Objavljeno u Nacionalu br. 330, 2002-03-12

Autor: Berislav Jelinić

POSLOVNI REZULTATI HRVATSKIH BANAKA

Dobit Zagrebačke banke u 2001. smanjili su i preoprezni plasmani gospodarskih kredita

Najveće banke objavile su svoje poslovne rezultate

Najveće su hrvatske banke objavile svoje poslovne rezultate za prošlu godinu, u kojoj su im građani u poslovnice donijeli milijarde njemačkih maraka pretvarajući ih u eure. Bilanca Zagrebačke banke narasla je za gotovo nevjerojatnih 11 milijardi kuna, što je više od cijele Raiffeisen banke, čak i od Riječke banke, koje se bore za treće mjesto po tržišnom udjelu, no koje će izgubiti kad se spoje HVB i Splitska banka u zajedničku bilancu veću od 13 milijardi kuna. Ukupni depoziti, odnosno novac koji su građani i poduzeća povjerili Zagrebačkoj banci, dostigli su čak 37 milijardi kuna, pa je ona znatno smanjila svoju ovisnost o kreditnim obavezama, koje su uglavnom skuplje.
No, dobit Zagrebačke banke nije ni izbliza tako eksplozivna kao rast štednje. Dok je godinu prije dobit Grupe Zagrebačke banke iznosila više od milijarde kuna, a same banke 978 milijuna kuna, u 2001. godini dobit Grupe nakon oporezivanja pala je na 464 milijuna kuna, a banke na manje od 400 milijuna – samo 387 milijuna kuna. Za usporedbu, kudikamo manja Privredna banka objavila je neto dobit od 517 milijuna kuna. Naime, bilanca Zagrebačke banke je veća od 41 milijardu kuna (Grupe čak 48 milijardi) dok je bilanca Privredne banke 27,6 milijardi kuna. Razlika njihova tržišnog udjela je dakle 14 milijardi kuna, a dobit PBZ-a je veća 130 milijuna kuna (kolika je otprilike cijela dobit Splitske banke – 125 milijuna kuna, Riječke – 135 milijuna kuna, ili Raiffeisen banke – 159 milijuna kuna).
Najveće banke objavile su svoje poslovne rezultate Više je razloga tome. Prije svega, mijenjali su se porezni zakoni, a uz to, 2000. godine, država je da spasi Istarsku banku mnogim bankama omogućila da revaloriziraju neke stare obveznice, čime je najviše profitirala Zagrebačka banka. Zatim, Zagrebačka je 2000. godine skupo prodala svoj veliki udio u Plivi (nedavno je opet jeftino kupila Plivu). Napokon, Uprava banke je računala da će ulazak Konzorcija UniCredito Allianz biti dovršen lani. Zato je formirala ogromnu dobit od koje je lavovski dio otišao u nagradu vrlo širokom krugu od 240 menadžera banke.
Svejedno, unatoč poreznim razlozima, zatim preuzimanju i transakcijama s kupoprodajama Plivinih dionica, relativno niska dobit Zagrebačke banke posljedica je još i specifične poslovne politike. Nakon što je u toku bankovne krize prije nekoliko godina Zagrebačka banka morala izdvojiti ogromne rezervacije da pokrije svoje plasmane, najviše u Gucić grupu, poslije toga je vrlo oprezno odobravala kredite poduzećima, zahtijevajući debele garancije, a i od građana zahtijevajući niz potvrda i uvjerenja. Gotovo da je nekoliko godina samo produžavala stare kreditne linije. Tek je u 2001. godini povećala kredite poduzećima za desetak posto, na približno devet milijardi.
Dok su druge banke izlazile ususret velikim poduzećima i agresivno ih kreditirale, predsjednik Uprave Zagrebačke banke Franjo Luković u više je prilika upozoravao da je oporavak gospodarstva još vrlo nesiguran i ranjiv. Raiffeisen banka je, na primjer, povećala kredite poduzećima više od sto posto. Pitanje je, međutim, što Zagrebačka banka čini s ogromnim iznosom od 37 milijardi kuna depozita, što je trećina svih bankovnih depozita u Hrvatskoj? Po cijenu niže zarade Zagrebačka banka spremala je novac u državne vrijednosne papire, koje je Hrvatska u posljednje vrijeme često izdavala, ali također i u inozemne vrijednosne papire, gdje su gubici nemogući.

Vezane vijesti

Slovenske banke sve teže kreditiraju gospodarstvo

Slovenske banke sve teže kreditiraju gospodarstvo

Slovenska središnja banka upozorila je u srijedu na rastuće gubitke slovenskih banaka zbog čega se i dalje smanjuju mogućnosti kreditiranja… Više

Komentari

Ovaj članak nema komentara.

Nije moguće komentirati članke starije od tri mjeseca.

Najnovije

Izbor urednika