Prosječni radnik u Hrvatskoj sa svojom bi ukupnom godišnjom, prosječnom neto plaćom, koja je za prošlu godinu iznosila ukupno oko 42,5 tisuće kuna, mogao kupiti pet do sedam kvadrata stana, ili oko dvije trećine automobila niže klase, ili, primjerice, sobni i kuhinjski namještaj. Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenom u pravnim osobama Republike Hrvatske za razdoblje od siječnja do prosinca prošle godine iznosila je 3541 kunu. To je u odnosu na prethodnu godinu nominalno više za 6,5 posto, a realno za 1,6 posto, podaci su Državnog zavoda za statistiku. Iskazano u brojkama prosječna je lanjska neto plaća bila za 215 kuna veća od one u 2000., a za 486 kuna veća nego u 1999. Lanjski rast neto plaća najskromniji je u nizu posljednjih nekoliko godina, na što je utjecala Vladina politika zamrzavanja plaća u državnim poduzećima i smanjivanja plaća u državnom i javnom sektoru koje je planirano kao 10-postotno. Po visini prosječne neto plaće isplaćene u 2001. u pojedinim djelatnostima, prednjači zračni promet sa 6260 kuna, a slijede osiguranje i mirovinski fondovi, osim obveznog osiguranja, sa 5498 kuna. Međutim, ove prosjeke treba dovesti u pitanje, jer istodobno neki drugi podaci govore da su prosječna primanja i niža i viša. Naime, kroz Regos je prošlo u prvom mjesecu, prema njegovim podacima, 1,2 milijuna uplata za drugi stup mirovinskog osiguranja, što znači gotovo toliko i plaća (jer obrtnici plaćaju mirovinski paušal). No, s obzirom na činjenicu da se u drugom stupu osiguranja skupilo tek 120 milijuna kuna, a za to se izdvaja pet posto bruto plaće, izlazi da je ona tek oko 2000 kuna, a ne pet tisuća, koliko bi trebala najmanje iznositi po Državnom zavodu za statistiku.