciju jer me zanima znanstveni rad i istraživanje”, kaže Maja Kuhta koja je, tjedan dana prije no što su je čitatelji izabrali za top studenta, dobila i rektorovu nagradu za svoj znanstveni rad, a što je, objašnjava, svojevrsna priprema za svakog tko bi u budućnosti želio postati znanstvenim novakom i nastaviti baviti se svojom strukom na sveučilištu.
“Puno će mi značiti tih četiri tisuće kuna mjesečno jer Stomatološki fakultet sam po sebi dugo traje, a i vrlo je zahtjevan zbog čega se na predavanjima i vježbama provode cijeli dani i nemoguće je uz to išta raditi”, objašnjava.
Uz sve, kako je ministar Primorac obećao, buduće znanstvene novake, među pet top studenata prema izboru čitatelja našla se i jedna buduća ekonomistica. Andrea Tunjić upravo je ‘počistila’ ispite na prvoj godini Ekonomskog fakulteta, a sa stipendijom, koju će primati, ima, kako i odgovara njezinoj budućoj struci, dugoročne planove.

“Najprije ću kupiti prijenosno računalo, a zahvaljujući akciji Ministarstva znanosti dobit ću ga po povoljnijoj cijeni. Kasnije ću vjerojatno pola od tog iznosa trošiti, a drugu polovinu stavljati na stranu kako bih imala neku ušteđevinu nakon što diplomiram”, objašnjava Andrea Tunjić koja također namjerava upisati magisterij, no potom se ne namjerava zadržavati na fakultetu već će, kako kaže, najvjerojatnije preuzeti tatin posao, odnosno rukovođenje građevinskom tvrtkom Scala ? Te u Splitu. U svojoj je biografiji, a na što se u svom govoru pozvao i premijer Sanader, Andrea Tunjić napisala: ”Želim raditi i živjeti u Hrvatskoj jer smatram da se i kod nas može ostvariti uspješna i ispunjena karijera”. Inicijativa Nacionala i prije svega činjenica da su se oko akcije Top stipendija za top studente okupili gospodarstvenici, ali i političari, dokazuje kako takvo njezino razmišljanje nije bez osnove.

Zoran Spasić rođen je 1981. godine u Splitu, gdje i živi. Student je 4. godine Fakulteta prirodnoslovno-matematičkih znanosti i odgojnih područja u Splitu, točnije zavoda za kineziologiju. Aktivno se bavi sportom, a kao član tima splitskog sveučilišta na Studentskom prvenstvu u Judu osvojio je 1. mjesto. Aktivno pomaže u fizičkoj pripremi mlađih sportaša. Svoj znanstveni rad usmjerio je na područje kineziologije. Akademske godine 2001./2002. dobio je Rektorovu nagradu.

Prije svega veseli činjenica da se iz godine u godinu nastavlja ova vaša hvalevrijedna inicijativa i da sve više iznimnih studenata i studentica time biva u mogućnosti primiti ovo veliko priznanje. Zahvaljujući ljudima poput vas, konačno su prepoznate vrijednosti našeg društva i u njih uložen financijski i medijski napor i, evo, nedavno ste ponovno pokazali kako iz godine u godinu nastojite da vrijednosti ostanu prepoznate. Novim dobitnicima želim od sveg srca čestitati, a kao prošlogodišnja dobitnica želim s vama koji ste ga učinili mogućim podijeliti ovo prekrasno iskustvo. Nije riječ samo o velikoj novčanoj nagradi, premda je za svaki dobar i temeljit studij nužno biti rasterećen od materijalnih briga. Mnogo je više riječ o velikom priznanju, osjećaju da je vaš trud prepoznat i cijenjen. Osobno me posebno veseli da ste, što dokazuje moj slučaj, jednako tako prepoznali vrijednosti humanističkih studija koji su često marginalizirani. Vaše me je priznanje, kao vjerujem i ostale dobitnike, motiviralo da ustrajem u studijskom radu, pri čemu ne izostaju ni akademski uspjesi, i da što je moguće prije privedem studij kraju. Svakako je, zahvaljujući novčanoj nagradi, učinilo mogućim razmišljati o nastavku studija, kao i njegovati različite druge interese.
Zbog svega toga još vam jednom najljepše zahvaljujem. Ovih nekoliko riječi neka bude i podrška, moja i mojih kolega dobitnika, vašoj inicijativi i skroman pokazatelj da je vaš trud više nego prepoznat i više
nego cijenjen.
S poštovanjem,
Barbara Stamenković