Luciano Benetton, talijanski modni magnat, već godinu dana čeka odgovor splitskih vlasti na prijedlog izgradnje centra.Kako raste interes za Hrvatsku kao turističko odredište, raste i interes za kupnju nekretnina na Jadranu i njihova vrijednost. U Dubrovniku cijene kuća i stanova vrtoglavo skaču. U staroj dubrovačkoj jezgri, posebice na Stradunu, četvorni metar stana doseže 6000 eura, a poslovnog prostora i do 10.000 eura. Godinu poslije slijedi ga i Split. Dioklecijanova palača i povijesna splitska gradska jezgra sve su zanimljiviji pa višestoljetne kuće, od kojih su mnoge zapuštene, stanovi i renesansne palače mijenjaju vlasnike. Usporedo se pokušavaju revitalizirati Dioklecijanova palača i uže središte Splita, koji su, godinama zapušteni i bez elementarnih uvjeta stanovanja, izloženi devastaciji i iseljavanju. Stravični trendovi s kraja 80-ih zaustavljeni su i stanje se polako poboljšava. Prema tada prikupljenim podacima, od 910 stanova u povijesnoj splitskoj jezgri, 450 nije imalo kupaonicu, 60 posto konstruktivnih elemenata zgrada procijenjeno je lošima, polovica stanovnika radije bi živjela izvan povijesne jezgre, a od sredine 80-ih iselila se petina od 2400 tada popisanih stanovnika. Urbanisti, planeri, arhitekti, konzervatori, gradski vijećnici odlučili su potaknuti povratak života unutar zidina Dioklecijanove palače. Poglavarstvo Splita spremno je usvojiti Projekt aktiviranja prostornih resursa povijesne jezgre Splita. U obnovu urbane gradske strukture unutar i izvan zidina Dioklecijanove palače već su se uključili trgovci nekretninama, poslovni ljudi i investitori čak triju novih hotela koji se grade ili obnavljaju nedaleko od Peristila. Zaklada Benetton spremna je uložiti u potpunu sanaciju podruma Dioklecijanove palače čak 2 milijuna eura i pretvoriti ih u vrhunsku galeriju, baš kao što je i Luciano Benetton zainteresiran za koncesiju na nekoj od lokacija unutar povijesne jezgre na kojoj bi niknulo reprezentativno zdanje “ujedinjenih boja”. I splitski intelektualci žele živjeti baš u splitskom Getu, gdje kupuju stare romaničke kuće i stanove i obnavljaju ih.

Split će uskoro dobiti službeni projekt obnove stare gradske jezgre, za što je Grad u ovoj godini osigurao 6,5 milijuna kuna Split će po uzoru na Italiju obnoviti jezgru na način da velikim tvrtkama dodijeli koncesiju na nekom lokalitetu, a one renoviraju spomenike kulture Talijanski biznismen, financijer i vlasnik licenci za izbor ljepote Riccardo Mazzucchelli prvi je shvatio da će silno porasti vrijednost nekretnina u Splitu. Vlasnik atraktivne Ville Floriane na Hvaru požurio je kupiti čak četiri stana u Dioklecijanovoj palači. Mazzucchelli je prije dvije godine kupio stan na Rivi, s pogledom na luku i otoke. On je, poštujući smjernice konzervatora, u ugaonoj lođi carske palače, pod izvornim lukom i rimskim kolonama, u kući koju je neposredno iznad podruma Dioklecijanove palače početkom 20. stoljeća preuredio poznati splitski arhitekt Kamilo Tončić. Drugi stan Mazzucchelli je kupio u neposrednoj blizini Peristila, iznad samog carga, jedne od dviju glavnih ulica unutar palače. Iz stana na mostu iznad Dioklecijanove ulice, u sklopu palače Augubio, koju je gradio Juraj Dalmatinac, Mazzucchelli je osigurao pogled na Peristil i katedralu Sv. Duje. Treći stan Mazzucchelli je kupio na Pjaci. Četvrti, za koji su završni pregovori u tijeku, pronašao je opet na Rivi, iznad restorana “Adriana”. “Vrijeme u kojem će znatno porasti cijene nekretnina u splitskoj gradskoj jezgri upravo dolazi. Francuzi, Šveđani, Norvežani, Britanci traže stanove i kuće, mladi umjetnici žele kupiti potkrovlja u središtu grada”, kaže Smiljana Trgo, vlasnica jedne od najuspješnijih splitskih agencija za nekretnine “Trgo company”. “Cijena četvornog metra još uvijek je 1000 do 1500 eura na Rivi, ali ona će stalno rasti. Jedna je slovenska investicijska tvrtka zatražila da joj moji agenti za nagradu od po 2000 eura nađu deset stanova u staroj gradskoj jezgri koje odmah žele kupiti.”

