STUDIO 3LHD napravio je jedinstven projekt za hrvatski turizam“Bale – Valle je regija, koja ima nevjerojatan potencijal, od prirodnih bogatstava preko kulturnog i graditeljskog naslijeđa do paleontoloških nalazišta dinosaura”, kaže arhitekt Silvije Novak, jedan od partnera iz uspješnog arhitektonskog studija 3LHD, koji su nakon nekoliko mjeseci rada završili veliku, detaljnu studiju o kompletnoj revitalizaciji općine Bale u Istri. Do sada su održali četiri prezentacije u mjestu, a uspjeli su pridobiti, kažu, sve zainteresirane, od mještana i načelnika Bala Ede Pastrovicchia do župana Istarske županije Ivana Jakovčića. U subotu je u Balama potpisan sporazum svih stranaka, udruga i mjesnih odbora, kojim je projekt prihvaćen, a ako za dva tjedna studiju razvoja prihvati i Zbor građana, krenut će se u realizaciju tog dugoročnog projekta od kojeg svi u Balama očekuju veliki progres.

Ideja o revitalizaciji Bala, malog srednjovjekovnog gradića sa samo tisuću i pedeset stanovnika, potekla je iz samih Bala. Inicijator je bio Plinio Cuccurin, član Uprave Adrisa i predsjednik Uprave TD Rovinj, te predsjednik udruge Mon Perin i nositelj nezavisne liste, koja je pobijedila na izborima u Balama. Naručitelj projekta je bilo Poglavarstvo Bala. Cuccurin je zajedno sa svojim vršnjacima prije godinu dana osnovao udrugu građana Mon Perin, kaže, ne oko političke ideje, nego prvenstveno zbog revitalizacije Bala, svog rodnog mjesta. Inače, Mon Perin je ime brežuljka na kojem je izgrađen gradić Bale. Nakon pobjede na izborima uspjeli su postići konsenzus svih stranaka u gradskom vijeću ? SDP-a, HDZ-a i IDS-a oko budućeg razvoja Bala, dvojezične općine s puno doseljenika, u kojoj se budžet za godinu dana udvostručio – s 3.800.000 kuna u 2003. popeo se na 6.600.000 kuna, a očekuje da će u 2005. narasti do 14.000.000 kuna.

“Osnovna ideja bila je da se regija Bala od 81 četvornog kilometra pretvori u profitabilno poduzeće koje će se temeljiti na turizmu, poljoprivredi i kulturnoj baštini. Uzor nam je bila Toskana, a model organizacije rada pronašli smo u Tirolu”, objasnio je Cuccurin svoju viziju razvoja Bala, koja po njegovu uvjerenju postaje stvarnost. “Ovim projektom postignuti su uvjeti za razvoj Bala i njegova turizma u priobalju, pri čemu će projekt Mon Perin biti komplementaran, a ne konkurentan s projektom Brijuni rivijera, te će ostvariti sinergijski učinak za čitavu općinu. Uspijemo li u tome, a drugog izlaza nemamo, općina Bale postat će putokaz drugim, osobito malim i nerazvijenim općinama u Istri, ali i šire, jer će ukazati kako se vlastitim radom i zajedničkim naporom, bez obzira na ideološki predznak, može preuzeti odgovornost za budućnost.”

