TIGROVI iz 1. gardijske brigade vjerojatno će uskoro čuvati mir u okolici Nadjafa i Karbale Hrvatski bi vojnici mogli postati dijelom mirovnih snaga u Iraku u jesen ove godine u sklopu Multinacionalne divizije pod zapovjedništvom Poljske, doznaje Nacional iz izvora bliskih Vladi. Planira se u Irak poslati 50 pripadnika vojne policije ili satnije za mirovne operacije 1. gardijske brigade. Područje koje pokriva poljska multinacionalna divizija nalazi se između gradova Bagdada i Basre, a prostire se na 80 tisuća četvornih kilometara. Ondje živi 3,5 milijuna stanovnika, većinom muslimana šiita, a najveća gradska i vjerska središta Nadjaf i Karbala poznata su po teškim borbama američkih i iračkih snaga.
Mirovna misija
Poznavatelji situacije u Iraku tvrde kako bi hrvatski mirovnjaci u sklopu poljske multinacionalne divizije radili na poslovima uspostave stalnih kontrolnih punktova, pratnje konvoja humanitarne pomoći ili konvoja međunarodnih snaga, pretrage sumnjivih objekata te osiguranja prometnica i patrola, pješačkih i u vozilima.
Unatoč tome što je politički vrh države nedavno izjavio kako je Hrvatska spremna u Irak poslati vojnike u sklopu mirovne misije, dosta se toga već propustilo u angažmanu na međunarodnom planu. Ni u MORH-u ni u Vladi nema još jasnog i konkretnog odgovora oko slanja hrvatskih vojnika, a nisu još ni započeli bilateralni pregovori s Poljskom.
Krajem prošlog mjeseca, iza dobro zatvorenih vrata povijesne tvrđave i sadašnjeg zapovjedništva poljske kopnene vojske u glavnom gradu Varšavi, bez prisutnosti hrvatskih predstavnika, održana je najznačajnija međunarodna konferencija o angažmanu mirovnih vojnih postrojbi u Iraku u organizaciji poljskog ministarstva obrane i Glavnog stožera poljskih oružanih snaga.
Poljski sektor
Sa zainteresiranim europskim zemljama predstavnici Poljske, zemlje kojoj su SAD dodijelile upravljanje jednim od četiri administrativna sektora u Iraku, razgovarali su o planovima mirovne operacije i onome što čeka vojnike na terenu.
Nesudjelovanje Hrvatske na međunarodnoj konferenciji djeluje zabrinjavajuće na njezino brže približavanje NATO savezu osobito nakon potpisivanja Jadranske povelje zajedno s Makedonijom i Albanijom koje su se sasvim drukčije postavile prema krizi u Iraku. Obje su te zemlje, za razliku od Hrvatske, već poduzele sasvim konkretne korake i uputile svoje vojnike u Irak. Makedonija je to učinila 6. lipnja slanjem svojih specijalnih postrojbi, a Albanija spremno čeka poziv za odlazak 70 svojih vojnika.
Tek nakon međunarodne konferencije u Poljskoj i odluke NATO saveza od 21. svibnja 2003. o aktivnom angažmanu u pomoći Poljskoj, te Rezolucije Vijeća sigurnosti UN-a hrvatski se državni vrh ipak izjasnio za sudjelovanje hrvatskih vojnika u mirovnoj misiji.