Stanovi na Pjaci, u Marmontovoj, Zadarskoj i drugim ulicama tako će dobiti nove vlasnike. Baš kao i trokatnica u Marulićevoj, iza raskošne palače Milesi, u kojoj je HAZU, a koju će obitelj Tonke Pobrice, punice rukometaša Petra Metličića, najvjerojatnije prodati jednoj Austrijanki. Rekord zasad drži stan na Rivi koji se prodaje kao poslovni prostor za nevjerojatnih 8000 eura po četvornom metru.

Nedavno je prodana i najljepša barokna palača u Dalmaciji, ona plemićke obitelji Cindro u Krešimirovoj ulici, Messerschmitt Stiftungu, najvećoj privatnoj zakladi za kulturnu baštinu u Europi. Nerješiv je problem dvaju privatnih prostora u prizemlju, od kojih je jedan sportska kladionica, za koju grad Split, unatoč silnim obećanjima tadašnjeg gradonačelnika i saborskog zastupnika, nije našao dva zamjenska prostora od po 20 kvadrata. Kad je propala prilika da se Zakladi Messerschmitt po tržišnoj cijeni proda palača Cindro, vlasnici je prodaju na dijelove. U prizemlju svoj je modni dućan kupila Leonarda Boban. Prvi kat kupila je tvrtka “Total Split” Tončija Pleštine koja izdaje potrošački almanah. Drugi kat na 150 kvadrata ovih bi dana trebao biti prodan slovenskoj tvrtki. Talijani i Slovenci prvi su shvatili da je nakon Dubrovnika na redu Split.

Najveća investicija u gradskoj jezgri svakako je preuređenje i obnova hotela “Central” na Pjaci, što ga je kupio Željko Kerum. Tržišna cijena njegova još neuređenog hotela na 2000 četvornih metara, u čijem je prizemlju ovog ljeta ponovo otvorena gradska kavana, već doseže 10 milijuna eura. “U obnovu hotela s pet zvjezdica, u skladu s uputama konzervatora, uložit ću 6 milijuna eura”, kaže Kerum. Luksuzni gradski hotel “Peristil” za nekoliko će dana otvoriti svoja vrata. Vlasnica, odvjetnica Vernea Caktaš, ravnala se prema smjernicama Konzervatorskog zavoda. “Trokatni hotel s 12 soba, uz zidine Dioklecijanove palače, u neposrednoj blizini Srebrnih vrata i Peristila, projektirao je arhitekt Jerko Rošin. Šef kuhinje bit će slavni kuhar Ferdo Odak. Investirali smo 2 milijuna eura”, veli Vernea Caktaš. Do kraja godine bit će završen i hotel “Vestibul”, vlasništvo poduzetnika Nene Nizića, koji je kupio prostore bivšeg gradskog Urbanističkog zavoda, odmah iza vestibula carske palače. “Uz kredit HBOR-a i subvenciju Ministarstva turizma, te stalni konzervatorski nadzor, uložit ću milijun eura”, kaže Nizić. Za izgradnju hotela “Vestibul”, koji pojedine zidove dijeli s Dioklecijanovom palačom, i koji će imati sedam soba i dva apartmana, brinu se i mlade arhitektice Katja Dešković i Saša Bui.