Edo Pastrovicchio, načelnik Bala, kaže da je Studio 3LHD razradio njihovu “nedefiniranu inicijativu” i ponudio studiju razvoja regije po mjeri građana Bala, što je njezina najveća vrijednost. Naime, tražili su da projekt obuhvati cijelu regiju, dakle i dva zaseoka Golaš i Krmed, te da ljudima omogući opstanak u toj regiji, što znači da im osigura posao i veće prihode, jer se sadašnji broj stanovnika smatra kritičnom brojkom za opstanak nekog mjesta te prirodni demografski rast. Također, kao prioritet je navedeno očuvanje okoliša i kulturnog i graditeljskog naslijeđa. Na pitanje kako su se odlučili za suradnju sa zagrebačkim arhitektima, odgovorio je da su željeli neovisne stručnjake koji neće biti ovisni o tamošnjim lobijima. Uz to, htjeli su pod svaku cijenu izbjeći klasične projekte koji su podrazumijevali izgradnju hotela i apartmana na obali. “Tako bi se odcijepili od razvijene obale i zauvijek ostali u zaleđu”, objasnio je Pastrovicchio. ”’3LHD-ovci’ su čak proveli neko vrijeme ovdje u Balama i osluškivali život ljudi, učili o povijesti, naslijeđu te prirodnim i kulturnim znamenitostima mjesta. Zadovoljni smo što smo dobili drukčiji projekt za revitalizaciju Bala, koji se temelji na održivom razvoju, što nam je bio prioritet.”

“Naš projekt predviđa stvaranje novog prepoznatljivog branda za cijelu općinu Bale”, objasnio je Marko Dabrović iz Studija 3LHD, koji su osnovali uz Novaka i Dabrovića, Saša Begović i Tanja Grozdanić. Upravo su dobili natječaj za obnovu splitske rive, a poznati su po nagrađenom “Mostu branitelja” u Rijeci i hrvatskom paviljonu “Kap vode – zrno soli” na Svjetskoj izložbi “EXPO 2005.” koja se otvara potkraj ožujka u Japanu. Trenutno rade, između ostaloga, projekt upravne zgrade Atlantic grupe i rekonstrukciju kina “Lika” u plesni centar i “Apolla” u dvoranu “Histriona”. Iako rade različite projekte, a između ostaloga i kao partner Hrvatskog nogometnog saveza na licenciranju nogometnih stadiona, svoj razvoj sve više usmjeravaju prema turizmu. U projekt razvoja općine Bale-Valle uključili su Studio “Cavarpayer” u stvaranju identiteta cijele regije što će omogućiti stvaranje nove tržišne marke.

“Naime, u današnje vrijeme brand Bale nikako ne može biti čisto more i sunce”, nastavio je Dabrović. “Zato smo u suradnji s dizajnericama iz Studija ‘Cavarpayer’ predložili novi brand Bale, koji se temelji na njezinim najvećim prednostima. Zamislili smo pet autentičnih baljanskih ‘proizvoda’, koji će biti njezini najbolji promotori u svijetu. Međutim, pod ‘proizvodima’ ne mislimo samo na predmete nego i na arhitekturu, baštinu ili bilo koji drugi sadržaj, koji kod potrošača može izazvati pozitivne asocijacije. Ideje su sljedeće: Bale kao regija maslinarstva sorte buža, dinosaurusa i paleontologije, te srednjeg vijeka, zatim grad Bale kao grad leptira i kao rezidencija plemenitaške venecijanske obitelji Bembo. Zapravo, projektom formiramo novi, prepoznatljivi identitet Bala koji objedinjuje gospodarski i demografski oporavak cijele općine.”

Objašnjavajući koncepciju, Novak je rekao da nisu željeli predložiti izgradnju hotela i apartmanskih naselja s osam tisuća kreveta kojom bi općina Bale zaradila ogroman novac od brojnih komunalnih doprinosa, a ljudi bi se zaposlili kao kosci trave ili portiri na hotelskom parkiralištu. “To je politika kratkog vijeka, a rezultat bi bio asimetričan razvoj ? težište bi bilo na obali, dok bi zaleđe ostalo nerazvijeno kao što je slučaj, primjerice, u Dalmatinskoj zagori.”

