“Nisam vidio dopis glavne tužiteljice raspravnom vijeću, nego sam samo informiran da se u njemu spominju ne osobe, već grupe ljudi. Oduvijek sam bio za individualizaciju svake krivnje te mi je zato ovakav način okrivljavanja neprihvatljiv”, izjavio je za Nacional u ponedjeljak navečer predsjednik Stipe Mesić.

Predsjednik Mesić tako je nakon dugog vremena postao prvi hrvatski politički dužnosnik koji se usudio javno kritizirati rad glavne haaške tužiteljice Carle Del Ponte. Mesić je zapravo ocijenio neprihvatljivim dopis koji je Carla Del Ponte u petak popodne uputila raspravnom vijeću u slučaju koji vodi protiv generala Ivana Čermaka i Mladena Markača.

Kasno popodne u ponedjeljak Nacional je došao u posjed ispravljene i pojašnjene optužnice haaškog tužiteljstva protiv generala Ivana Čermaka i Mladena Markača, koja će po svemu sudeći izrazito negativno utjecati na raspoloženje cjelokupne hrvatske javnosti spram Međunarodnog kaznenog suda u Haagu (MKSJ).

Čermaka, zapovjednika Zbornog područja Knin nakon “Oluje”, i Markača, zapovjednika specijalne policije MUP-a RH u vrijeme operacije, ICTY je optužio 24. veljače 2004. za zločine protiv čovječnosti i kršenje ratnog prava i običaja počinjeno tijekom i nakon operacije “Oluja” u ljeto 1995. protiv srpskih civila na širem području Knina. Dobrovoljno su se predali sudu 11. ožujka 2004. Na prvom pojavljivanju pred sucem odbacili su optužbe, a na privremenu slobodu pušteni su 3. prosinca 2004.

Njihovi odvjetnici potom su zatražili tužiteljstva da pojasni definiciju zločinačkog pothvata, na kojoj tužiteljstvo bazira većinu navoda iz optužnice.

Opisujući što zapravo podrazumijeva pod zločinačkim pothvatom kojim tereti Čermaka i Markača, glavna haaška tužiteljica Carla Del Ponte u izmijenjenoj verziji optužnice protiv njih dvojice, krug sudionika navodnog zločinačkog pothvata koji im stavlja na teret proširila je na gotovo svakog sudionika oslobodilačke akcije “Oluja”.

To je, ukratko, reakcija haaškog tužiteljstva na zahtjev raspravnog vijeća od 8. ožujka 2005., koje je sukladno traženju Markačevih i Čermakovih odvjetnika zatražilo od Tužiteljstva da ispravi nedostatke optužnice, posebno u pogledu definiranja kruga sudionika udruženog zločinačkog pothvata iz ljeta 1995., s navodnim ciljem etničkog čišćenja Srba iz Kninske krajine. Raspravno vijeće Haaškog suda sada treba odlučiti hoće li prihvatiti ovako pojašnjenu optužnicu, ili ne.

Podrobnije objašnjavajući što je točno mislila kad je napisala da su Čermak i Markač sudjelovali u zločinačkom pothvatu tijekom akcije “Oluja”, Carla Del Ponte je, definirajući krug sudionika navodnog zločinačkog pothvata, u točki 12. napisala sljedeće:

“Mnoge su osobe s Ivanom Čermakom i Mladenom Markačem sudjelovale u tom zločinačkom pothvatu. Te osobe uključuju: Franju Tuđmana, predsjednika Republike Hrvatske (umro 10. prosinca 1999.), Gojka Šuška, ministra obrane RH (umro 3. svibnja 1998.), Janka Bobetka, šefa Glavnog stožera Hrvatske vojske do sredine srpnja 1995. (umro 29. travnja 2003.), Zvonimira Červenka, šefa Glavnog stožera Hrvatske vojske za vrijeme i nakon operacije ‘Oluja’ (umro 17. veljače 2001.), Antu Gotovinu, generala Hrvatske vojske, razne časnike, dužnosnike i članove hrvatske Vlade i političkih struktura na svim razinama (uključujući lokalne vlade i lokalne organizacije), razne lidere i članove HDZ-a, razne dužnosnike i članove oružanih snaga RH, uključujući Hrvatsku vojsku, Hrvatsko ratno zrakoplovstvo, specijalnu policiju, civilnu policiju i druge sigurnosne i obavještajne službe RH, kao i ostale osobe, bilo poznate ili nepoznate.”