Mr. Radoslav Bužančić, savjetnik u Konzervatorskom zavodu, odlučio je s obitelji živjeti u samom središtu splitske gradske jezgre i vlastitim primjerom pridonijeti njenoj revitalizaciji. Nadomak Zlatnih vrata, u Dominisovoj ulici, Bužančić je u kući čiji su temelji antički, prvi kat romanički, drugi renesansni, a treći i potkrovlje barokni, kupio stari stan na četiri etaže i potpuno ga obnovio. “Nemam ništa protiv toga da stanove i palače unutar povijesne gradske jezgre kupuju stranci. Ali pretvaranje srca Splita u rezidencijalnu zonu, u koju će bogati i slavni navraćati tek pokoji dan godišnje, nije prava budućnost. Vidi se to na primjeru Venecije. Mislim da bi pravom strategijom obnove zapuštene i djelomice napuštene urbane strukture unutar palače Split mnogo učinio. Doista bi trebalo investirati u obnovu kuća kako bi se u palaču doselilo pedesetak mladih obitelji. Sve bi tada bilo drukčije”, ističe Bužančić. I ravnatelj Muzeja hrvatskih arheoloških spomenika Ante Milošević kupio je između Gradske lože i Bosanske ulice ruševnu romaničku palaču koju će obnoviti.

Ponuda Benettonove Zaklade za obnovu spomeničke baštine potpuno se uklapa u trend. “Kad smo nakon susreta prvih ljudi konzervatorskih službi Splita, Venecije i Verone shvatili da za obnovu i zaštitu Dioklecijanove palače nema dovoljno novca, predložili smo model po kojem u Italiji velike tvrtke uređuju najznačajnije spomenike kulture, a gradovi im dodjeljuju koncesije na lokalitete”, kaže “Benettonov” direktor za istočnu Europu Sven Bichler. Luciano Benetton pokazao je velik interes za rekonstrukciju Dioklecijanove palače i gradnju robne kuće unutar stare gradske jezgre. “Ponudili smo cjelovit projekt sanacije, sušenja i uređenja podruma Dioklecijanove palače, za što bismo donirali više od 2 milijuna eura. Od grada Splita očekivali smo da ponudi lokaciju na koncesiju od 30 godina, koja nakon toga ostaje gradu. U razgovorima u Poglavarstvu grada među osam ponuđenih lokacija odabrali smo onu na Trgu Gaje Bulata. Ni dvije godine nakon razgovora, projekta sanacije i uređenja podruma te pisama namjere grad još ništa nije poduzeo”, ističe Bichler. U Poglavarstvu su očito drukčije razumjeli Benettonovu ponudu. “Benettonov ulog u sanaciju, sušenje zidova i izolaciju podruma palače, njihovo uređenje i pretvaranje u galeriju nije donacija, nego prijedlog da se ulog kompenzira atraktivnim prostorom. Benetton je pokazao interes za prostor oko kuće Jelaska, secesijskog spomenika kulture iz 1903. Grad je zainteresiran za javno-privatno partnerstvo, ali partneri se neće birati izravno, nego putem natječaja, nakon usvajanja projekta i detaljnih urbanističkih planova”, kaže pročelnik Službe za staru gradsku jezgru Grada Splita Duško Marasović. “Mi nismo ni tražili ni uvjetovali lokaciju na Bulatovu trgu. To je prijedlog Grada”, ističe Bichler. “Ne odustajemo od prijedloga obnove podruma palače, koja bi donijela kulturni i gospodarski uzlet. Začuđuje nas šutnja gradske uprave, jer se ni nakon lanjskog susreta gradonačelnika Buličića i Benettona ništa nije dogodilo. Znamo da se partneri biraju na natječaju, ali se čudimo da grad još nije izradio pravilnik po kojem će valorizirati donatore.”