Gradić Bale smješten je na jugozapadnom dijelu Istre, na pola puta između Pule i Rovinja, a od morske obale je udaljen oko sedam kilometara. Općina ima gotovo deset kilometara potpuno netaknute i neizgrađene obale, što je velika prednost. Regiju karakterizira nerazvijenost, neizgrađenost, zapuštenost i demografska kriza. Čak je općinu mimoišao istarski ipsilon. Do obale postoji asfaltirana cesta, ali se zaustavlja 500 metara od plaže. U prošlosti je tu bila vojna baza Austro-Ugarske monarhije, koja je bila izgrađena zbog zaštite pulske luke. Iz tog razdoblja ostalo je šest prekrasnih, napuštenih i ruiniranih tvrđava, koje su nalik na brijunske. U vrijeme Titove Jugoslavije sve tvrđave su pripadale JNA. Uz to, mogu se pronaći ostaci rimskih vila i brojne crkvice, koje ne funkcioniraju, iako su u vrlo dobrom stanju. Također, po općini je porazbacano čak 80 zapuštenih stancija.

U uvali Colone kod Bala pronađen je potkraj osamdesetih kostur dinosaurusa, kojeg su stručnjaci nazvali valesaurus. To paleontološko nalazište smatra se jedinstvenim u svijetu, a mještani tvrde da ronioci mogu, gotovo u plićaku, pronaći još puno kostiju dinosaurusa, za koje se pretpostavlja da su živjeli u doba između 140 i 90 milijuna godina prije Krista.

U samom središtu Bala nalazi se Kaštel, palača nekada ugledne venecijanske obitelji Bembo, koja je izgradila većinu zgrada u središtu mjesta. Iako se u Balama obnavljaju zgrade novcem iz talijanskih fondova, u središtu mjesta ima puno zapuštenih i napuštenih kuća, koje govore o velikom odljevu ljudi. Doduše, u mjestu već desetljećima postoji likovna manifestacija “Castrum Vallis”, a zadnjih godina javljaju se neki pokušaji kulturnog oživljavanja mjesta, primjerice, prošle je godine u konobi Kamene priče osnovano privatno kazalište.

“U revitalizaciji Bala naglasak treba biti na poljoprivredi, koja se danas svela na fakultativne popodnevne aktivnosti, primjerice, nakon radnog vremena u brodogradilištu Uljanik ljudi se pomalo bave ovčarstvom, maslinarstvom i vinovom lozom”, nastavio je Novak. “Ideja je da se općina Bale podijeli na nekoliko poljoprivrednih grana ? maslinarstvo, vinogradarstvo, ekološko povrtlarstvo, ratarstvo i stočarstvo. Bale bi moglo postati centar maslinova ulja, Krmed ovčjeg sira, a Golaš vina. Plan je da se pored Golaša, na stanciji Bembo, napravi centar za kušanje vina za cijelu Istru.”

Bale bi po njihovu prijedlogu trebale postati regija jedinstvenog maslinarstva, a maslinovo ulje najvažniji proizvod. Taj je kraj nekad bio poznat po autohtonoj sorti ? maslini uljarici “buža”, koja je danas vrlo rijetka, a maslinici su uglavnom zapušteni. Kažu da je trenutno iskorišteno tek 10 posto kapaciteta. Legende kažu da je nekad bilo više maslinova ulja nego vode i da se od Bala do mora moglo doći po granama maslina. U mjestu i danas postoji mala, kamena uljara, koju bi trebalo osuvremeniti i nadograditi. Zato studija predviđa veliki rasadnik u kojem bi se uzgajali čokoti vinove loze te masline buža. Turiste bi odmah asocirala na uspješnu gospodarsku i gastro regiju s naglaskom na zdravoj hrani. Međutim, smatraju da se asortiman mora proširiti, jer u današnje vrijeme nije dovoljno ponuditi tržištu samo maslinovo ulje nego treba ponuditi različiti dijapazon uljnih proizvoda, primjerice, kozmetičke preparate kao što je sapun. Uz to, mogu se osmisliti atraktivna turistička ponuda poput “Staze maslina” ili degustacije maslinova ulja, berbe maslina i slično.

