Objavljeno u Nacionalu br. 377, 2003-02-05

Autor: Nacionalova redakcija

Gazeta

Jačanje nacionalizma može ugroziti kreditni rejting Hrvatske

ANALIZA,  koja upozorava na rizik za kreditni rejting RH od rasta nacionalizma
ANALIZA, koja upozorava na rizik za kreditni rejting RH od rasta nacionalizma Jačanje nacionalizma u Hrvatskoj i napetosti u vladajućoj koaliciji osnovni su rizici za kreditni rejting Hrvatske u ovoj godini, donosi u svojoj analizi ugledna investicijska banka Schršder Salomon Smith Barney. U analizi se, među ostalim, ističe velika podrška hrvatskog stanovništva ulasku Hrvatske u EU, čak 75-80 posto. Tolika podrška pomaže politici reformi za približavanje EU, ali implementacija europskog zakonodavstva i demokratskih standarda još se uvijek potkopava nacionalističkim stajalištima pojedinih stranaka i sukobima unutar vladajuće koalicije, stoji u analizi. Ispunjenje međunarodnih obveza Hrvatske poput suradnje s Međunarodnim sudom u Haagu, povratak izbjeglica, odnosi sa Srbijom i Slovenijom vrlo su osjetljiva pitanja za hrvatske građane, tvrdi američka bonitetna kuća.

Balansiranje Vlade

Primjerice, čak 80 posto hrvatskih građana podržalo je Vladinu odluku da generala Bobetka ne pošalje u Haag. Vlada je nešto prije dopustila izručenje nekih hrvatskih generala Haagu, što joj je donijelo pad popularnosti. Vlada stoga pokušava balansirati između međunarodnih obveza prema Haagu i suprotstavljanja hrvatskog javnog mnijenja izručenjima hrvatskih građana. Nesuradnja hrvatske Vlade s Haaškim sudom štetila bi odnosima Hrvatske s EU i SAD-om, stoji u analizi.

Od siječanjskih izbora 2000. pobjednička šesteročlana koalicija stranaka predvođena SDP-om premijera Ivice Račana došla je u situaciju da sada ima samo četiri stranke u koaliciji. U lipnju 2001. iz koalicije je izišao Istarski demokratski sabor, a drugi po veličini koalicijski partner HSLS otišao je iz koalicije u srpnju 2002. Dražen Budiša, predsjednik HSLS-a, najprije se sukobio s premijerom oko suradnje s Haaškim sudom, ali posljednji sukob oko politike prema Sloveniji bio je ključan za njegov odlazak. Račan je potom rekonstruirao četveročlanu koalicijsku vladu i nastavio reforme. Premda je HSLS, uvijek sklon sukobima, izišao iz Vlade i time pridonio njenoj djelotvornosti, ipak unutar koalicije još ima sukoba oko nekih pitanja koji prijete njenom raspadu i prijevremenim izborima.

Usporavanje reformi

Ispitivanja popularnosti sadašnje vlade pokazuju da bi sadašnja četveročlana koalicija dobila 25-30 posto glasova birača, za razliku od izbora 2000. kad je četveročlana koalicija dobila 42 posto glasova. Rezultati ispitivanja glasača posljedica su nepopularnih poteza Vlade prema Haškom sudu, povremenih sukoba unutar koalicije, ekonomske i socijalne situacije, uključujući stopu nezaposlenosti od oko 20 posto. Ekonomske reforme, privatizacija i reforma radnog zakonodavstva također pridonose sporadičnim radničkim štrajkovima koje organiziraju sindikati javnih službi, stoji u analizi. Analiza predviđa kako će se reforme zbog predizborne godine ipak usporiti u 2003.

Vezane vijesti

"Talibanska demonstracija sile loš znak za budućnost"

"Talibanska demonstracija sile loš znak za budućnost"

Usklađeni talibanski napadi u Kabulu i drugdje, završeni u ponedjeljak nakon 17 sati borbe s 47 žrtava, najmasovniji su napadi u 10 godina rata i… Više

Komentari

Ovaj članak nema komentara.

Nije moguće komentirati članke starije od tri mjeseca.

Najnovije

Izbor urednika