Za nekoliko dana Split bi trebao dobiti Projekt aktiviranja prostornih resursa povijesne jezgre i strategiju obnove urbane strukture, u prvoj fazi izvan, a potom i unutar srednjovjekovne povijesne jezgre. Služba za staru gradsku jezgru dovršila je složen projekt, a grad je u svom proračunu za obnovu povijesne jezgre samo u ovoj godini osigurao 6,5 milijuna kuna. Pri provedbi odluke o spomeničkoj renti Grad će osigurati još 6 milijuna kuna, a povratom dijela novca koji rentom ubire država još dodatnih 4 milijuna kuna. Tako će Grad uložiti u obnovu palače i središta grada u visini nikad realiziranog kredita Svjetske banke. Još prije nekoliko godina u proračunu je za tu svrhu bilo osigurano samo 500.000 kuna. “Grad će unutar Dioklecijanove palače financirati obnovu Etnografskog muzeja u Severovoj ulici, arheološke radove u podrumima, uređenje kamena na kolonadama Peristila, uređenje Mletačke kule, a država uređenje Zlatnih vrata”, kaže Duško Marasović, pročelnik Službe za staru gradsku jezgru. “Sve to nije dovoljno za obnovu pa smo još 2002. počeli raditi na Projektu aktiviranja prostornih resursa. Odlučili smo se za uređenje zapuštenih prostora unutar i uokolo palače koji imaju gospodarski potencijal, kroz izgradnju stanova, poslovnih, komunalnih, javnih ili uslužnih sadržaja. Uz prethodno definiranje kriterija obnove u kojoj je grad ili investitor, ili prodaje te prosotre ili sudjeluje u modelu javno-privatnog partnerstva.” Projektom je dosad potpuno definirano uređenje sedam lokacija unutar povijesne jezgre, ali izvan gabarita Dioklecijanove palače. Osim spomenutog Bulatova trga i bastiona Priuli, na kojem se predlažu trgovačko-hotelski sadržaji, na bedemu Cornaro, jedinom sačuvanom bastionu, predviđaju se polivalentni sadržaji, a na prostoru pred zidom Palače atraktivna ljetna pozornica, kao zamjena za Peristil. U istočnom dijelu povijesne jezgre i prostoru središnje gradske tržnice, predlaže se obnova bastiona Contarini i pretvaranje Hrvojeve ulice u polivaletni kulturni i javni prostor s dvije podzemne etaže. Projekt predviđa uređenje i rekonstrukciju samostana i klaustra Sv. Dominika, posve nova urbana obilježja prostora današnje gradske tržnice i jugoistočnog dijela jezgre te posve nov izgled Lazareta koji se urušavaju na Rivi.

U Ministarstvu kulture raspravlja se o lokacijama unutar Dioklecijanove palače. “Nije riječ o parcelizaciji ni o rasprodaji Dioklecijanove palače, nego o obnoviu srušenih ili zapuštenih lokaliteta unutar srednjovjekovne gradske urbane strukture”, kaže Duško Marasović. Unutar Palače želi se obnoviti i u poslovno-stambeni potencijal pretvoriti ruševine u Rodriginoj ulici, zapuštenu građevinu na Carrarinoj poljani koji je u većinskom vlasništvu grada, ruševine zgrada u Ulici Julija Nepota. Želi se obnoviti i palača Skočibušić na Peristilu koja je u vlasništvu grada. Rupa nastala u Ulici Ilirske akademije pogodna je za gradnju zgrada, možda proširenje hotela “Vestibul”. U Arhiđakonovoj ulici i kod Srebrnih vrata žele se natkriti i zaštititi vrijedni mozaici. U projektu obnove čekaju na red Severova ulica i Triklinij. Veći dio tih lokaliteta može se obnoviti prema modelima gospodarske komercijalizacije. Ako Grad doista podržava nova ulaganja, mora kudikamo brže dovršiti započeti posao. Sporost gradskih službi, nesposobnost političara, nesloga stručnjaka i dugotrajna procedura odvući će investitore i donatore poput Benettona drugamo. Ne mogu se planovi obnove palače donositi deset godina, koliko ju je Dioklecijan i gradio.

KARTA TRGOVA I ULICA UNUTAR DIOKLECIJANOVE PALAČE

1. renesansna palača Cindro u Kirešimirovoj ulici
2. palača Skočibušić na Peristilu
3. privatni hotel “Vestibul” u izgradnji, iza Vestibula, vlasnik Neno Nizić
4. privatni hotel “Peristil”, kod Srebrnih vrata Dioklecijanove palače, vlasnica Vernea Caktaš
5. most palače Augubio, nedaleko od Peristila, stan R. Mazzuchellija
6. stan mr. Radoslava Bužančića, Dominisova ulica, nedaleko od Zlatnih vrata
7. kuća Pobrica, iza palače Milesi
8. loža Dioklecijanove palače, Riva, stan R. Mazzuchellija
9. Pjaca, stan R. Mazzuchellija
10. privatni hotel “Central”, Pjaca, vlasništvo Željka Keruma
11. Riva, stan R. Mazzuchellija, stan iznad restorana “Adrijana”
12. kuća u obnovi, vlasništvo Ante Miloševića
13. podrumi Dioklecijanove palače – inicijativa Zaklade “Benetton”
14. obnovljena kuća Turističke zajednice Split