“Gotovo 250 hrvatskih dužnosnika u potencijalnom je sukobu interesa, a na novoimenovano Povjerenstvo već čeka 51 predmet koji će morati riješiti. Ipak, ne vjerujem da će im to tako skoro uspjeti jer će prije svega morati ustanoviti vlastitu organizaciju i način rada”, izjavio je nekadašnji predsjednik Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa, član HNS-a Anton Kapraljević, koji je nakon nešto manje od godinu dana, koliko je proveo na toj dužnosti, krajem prošle godine podnio ostavku. Među sedam članova što ih je prošlog tjedna potvrdio Hrvatski sabor iz prethodnog je Povjerenstva i u novom njegovu sastavu ostala Marija Bajt, HDZ-ova zastupnica i potpredsjednica Kluba zastupnika te stranke. Za predsjednika Povjerenstva najvjerojatnije će biti izabran SDP-ov ekonom Josip Leko, a preostala dva člana od ukupno četiri jesu zastupnik manjina u Hrvatskoj, Nikola Mak, a iz HSP-a teolog i nekadašnji gradonačelnik Petrinje Pejo Trgovčević.
“Mnogi vjeruju da bi ovo povjerenstvo trebalo djelovati kao sud, no ono nema te ovlasti. Njegova je zadaća da državne dužnosnike suoči s činjenicom da moraju imati moralnu odgovornost prema javnosti. Drugim riječima, ako je netko oslobođen kaznene odgovornosti jer njegov čin nije kažnjivo djelo, to ne znači da nije bio u sukobu interesa”, rekao je Trgovčević za Nacional.
Uz četvero saborskih zastupnika među članovima Povjerenstva su i troje uglednih javnih djelatnika. Zlata Đurđević, docentica na Katedri za kazneno procesno pravo Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu u Povjerenstvo je, kako neslužbeno doznajemo, imenovana na preporuku uglednog kolege s Pravnog fakulteta, Ive Josipovića. Nakon Pravnog fakulteta poslijediplomski studij iz kriminologije završila je u Cambridgeu, na Pravnom fakultetu u Zagrebu obranila je magistarski rad, a godinu dana poslije i doktorsku disertaciju “Kaznenopravna zaštita financijskih interesa EU”. Govori engleski, njemački i francuski, a više se puta stručno usavršavala u inozemstvu. Osim što dobro poznaje Eeuropsko zakonodavstvo, a podsjetimo da je i Zakon o sprečavanju sukoba interesa u obnašanju javnih dužnosti donesen tek u listopadu 2003. u paketu s 50 drugih zakona koje je trebalo uskladiti s onima Europske unije, od 35-godišnje znanstvenice koja je bila najbolji diplomirani student u svojoj generaciji očekuje se i odgovoran pristup radu Povjerenstva.
Kako bi Povjerenstvo moglo donijeti pravovaljanu odluku, potrebno je da za nju glasuje najmanje četiri od ukupno sedam članova. Takvo je pravilo godinu dana sprečavalo normalno funkcioniranje prethodnog Povjerenstva koje na svojim sjednicama nikad nije uspjelo skupiti svih sedam članova. Brojem izostanaka prednjačila je, doznajemo, HSLS-ova zastupnica Đurđa Adlešić.
Deša Mlikotin Tomić, druga nestranačka članica Povjerenstva, redovna je profesorica i prodekanica Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, a na poslijediplomskim studijima u Hrvatskoj i inozemstvu predaje europsko pravo, pravo tržišnog natjecanja i pravo WTO-a. Članica je središnjeg odbora Europske udruge za pravo i ekonomiju.
Dvije znanstvenice svojim bi angažmanom u Povjerenstvu trebale osigurati da njegovo djelovanje bude ocijenjeno pozitivnim nakon skorog screeninga EU, a međunarodno priznanje koje su svojim radom do danas stekle zacijelo im je ispred dnevne politike.
Unatoč tako optimističnom gledanju na novi sastav Povjerenstva, treći nestranački njegov član, novinar i urednik Zorislav Antun Petrović, sumnja kako će to saborsko tijelo uspjeti napraviti išta spektakularno i to, kako dodaje, iz dva razloga: “Najprije, i ovo je povjerenstvo, baš kao i prethodno, shvaćeno tek kao poligon za političku borbu, a zapravo nemamo ni svoju proračunsku stavku. Među dužnosnike se prema Zakonu ubrajaju ne samo članovi Sabora, Vlade ili Ureda predsjednika, nego su tu neke tri tisuće ljudi koji potpadaju pod nadzor Povjerenstva dok ono u svojoj administraciji zapošljava samo tri djelatnika.”
Kao predsjednik Transparency International Croatia, novinar specijaliziran za teme iz gospodarstva te urednik i pokretač više gospodarskih magazina, Zorislav Antun Petrović vjeruje da će za rad Povjerenstva presudne biti reakcije javnosti na djelovanje i nalaze tog tijela i upravo na tome temelji svoj optimizam i razloge zbog kojih je prihvatio članstvo u tijelu od kojeg hrvatska javnost i EU mnogo očekuju. S obzirom na to koliko je visoko Hrvatska na sramnoj ljestvici najkorumpiranijih zemalja ne treba se zanositi mišlju da će rad Povjerenstva biti lak, pa će stoga i na prve konkretne rezultate trebati najvjerojatnije pričekati.