Posjet multipleksu bio je daleko manji od očekivanog, a jedan od najvažnijih razloga bio je izostanak dogovora između tri najveća hrvatska distributera – Hrvoja Krstulovića i njegove kompanije Blitz koja je suvlasnik "Blitz Cinestar" multipleksKada je prije deset i pol mjeseci u Zagrebu otvoreno prvo hrvatsko multipleks kino “Blitz Cinestar” sa 13 dvorana činilo se da će time biti riješeni svi problemi hrvatskih kinodistributera. Gledatelji će trčati u kino, bit će zaustavljen pad kino posjeta jer broj gledatelja u Zagrebu čini polovicu broja gledatelja u Hrvatskoj, a kinodistributeri bit će poslovno uspješni kao nikada do sada. Međutim, nakon samo mjesec dana dogodilo se sasvim suprotno. Posjet multipleksu bio je daleko manji od očekivanog, a jedan od najvažnijih razloga bio je izostanak dogovora između tri najveća hrvatska distributera – Hrvoja Krstulovića i njegove kompanije Blitz koja je suvlasnik “Blitz Cinestar” multipleksa, Envera Hadžiabdića, direktora “Continental Filma” i Gvozdena Vidovića, direktora kompanije “Issa” koja je ujedno suvlasnik pet kino dvorana “Broadway Tkalča”. Te tri kompanije imaju distributerske ugovore s najvećim hollywoodskim filmskim kompanijama pa tako Blitz zastupa kompanije Universal i Dreamworks, Continental film zastupa Buena Vistu, 20th Century Fox i Columbia Pictures dok Issa zastupa Warner Bros.

Šef multipleksa Hrvoje Krstulović odbio je smanjiti postotak od ulaznica pa je Hollywood zabranio Continentalu i Issi prikazivanje u Branimir centru Distributeri se moraju dogovoriti jer trpe i posljedice piratizacije filmova gdje se hit pojavi prije na DVD-u nego u kinima Zbog manjka najvećih hitova u multipleksu broj posjetitelja u prvih mjesec je bio vrlo nizak Otvorenjem multipleksa otvorila se Pandorina kutija sukoba kojoj su kumovale upravo hollywoodske kompanije koje su preko svojih distributera zatražile veći postotak od zarade zbog čega je najviše trpio kino program i, na kraju krajeva, sami gledatelji. Prve ozbiljne ideje o izgradnji multipleksa pojavile su se krajem devedesetih godina kada je Blitz u partnerstvu s belgijskom kompanijom Kinepolis namjeravao izgraditi multipleks u Novom Zagrebu, a otprilike u isto vrijeme Continental Film je u medijima također najavljivao izgradnju. Blitz nije uspio zbog prevelike cijene gradskog zemljišta dok su istupi Continental Filma bili probni baloni za koje se nisu uhvatili potencijalni poslovni partneri. U trenucima kada se činilo da će Hrvatska biti jedna od rijetkih zemalja bez multipleksa, pojavila se njemačka grupacija Kieft & Kieft, vlasnik lanca multipleksa Cinestar u Njemačkoj, koja je odlučila izgraditi multipleks u Zagrebu, u sklopu Branimir centra. Budući da nisu poznavali ovdašnje kino tržište, tražili su 50-postotnog partnera i suvlasnika multipleksa. U toj potrazi prvo su razgovarali s Continental Filmom koji nije prihvatio njihove uvjete, ali ih je prihvatio Blitz kojeg je 50-postotni udio stajao navodno dva milijuna eura.

Onog trenutka kada je Blitz postao suvlasnik multipleksa Blitz Cinestar, došlo je do prvih sukoba između Blitza, Continental Filma i Isse, sve pod hollywoodskim pokroviteljstvom. U trenutku kada je Blitz potpisao ugovor s njemačkim partnerom, on nije imao ugovor o kinodistribuciji ni s jednom velikom američkom filmskom kompanijom, već s nizom manjih nezavisnih kompanija. No, ubrzo nakon toga potpisuje ugovor s Universalom i Dreamworksom. Ništa čudno jer su u hollywoodskim kompanijama odmah procijenili da će njihovi filmovi u Hrvatskoj biti najbolje predstavljeni preko tvrtke koja je suvlasnik multipleksa. S druge strane, hollywoodski partneri Continental Filma i Isse poručili su svojim partnerima da po otvorenju multipleksa zatraže veći postotak zarade od ulaznica no što je bio do sada.

