Nakon što je zbog navodnih manipulacija u aferi “Fenixve” ponovno pritvorena Ljerka Ercegović, bivša direktorica Hrvatske poštanske banke, taj bi slučaj mogao postati neugodan za potpredsjednika Vlade Slavka Linića.

Linića je kao osobu koja je bila upućena u okolnosti afere “Fenixve” u svom iskazu pred istražnim sucem izravno spomenula Ljerka Ercegović.

Riječ je o projektu koji se prometnuo u paravan za pljačku hrvatskih poreznih obveznika, jer su hrvatski građani preko nezakonito plasiranih sredstava Hrvatske poštanske banke oštećeni za čak 54.915.000 kuna. Afera “Fenixve” otvorena je 23. siječnja 2003. kad je u večernjim satima u Zagrebu uhićena Ljerka Ercegović, a kao osobe umiješane u te događaje još su uhićeni i Josip Španjol zvani Bepo, Branko Vukušić zvani Pipo i Miloš Španjol, a za nezakonitosti su osumnjičene još neke osobe koje se brane sa slobode.

Krediti bez osiguranja povrata

Ljerka Ercegović osumnjičena je da je Hrvatsku poštansku banku u tom slučaju oštetila za najmanje 10 milijuna maraka, jer je ukupno u tom iznosu tvrtki ŇFenixveÓ i još nekima, raznim nezakonitim postupcima omogućila zaduživanje u kojem se banka nije valjano osigurala za povrat tog novca. Ljerka Ercegović u dvosatnom se iskazu branila tvrdeći i da se zbog projekta gradnje javne garaže i stambeno-poslovnog objekta u Rijeci sa svojim suradnicima bila sastala sa Slavkom Linićem, koji je tada u Rijeci obnašao funkciju gradonačelnika. ŇLinić mi nije dao nikakve naznake da bi išta u tom projektu moglo biti sumnjivo, ili da bi eventualno mogli postojati kakvi problemi. Mi smo tada čak razgovarali i o mogućnosti da uz sudjelovanje u tom projektu kao banka usporedo kreditno financiramo popravke fasada u Rijeci. Uglavnom, to također pokazuje da ja od Linića sigurno nisam dobila nikakve negativne informacije, kako o tom projektu, tako ni o njegovim nositeljimaÓ, izjavila je po tvrdnjama krugova bliskih istrazi Ljerka Ercegović iznoseći svoju obranu u tom slučaju.

Linićeva sanacija HPB-a

Međutim, ubrzo se pokazalo da je taj projekt poslužio tek kao paravan koji je pljačkom proračunskog novca lokalnim poduzetnicima trebao poslužiti za stjecanje vlasništva nad casinom “Rosalia”. Činjenica da ga je Ljerka Ercegović spomenula kao jednog od zagovornika tog projekta za Slavka Linića neugodna je i zato što je Linić kao jedan od najutjecajnijih ljudi u Vladi izravno sudjelovao u projektu u kojem je Vlada sanirala Hrvatsku poštansku banku. Tim potezom Vlada je sanirala i kredite glavnim akterima te afere.

Vlada je na teret hrvatskih poreznih obveznika Poštansku banku tiho sanirala u ljeto 2001. i time praktično zataškala kriminalne radnje Miroslava Kutle. Sve to učinjeno je s objašnjenjem da Vlada sanacijom HPB-a želi stvoriti novu jaku državnu banku, koja bi trebala osigurati novi uzlet domaćeg gospodarstva. Današnji trendovi u hrvatskom gospodarstvu pokazuju da je takva izlika bila tek loš alibi, koji je trebao zamaskirati skandaloznu spregu nove i stare vlasti.