“Stope dinosaura i ostaci iz paleolita omogućavaju razvoj znanstvenog turizma”, nastavio je Novak. Predložili su tematski park, u kojem bi se replikama dinosaurusa simuliralo njihovo stanište, a u arboretumu bi se rekonstruirala flora i fauna iz paleolita. Predviđen je istraživački centar, suvenirnica s replikama dinosaurusa i njihovih jaja i drugo. “Time bi Bale postale popularna turistička atrakcija, jer sličnih tematskih parkova nema u ovom dijelu Europe, pa bi vjerojatno privukao posjetitelje iz susjednih zemalja.”

U studiju 3LHD protive se “tepih izgradnji” i širenju apartmanskih naselja u Balama, koja bi malo-pomalo okupirali i potrošili taj prostor. Zato su predložili imidž Bala kao regije humanih i autentičnih smještajnih kapaciteta ? stancija. “Zamislili smo grad Bale kao hotel čiji bi hodnici bile gradske ulice, a postojeće kuće hotelske sobe”, objasnio je Marko Dabrović. “Znači, cijeli grad postao bi hotelski kompleks. Recepcija, restoran i prateći sadržaji nalazili bi se u jezgri grada, a sobe za goste bile bi raspoređene po kućama Baljana. Bile bi adaptirane i standardizirane te opremljene tradicionalnim namještajem karakterističnim za Istru. Takav smještaj nudio bi iskustvo autentičnog života u srednjovjekovnom gradiću o kakvom mašta potencijalni gost.”

Studija predviđa samo dva hotelska kompleksa s ukupno 2300 kreveta 800 metara udaljena od mora. “Ti su se hoteli mogli podijeliti na 15-ak manjih hotela što na prvi pogled zvuči pitomije”, rekao je Novak. “Međutim, oni bi se trebali razbacati uzduž obale i zatim do svakog od njih izgraditi cestu i kompletnu infrastrukturu. No, ceste se u pravilu ne smiju graditi paralelno nego okomito na obalu da ne dođe do neželjene urbanizacije.”

“Zatim, zamislili smo obnovu 80 stancija, tradicionalnih gospodarskih zgrada, koje su suprotne masovnom turizmu i jako su zanimljive ljudima iz gradova”, nastavio je Novak. “Stancije bi kupili i obnovili ljudi koji imaju novac, a na imanjima bi se razvila agrokultura ? maslinarstvo, vinogradarstvo, povrtlarstvo i slično. Imale bi visoki standard ? bazen, jacuzzi, saunu i poslugu, mogle bi se iznajmiti, a gosti bi se mogli i aktivno uključiti u ‘posao’ na imanju, primjerice, kositi sijeno kao na feudalnom imanju.”

Četvrti “proizvod” odnosi se na Bale kao grad leptira: u regiji živi 390 vrsta leptira, a od toga su mnoge rijetke i zaštićene zakonom. “Takvo ekološko bogatstvo izniman je marketinški potencijal, kojim se na uvjerljiv način može ispričati priča o netaknutoj prirodi i prirodnom bogatstvu općine Bale”, kaže. Također, u vali, prirodnom amfiteatru, predviđen je multimedijalni muzej leptira.

“Bale se mogu uspješno propagirati i kao rezidencija plemenitaške, venecijanske obitelji Bembo”, nastavio je Novak objašnjavajući peti brand. Zato su zamislili da obitelj Bembo postane medij za prezentaciju srednjovjekovnih običaja u regiji, zatim gastronomije, muzike i cjelokupnog života Baljana, koji i danas žive u gotovo konzerviranoj, bajkovitoj atmosferi.

U Studiju 3LHD kažu da projekt želi što više sadržaja prebaciti u unutrašnjost, a obalu ostaviti prirodnom jer se ne borimo, kažu, za kratku turističku sezonu u srpnju i kolovozu, nego tijekom cijele godine. Tako su golf igralište locirali pored stancije Bembo, dakle kraj Golaša, a ne uz more, a zabavni park s ekstremnim sportovima u starom kamenolomu, jer smatraju da se jedino tako revitalizira i unutrašnjost. “Jedino osmišljavanjem sadržaja koji mogu funkcionirati tokom cijele godine, Hrvatska može imati uspješan turistički proizvod”, zaključio je Novak.