Naime, svih ovih godina egzistiralo je pravilo uvedeno za vladavine Kinematografa, vlasnika većina gradskih kino dvorana koje sada propadaju jedna za drugom. Tada je vlasnik kina, odnosno tvrtka Kinematografi, uzimala 60 posto od prodane ulaznice dok je distributer filma, znači Blitz, Continental Film, Issa ili netko drugi, dobivao 40 posto. Tek uz posebne iznimke i nakon velikih pritisaka Kinematografi su popustili, pa su za velike hitove, kao što su filmovi Jamesa Bonda i prvi dio trilogije “Gospodara prstenova”, pristajali na podjelu zarade s distributerom filma u omjeru 50:50. Velike hollywoodske kompanije, koje su od tih 40 posto uzimale velik dio, nisu bile zadovoljne takvom podjelom novca tražeći da distributer filma uzima tih 50 posto u slučaju gotovo svih filmova.

U europskim zemljama distributeri doista uzimaju više od 40 posto zarade od ulaznica, ali je sustav podjele novaca drugačije razrađen. Primjerice, za svaki se film posebno dogovara postotak, kao što se postotak mijenja i iz tjedna u tjedan pa tako u prvom tjednu prikazivanja nekog filma distributer dobiva veći dio zarade, koji se zatim smanjuje u svakom sljedećem tjednu. No, Hrvoje Krstulović, vlasnik Blitza i suvlasnik multipleksa, odmah je poručio ostalim distributerima da mu ne pada na pamet mijenjanje postotaka te da će i dalje dobivati 40 posto od ulaznica i točka. Reakcija hollywoodskih studija bila je očekivana – zabranili su svojim partnerima Continental Filmu i Issi da prikazuju filmove u multipleksu pod takvim uvjetima. Tako je prvih tjedana nakon otvaranja multipleksa kino program bio sačinjen od filmova koje distribuira Blitz te pokojeg filma nezavisnog distributera, kao što je to bio Kill Bill Vol. 1 distributera UCD. Posjetitelji multipleksa koji su očekivali reviju hitova pitali su se, neupućeni u problematiku, zašto se neki od hitova prikazuju samo u “Broadway Tkalči” i gradskim kinima, ali ne i u multipleksu.

Zbog manjka nekih od najvećih hitova, broj posjetitelja u multipleksu bio je u prvih mjesec dana neočekivano nizak, odnosno bio je podjednak broju gledatelja u multipleksu u Ljubljani koja ima dvaput manje stanovnika od Zagreba. Rijetki su se filmovi, poput “Troje”, nakon tri tjedna prikazivanja u ostalim zagrebačkim kinima, počeli prikazivati i u Blitz Cinestar multipleksu. Razlog je tomu to što hollywoodske kompanije pristaju na niži postotak zarade nakon nekoliko tjedana prikazivanja pa su tako, nakon tri tjedna prikazivanja u ostalim kinima, pristali na 40 posto zarade u multipleksu. No, to nije riješilo problem; multipleks u prvih nekoliko mjeseci ove godine nije prikazivao filmove kao što su “Studengora”, “Brother Bear – Legenda o medvjedu”, “Gotika”, “Posljednji samuraj”, “Ljubav nema pravila” i “Odbjegla porota”, da navedemo samo neke.

Bilo je jasno da treba doći do pregovora između Krstulovića, Hadžiabdića i Vidovića, ali je problem bio u njihovim ne baš najboljim privatno-poslovnim odnosima. Za najmlađeg među njima, 34-godišnjeg Krstulovića, prije 10 godina nitko nije pomišljao da će postati jedan od najjačih distributera. U početku je kupovao jeftine i male filmove, ali je ključni korak napravio 1997. godine kad je poprilično riskirao kupujući prava za film “Peti element”. Taj film i “Bean – film potpune katastrofe”, koji je također distribuirala njegova tvrtka Blit”, bila su dva najgledanija kino filma u Hrvatskoj te godine, potukavši hitove kao što je “Ljudi u crnom” najviše zahvaljujući snažnom marketingu. Od tada je u stalnom usponu, pa je u međuvremenu jakim nastupom pred holywoodskim kompanijama dobio prava na DVD i videodistribuciju filmova kompanije Columbia Pictures, koju je do tada imao Continental Film, što mu Enver Hadžiabdić ne može zaboraviti.

