Prema uobičajenom shvaćanju zapadnog radnika, a pogotovo onog iz komunističkih zemalja, radnik je u neprestanom sukobu s nadređenima i radi samo ono što mu se naredi. Dobitak menadžmenta smatraju svojim gubitkom. Nasuprot tomu, japanski radnik uvije“Hrvatska će biti prva zemlja iz bivšeg komunističkog bloka u kojoj ćemo održati seminar o Kaizen menadžmentu”, rekao je Yasuo Yamamoto, japanski poslovni čovjek koji već sedmu godinu živi u Zagrebu i predaje na Zagrebačkoj školi ekonomije i menadžmenta, koja u ožujku organizira taj seminar. “Riječ je o originalnom japanskom konceptu poslovanja koji su već prije dvadesetak godina prihvatile zapadnoeuropske korporacije, u tijeku najvećih recesija. Takvo vođenje poslovanja preuzeli su tijekom sedamdesetih i osamdesetih godina prošlog stoljeća iz stoljećima stare japanske poslovne tradicije. Cilj im je bio bez velikih ulaganja povećati efikasnost poslovanja”, dodao je Yamamoto. U odnosu na klasična ulaganja u poboljšanje učinkovitosti posla prednost Kaizen menadžmenta je što uz gotovo nikakva ulaganja, malim koracima i kroz dulje razdoblje poboljšava učinkovitost poslovanja.

LEAD 'Hrvatska se ne može natjecati jeftinom radnom snagom s drugim zemljama, ali pomoću Kaizena može podići kvalitetu rada'“Iako na području istočne Europe još nije ušao u lokalne tvrtke, Kaizen menadžment uspješno je primijenjen u nekoliko tvornica koje su na tom prostoru otvorili Japanci”, rekao je Zoran Stiperski, koji uz Yamamota vodi seminar. “Prema uobičajenom shvaćanju zapadnog radnika, a pogotovo onog iz komunističkih zemalja, radnik je u neprestanom sukobu s nadređenima i radi samo ono što mu se naredi. Dobitak menadžmenta smatraju svojim gubitkom. Nasuprot tomu, japanski radnik uvijek daje sve od sebe jer svaki svoj zadatak shvaća kao osobno usavršavanje i napredovanje. Dakle, cilj Kaizena je promijeniti način razmišljanja radnika o svojim poslovnim zadacima, ali i način rada njihovih nadređenih. Vodeći ljudi tvrtke moraju biti okrenuti izvan njezinih granica i istodobno nagrađivati kreativnost radnika, dok oni moraju preuzeti inicijativu umjesto da slijepo slijede zapovijedi”, rekao je Zoran Stiperski. “Temelj Kaizena je što ranije pronalaženje problema i bolja komunikacija”, rekao je Yamamoto i dodao: “Radnike treba prije svega hvaliti, a ne kuditi, treba ih procjenjivati i poticati. Oni moraju osjetiti povezanost s tvrtkom, znati da njihov rad netko promatra i adekvatno nagrađuje. Hrvatska ne može konkurirati jeftinom radnom snagom, primjerice, Ukrajini, u kojoj je prosječna plaća 100 eura. To znači da vrhunsku radnu snagu okupite plaćom od 150 eura. Zbog toga u Hrvatskoj treba podići kvalitetu rada, jer se trenutačna kvaliteta može u drugim zemljama dobiti i jeftinije.”

“Kaizen metoda nakon vremena prilagodbe daje izvrsne rezultate u industrijskoj proizvodnji, trgovačkim tvrtkama, a pogotovo u državnoj upravi, jer se temelji na prepuštanju inicijative radnicima koji poboljšavaju radnu okolinu, ali i na prikladnom sustavu nagrada. Sve to moguće je samo ako radnici imaju visoko stručno i moralno vodstvo. Umjesto da samo daju primjedbe, sami dobivaju mogućnost ispravljanja i dorađivanja procesa proizvodnje. Nakon što cijela tvrtka, od vrha do dna upozna Kaizen menadžment, više nema skrivanja od posla, a zaposleni dobivaju motivaciju”, zaključio je Yamamoto.

Yamamoto, inače rođen u Kini za vrijeme japanske okupacije 1941., većinu je svog radnog vremena proveo izvan Japana. “Uglavnom sam radio na području bivšeg Sovjetskog saveza, a nakon mirovine odlučio sam se na život u Ljubljani. Ipak, jedan moj prijatelj, sveučilišni profesor u Japanu, rekao mi je da ako planiram živjeti u ovoj regiji, onda to mora biti u Hrvatskoj. Naime, on je oženjen Hrvaticom”, rekao je Yamamoto. Uz Sovjetski savez i Japan, za svoju tvrtku Sogo Soshi, koja se bavi trgovinom, financijama i investiranjem, radio je u Poljskoj i SAD-u.