Haaško tužiteljstvo poslalo je raspravnom vijeću u sastavu Carmel Agius, Jean Claude Antonetti i Kevin Parker ovako pojašnjenu optužnicu na 29 stranica u petak, 6. svibnja. Odvjetnici Čermaka i Markača primili su je u ponedjeljak popodne.

Visoki dužnosnik Vlade za Nacional je u ponedjeljak predvečer izjavio da Vlada sve do formalnog početka postupka neće službeno komentirati taj slučaj. Međutim, isti dužnosnik izjavio je da je ovakvom izmjenom optužnice tužiteljstvo praktički izigralo nalog raspravnog vijeća.

“Tužiteljstvo ne može redefinirati optužnicu mimo sadržaja postojeće. No objašnjavanjem od čega se zapravo sastojao zločinački pothvat kojim terete Čermaka i Markača, u tužiteljstvu su prešli ovlasti i izigrali nalog suda. To su učinili nabrajanjem sudionika navodnog zločinačkog pothvata, jer njihovo nabrajanje zapravo ne objašnjava navodni zločinački pothvat, nego se može protumačiti i kao proširenje optužnice. To je i u kontradikciji s onim dijelom optužnice u kojem se navodi da tužiteljstvo u ovoj verziji ne iznosi ništa činjenično novo”, izjavio je za Nacional visoki dužnosnik Vlade.

S takvom percepcijom poteza haaškog tužiteljstva slaže se i Miroslav Šeparović, jedan od odvjetnika Mladena Markača.

“Ovako ispravljenom optužnicom u pogledu udruženog zločinačkog pothvata haaško tužiteljstvo neizravno je obuhvatilo više od tisuću ljudi. Tužiteljstvo je posebnim podneskom zatražilo da raspravno vijeće dopusti takvo proširenje kojim je prešlo okvire naloga. Optužnica je sada još nejasnija nego ranije. Mi ćemo zato ponovo u roku od 15 dana uložiti prigovor. Vjerujem da ćemo sada lakše obraniti našeg klijenta, jer je očito da tužiteljstvo ima probleme s definiranjem tog zločinačkog pothvata i njegovih sudionika. Prema sadašnjoj situaciji, mi ćemo pozvati više od tisuću ljudi za svjedoke da kažu jesu li sudionici zločinačkog pothvata”, izjavio je za Nacional Miroslav Šeparović.

Čedo Prodanović, odvjetnik Ivana Čermaka, tvrdi da ovako pojašnjena optužnica ništa ne mijenja u odnosu na njegova klijenta.

“Promjene u optužnici su mi neobjašnjive. No, kako se baziraju na hipotezama koje ne podupiru dokazi sadržani u spisu optužnice, one ništa ne mijenjaju na stvari. Posebno želim reći da ove promjene ne uključuju nikakve konkretizacije ranijih optužbi protiv Čermaka. Optužnica sukladno nalogu raspravnog vijeća nije ničim dodatno konkretizirana, nego je samo nadopunjena hrpom drugih informacija irelevantnih za inkriminacije koje Čermaku stavljaju na teret”, izjavio je za Nacional Prodanović.

Dobro upućeni pravnički krugovi tvrde da ovako izmijenjena optužnica nipošto nije formalno proširenje optužnice na neke druge osobe. O tome bi se moglo govoriti tek ako bi uz Čermaka, Markača i Gotovinu haaško tužiteljstvo za udruživanje u zločinački pothvat uoči i tijekom “Oluje” i formalno optužilo druge osobe.

No, isti pravnički krugovi Nacionalu su potvrdili da ovako izmijenjena optužnica šalje vrlo neugodnu političku poruku hrvatskoj javnosti.

“I druge su optužnice, primjerice ona protiv Slobodana Miloševića, nadopunjavane popisom nekih drugih osoba koje terete za razne zločine. Međutim, u njegovu predmetu nigdje za zločine nije optužen tako širok krug ljudi iz različitih političkih struktura Srbije i Crne Gore”, izjavio je za Nacional dobar poznavatelj prilika na Haaškom sudu.