Neriješena situacija trajala je sve do svibnja ove godine. Do tada se program multipleksa i dalje većinom punio filmovima koje distribuira kompanija Blitz, ali je bilo jasno da neki filmovi služe popunjavanju rupa i da u normalnim uvjetima nikad ne bi našli mjesto u kinu, već samo na videu i DVD-u. Tijekom filmskog festivala u Cannesu, predstavnici Blitza i Continental Filma konačno su, uz konzultacije s američkim partnerima, postigli dogovor po kojem će dijeliti zaradu, dok će se filmovi kompanije Issa samo ponekad prikazivati u multipleksu. S jedne strane, Krstulović je morao popustiti jer multipleks i dalje nije postizao očekivane rezultate, dok je Hadžiabdić konačno smirio odnose sa svojim hollywoodskim partnerima, klasičnim financijskim grabežljivcima koji u svakoj zemlji, bila to velika Njemačka ili mala Hrvatska, žele maksimalnu zaradu.

Naime, ugovor s nekom od najvećih filmskih kompanija lokalnom distributeru donosi određenu financijsku sigurnost, ali i velike glavobolje. Ugovor o kinodistribuciji, kao i o DVD i videodistribuciji, koji se potpisuje na godinu dana, znači da lokalni distributer mora biti spreman na svakodnevna maltretiranja, odgovaranje na e-mailove koji dolaze doslovno svakih sat vremena, a u kojima se traže stalni izvještaji, od broja gledatelja njihovih filmova po danima pa do načina na koji će se odvijati marketinška kampanja za svaki film. Hollywoodski partner uvijek će omogućiti lokalnom distributeru određenu financijsku sigurnost, ali će paziti da se lokalni distributer financijski ne razmaše. Zato ne čudi anegdota koju nam je ispričao Enver Hadžiabdić: svojedobno su mu partneri iz Columbije Pictures prigovorili da se “predobro oblači”, što je značilo da se obogatio na njihov račun, a to je nedopustivo. U početku hollywoodska kompanija omogućava veću zaradu od filma lokalnom distributeru kako bi ga potaknuo na rad i pregalaštvo, ali se s vremenom taj postotak polako smanjuje.

Međutim, rješenjem problema u multipleksu nisu razriješeni odnosi među kinodistributerima. Naime, nakon što je Issa u sklopu Broadway Tkalče prije dva tjedna izgradila još dvije kino dvorane i time njihov broj povećala na pet, počeli su pregovori o načinu prikazivanja filmova. Dogovori iz multipleksa ne vrijede, sve kreće iznova, pa sada filmove kompanije Blitz kao što su “Bourneova nadmoć” i “Shrek 2” i Continental Filma kao što je “Zaboravljeni”, gledatelji ne mogu vidjeti u kinima Broadway Tkalče. Ponavlja se situacija iz multipleksa, ali sada sa zamijenjenim ulogama, pa sada Issa i direktor Gvozden Vidović moraju odoljeti pritiscima i zahtjevima Continental Filma i Blitza razmišljajući pritom kako da svakodnevno popune 1218 sjedala u svom kinu. Da rješenje nije tako blizu, govori i činjenica da se na svečanosti otvorenja dvije nove dvorane Broadway Tkalče nije pojavio nitko od čelnih ljudi kompanije Blitz. Do dogovora mora doći, među ostalim i zato što svi kinodistributeri trpe posljedice piratizacije filmova zbog koje se svaki filmski hit pojavi u Zagrebu na piratskom DVD-u prije no što dođe u kina, a hrvatska policija i pravosuđe potpuno su nesposobni suprotstaviti se tim nezakonitostima.

Kako američke kompanije grabe sve veći i veći postotak od prikazivanja svojih filmova, pokazao je prošlogodišnji primjer iz Njemačke. Tijekom prošlog ljeta kompanija Universal obavijestila je vlasnike kino dvorana u Njemačkoj kako povećava postotke od prodanih ulaznica u svoju korist, pa će tako njihova zarada za film “Van Helsing” iznositi 55 posto, za filmove “Hulk”, “Američka pita 3” i “Sinbad” – 52,5 posto i tako dalje. Osim toga, njemački vlasnici kina očekivali su da će ti postoci, kao i do tada, vrijediti samo prvi tjedan prikazivanja, nakon čega će se, od drugog tjedna prikazivanja, smanjiti na 47,5 posto. Međutim, Universal ih je obavijestio da će, u slučaju ova četiri filma, postotak pasti tek u petom tjednu prikazivanja. Uz sve to, ti postoci jednako su se odnosili i za kina u velikim gradovima i u manjim mjestima. Mnogi vlasnici kina bili su šokirani, neki od njih u znak protesta nisu željeli prikazati film “Hulk”, a Universal se branio tvrdnjom kako je piratizacija filmova u Njemačkoj velika pa na ovaj način moraju osigurati svoje redovite prihode.