Igor BenzonIgor Benzon, Vinko Cuzzi i Marica Šćepanović, suci Županijskog suda u Splitu kreirali su 28. svibnja 2002. jedan od najsramotnijih pravosudnih skandala u Hrvatskoj. Oni su kao suci u sastavu izvan raspravnog vijeća Županijskog suda u Splitu izravno stali u zaštitu Žarka Peše, bivšeg pomoćnika ravnatelja Hrvatske izvještajne službe (HIS), Josipa Knezića, bivšeg ravnatelja Carinske uprave RH, Tihomira Marasa, bivšeg načelnika Odjela granične, pomorske i aerodromske policije PU Splitsko-dalmatinske i Davora Žanka, direktora u Hrvatskoj već svima znane tvrtke ‘M-Power Auto’ d.o.o. Han, Sinj. Oni su to učinili zato što su izdali rješenje u kojem su konstatirali da je istražni zahtjev Županijskog državnog odvjetništva podignut zbog sankcioniranja kriminala u poznatoj ‘Aferi Jeep’ potpuno neosnovan. Time nisu samo kreirali jednu od najsramnijih pravosudnih afera, već su i pokazali što misle o radu danas glavnog državnog odvjetnika Mladena Bajića, koji je upravo zbog svog angažmana na tom i sličnim slučajevima i dospio na odgovornu funkciju koju danas obnaša.
Taj zahtjev upravo je Mladen Bajić podnio prije godinu dana, 21. lipnja 2001.
Podsjećamo, u proljeće 2001. protiv spomenute četvorke, nakon temeljite obrade, u kojoj je zaplijenjeno i desetak terenskih automobila “M-Powera”, splitska PU podnijela je državnom odvjetništvu obimnu kaznenu prijavu sa 147 popratnih dokumenata. Bio je to prvi korak ka sankcioniranju aktera velike kriminalne, političke i financijske “afere jeep”, koju je “Nacional” otkrio u listopadu 2000.
“Afera jeep” je najviše poznata po tome, što su čelni ljudi HIS-a Miroslav Tuđman i Žarko Peša, šverc skupocjenim terenskim vozilima, njihov najam pripadnicima SFOR-a u BiH i retroaktivno oslobađanje plaćanja carine i poreza uvoznika terenaca “M-Powera”, prikazali kao tajnu špijunsku operaciju prebacivanja vozila u BiH za potrebe američke obavještajne službe CIA.
Nakon provedene obrade, Krim policija i splitsko ŽDO nisu imali nikakvih dvojbi. U slučaju “M-Powera” nije se radilo o uvozu nikakvih “motornih vozila za specijalne svrhe, već o kaznenom djelu zlouporabe položaja i ovlasti. U istražnom zahtjevu se navodi da su Peša, Knezić i Maras su kao službene osobe, a Žanko kao odgovorna osoba iskoristili svoj službeni položaj i ovlasti i u cilju pribavljanja znatne imovinske koristi uvezli 43 automobila visoke klase ukupne fakturirane vrijednosti 3.078.000 njemačkih maraka, bez plaćanja carine i poreskih obveza u iznosu od 2. 390.677 kuna, za koliko su oštetili proračun RH.
Istražni zahtjev je dospio u ruke istražnog suca Županijskog suda Davora Svaline, koji je nakon saslušanja Žarka Peše i Tihomira Marasa 26. listopada 2001. godine, pristao cijelu aferu tretirati kao strogu “državnu tajnu” i akciju od neobično visokog državnog interesa. Mladen Bajić je zatražio i saslušanje dr. Miroslava Tuđmana, ali se njegova izjava dana u pred istražnom postupku ne može upotrijebiti kao dokaz. Usto, Svalina je izrazio neslaganje sa istražnim zahtjevom ŽDO, pa se predmet našao pred izvan raspravnim vijećem Županijskog suda u Splitu.
Njihovo rješenje o navodnoj neosnovanosti istražnog zahtjeva koji je podnio Mladen Bajića nesumnjivo je sramotno za cijelo hrvatsko pravosuđe.
Igor Benzon kao predsjednik Županijskog suda u Splitu, bez znanja i autoriteta, vodi ovaj sud iz skandala u skandal. Benzon je poznat po zagonetno nestalom pištolju iz službenog sudskog sefa u ‘slučaju Budiša’ i po ‘slučaju Lora’, u kojem je za suca odredio nesposobnog Slavka Lozinu. Marica Šćepanović je sa Županijskog suda izbačena u HDZ-ovim čistkama i tek prije mjesec dana zalaganjem predsjednika Vrhovnog suda Ivice Crnića, vraćena na sud. Vinko Cuzzi, nekadašnji centarhalf splitskog “Hajduka” i predsjednik Kaznenog odjela Županijskog suda u Splitu, glavni je autor ove sramne i bahate pravničke brljotine, koja se umjesto na činjenice, u zaštiti evidentnog kriminala, stalno poziva na naloge maglovitih najviših državnih autoriteta, vrhovnu državnu vlast i potrebe obavještajnih službi.
Cuzzi je poznat po nizu sličnih sudačkih odluka, u kojima je odgovornosti oslobađao ili smanjivao kazne evidentnim počiniteljima teških kaznenih djela, čak i bludnih radnji nad djecom i maloljetnicama. Na odluku izvan raspravnog vijeća Županijsko državno odvjetništvo uputilo žalbu Vrhovnom sudu RH.
Rješenje o odbijanju istražnog zahtjeva ući će u među najrjeđe slučajeve hrvatskog pravosuđa, jer se doista ne pamti kada je sud u kriminalnoj aferi tolikih razmjera odmah, bez provođenja istrage, utvrdio da nikakvog kriminala nije bilo, unatoč 147 dokumenata skupljenih radom policije i državnog odvjetništva.
Štoviše, Cuzzi navodno ima pouzdana saznanja da se u švercu terenskim vozilima radilo “o suradnji između odgovornih hrvatskih i američkih službi, saznanjem najviših nositelja vlasti u RH”.
Ako se ne radi o Cuzzijevim izmišljotinama, bilo bi zanimljivo saznati je li CIA doista sudjelovala u toj operaciji i ako nije, tko to unutar obavještajne zajednice i danas štiti kriminal.