Prije desetak dana tvrtka Heli kompanija (HIKO) sa sjedištem u Zagrebu i njemačko-francuski koncern Eurocopter, potpisali su kupoprodajni ugovor o isporuci dvaju višenamjenskih helikoptera EC145, za medicinsku hitnu zračnu pomoć, potrage i spašavanja na kopnu i moru te za nadzor granice. Potpisivanje ugovora izazvalo je burne reakcije u hrvatskim zrakoplovnim krugovima. Mnogi su pomislili da je država bez obzira na natječaj već odabrala ponuđača za višenamjensku helikoptersku službu u Hrvatskoj. Sumnju u cijeli posao izazvala je činjenica da će oba helikoptera tipa Eurocopter EC-145 u vlasništvu HIKO-a do lipnja već biti obojena u boje hrvatske zastave i sa šahovnicom na repu helikoptera, što znači da u HIKO-u međunarodni natječaj smatraju najobičnijom formalnošću, premda tvrtka, osnovana u travnju prošle godine, uopće nema nikakve prethodne referencije za bavljenje tom vrstom posla.

Preuzimanje poslovnog rizika kupnjom helikoptera u vrijednosti 10 milijuna eura, bez čvrstog jamstva da će taj posao i dobiti, u poslovnim krugovima smatraju čistom ludošću, stoga su sumnje posve opravdane. Ministarstvo mora, turizma, prometa i razvitka demantiralo je takve sumnje tvrdnjom kako će se za višenamjensku helikoptersku službu tijekom ljeta raspisati međunarodni natječaj, a ugovor HIKO-a i Eurocoptera o kupnji dvaju helikoptera smatraju poslovnom odlukom privatne kompanije. Nacionalovi izvori bliski hrvatskom zrakoplovstvu izrazili su sumnju u regularnost budućeg međunarodnog natječaja, a za to su dali još nekoliko valjanih argumenata.

HIKO je već u lipnju 2004. održao prezentaciju helikoptera tipa Eurocopter EC 145 u zračnoj bazi Divulje kod Splita, i to u trenutku kada nitko u državi uopće nije raspravljao o višenamjenskoj helikopterskoj službi, niti je osnovano bilo kakvo povjerenstvo koje bi pripremilo međunarodni natječaj i dogovorilo što svaka ponuda treba sadržavati. Uz to, vojno sigurnosna agencija Ministarstva obrane Republike Hrvatske već je tada negativno ocijenila predstavljanje tvrtke HIKO, a osobito pojedine članove Uprave.

Tvrtka HIKO je samo dva mjeseca nakon osnivanja znala sve što država priprema; kakvi će biti uvjeti natječaja, kakve se referencije traže i slično. Kako drukčije objasniti činjenicu da je samo šest mjeseci poslije osnivanja HIKO kompanije utemeljeno državno povjerenstvo za organizaciju i koordinaciju Projekta višenamjenske helikopterske službe, čije se obrazloženje cijelog projekta u potpunosti podudara sa svim onim što su predstavnici HIKO kompanije već predstavili u svom programu mjesecima prije, kažu Nacionalovi izvori. Nije riječ samo o istovjetnim razlozima osnivanja službe već i o tehničkim detaljima, broju helikoptera, zračnim bazama i ostalom. Tako se u obrazloženju Ministarstva prometa od 15. listopada 2004. spominje da je potrebno osigurati šest helikoptera sa stajankama u Osijeku, Zagrebu, Rijeci, Zadru, Splitu i Dubrovniku, te nabavku dvaju helikoptera za potrebe Ministarstva unutarnjih poslova, koji će neprestano kontrolirati granicu. Isti broj i lokacije zračnih luka u Hrvatskoj spomenula je i HIKO kompanija, ali još u lipnju 2004., dakle pet mjeseci prije nego što je Vlada donijela vlastitu procjenu. Broj helikoptera potrebnih za takvu vrstu službe također se podudara s brojem helikoptera na koje računaju u tvrtki HIKO. Takvi podaci ne mogu biti slučajni, pogotovo zato što HIKO nema nikakve prijašnje referencije u zrakoplovstvu. Isti planovi tvrtke i države mogu ukazivati na blisku povezanost članova povjerenstva s predstavnicima HIKO-a, što sve druge ponuđače stavlja u neravnopravan položaj.

Hrvatski fond za privatizaciju odabrao je ovih dana pravnog konzultanta, odvjetnički ured ”Žurić i partneri”, koji će zajedno s Vladinim Povjerenstvom za višenamjensku helikoptersku službu koncipirati projekt i izraditi natječajnu dokumentaciju do sredine travnja. Nakon međunarodnog javnog natječaja odabrat će se najpovoljnija ponuda kako bi se potkraj 2005. počelo s projektom, doznao je Nacional.

Prema projektu koji je na svojoj sjednici 15. listopada 2004. usvojila hrvatska Vlada, okvirni uvjeti natječaja moraju sadržavati različite oblike moguće suradnje (leasing, najam ili drugi oblici osiguranja funkcioniranja višenamjenske helikopterske službe), kompletnu uslugu organizacije sustava i usku suradnju s Povjerenstvom, pri čemu će se osobito vrednovati brza edukacija kadrova.