Objavljeno u Nacionalu br. 326, 2002-02-12

Autor: Nacionalova redakcija

Trag novca

Najavom interesa za kupnju Slobodne Dalmacije slovensko Delo uključilo se u veliku njemačko-austrijsku borbu za monopol na hrvatskom izdavačkom tržištu

Slovenska izdavačka kuća Delo odlučila je uključiti se u natječaj za kupnju hrvatskog regionalnog dnevnog lista Slobodna Dalmacija

Slovenska izdavačka kuća Delo odlučila je uključiti se u natječaj za kupnju hrvatskog regionalnog dnevnog lista Slobodna Dalmacija, nakon što je već proučila poslovanje Slobodne Dalmacije tijekom siječnja. Jure Apih, direktor Dela, očekuje da će pregovori sa Hrvatskim fondom za privatizaciju oko realizacije tog projekta započeti sredinom veljače. Očekuje se da će Fond za privatizaciju raspisati natječaj za preuzimanje 51 posto dionica Slobodne Dalmacije koncem ožujka 2002.
Objavljivanjem tih nekoliko informacija koje je nedavno prenio i Reuters, definitivno se potvrdilo da je slovensko Delo otpočelo borbu za poslovne interese svojih budućih strateških partnera, koji bi u slučaju da uspiju kupiti Slobodnu Dalmaciju preko Dela uspostavili monopol na hrvatskom izdavačkom tržištu.
Istodobno sa najavom interesa Dela za kupnju Slobodne Dalmacije u Sloveniji se vodi i borba za preuzimanje Dela, koje kontrolira gotovo 65 posto slovenskog izdavačkog tržišta. Kao najoštriji konkurenti za kupnju Dela pojavili su se WAZ i Styria, izdavačke kuće koje u Hrvatskoj kontroliraju EPH i Večernji list. WAZ za kupnju Dela lobira preko LDS-a, vladajuće stranke u Sloveniji, koja preko bliskih veza s menadžmentom tvrtke i dijelom dioničara ima znatan utjecaj na Delo. Styria za kupnju Dela lobira preko slovenske katoličke crkve, koja kontrolira jedan od fondova koji posjeduje 27 posto dionica u Delu i koja je, logično, povezana s austrijskom katoličkom crkvom koja kontrolira Styriju. Usto, tvrdi se da je krajnje neuobičajenu mogućost da izradi ‘due dilligence’ u Slobodnoj Dalmaciji prije raspisivanja natječaja za privatizaciju Delu omogućio odvjetnik Večernjeg lista Marijan Hanžeković, zahvaljujući pritisku na svog negdašnjeg uposlenika, današnjeg predsjednika Fonda za privatizaciju Hrvoja Vojkovića.
Posebno je znakovita i izjava Jure Apiha da očekuje započeti pregovore s Fondom za privatizaciju čak mjesec i pol dana prije no što se raspiše javni natječaj za prodaju Slobodne Dalmacije, što sugerira da Delo za račun svog budućeg strateškog partnera želi na mutan način, možda čak i izravnom pogodbom, kupiti Slobodnu Dalmaciju.
Međutim, u ovom trenutku potpuno je nepoznato kako će na njemačko-austrijsku borbu za kontrolu nad slovenskim izdavačkim tržištem reagirati slovenska javnost, poslovično skeptična spram austrijskih ulaganja. U tom smislu nije nebitno istaći niti činjenicu da je upravo u austrijskim medijima pod kontrolom WAZ-a kontroverzni austrijski desničar Jorg Haider nedavno u više navrata davao izjave protiv austrijskih nacionalnih manjina i koje indirektno ugrožavaju i slovenska nastojanja za što bržem priključenju EU.
Utoliko je doista teško predvidjeti hoće li uopće WAZ ili Styria uspjeti preuzeti kontrolu nad Delom, ili će to pak učiniti netko treći. Tvrdi se da će upravo o konačnom raspletu tog procesa ovisiti i hoće li Delo uspjeti kupiti Slobodnu Dalmaciju. Izvori bliski hrvatskoj Vladi tvrde da bi Delo moglo biti ozbiljan konkurent za preuzimanje Slobodne Dalmacije samo ukoliko se odluči za nekog trećeg strateškog partnera i izbjegne partnerstvo i s WAZ-om i sa Styrijom.

Konzorcij hrvatskih tvrtki prijeti odlaskom iz Croatia osiguranja ako ga ne uspiju kupiti

Nakon što su zasad 32 tvrtke u konzorciju domaćih tvrtki zainteresiranih za kupnju najvećeg domaćeg osiguravajućeg društva Croatia osiguranja predale pismo namjere za njenu kupnju, pojavile su se i prve najave oštre borbe za uspjeh u tom natječaju. Naime, gotovo istodobno s predavanjem pisma namjere pojavile su se i neslužbene informacije kako je većina tvrtki iz ‘hrvatskog konzorcija’ otvoreno zaprijetila da će prestati koristiti usluge CO ukoliko ga ne uspiju kupiti. Te tvrtke tako su zaprijetile državi da će svojim izlaskom iz suradnje s CO osjetno smanjiti njegovu vrijednost uoči prodaje. Time su praktično ucijenile Vladu, koja bi u tom slučaju od eventualne prodaje CO nekom drugom interesentu zaradila puno manje novca od predviđenog. Bit će zanimljivo vidjeti hoće li i na koji način Vlada reagirati na ove zasad neslužbene prijetnje, te u kojoj bi mjeri te domaće tvrtke doista mogle smanjiti vrijednost CO ukoliko se odluče promijeniti svoju osiguravajuću kuću.

EBRD izašao iz projekta obnove trafostanice Ernestinovo

U veljači, najkasnije do početka ožujka, trebalo bi biti odlučeno o izvođaču jedne od većih infrastrukturnih investicija u Hrvatskoj – obnovi trafostanice Ernestinovo, vrijednoj 50 milijuna dolara, a za koji je posao Hrvatske elektroprivreda u studenom prošle godine raspisala međunarodni natječaj. Stvar je, međutim, zapela na financiranju. Hrvatske elektroprivreda, koja mjesečno isplaćuje dva milijuna dolara za kredite za gradnju Krškog, od kojeg još nema adekvatne koristi, ne može Ernestinovo financirati iz vlastitih izvora. Europska banka za obnovu i razvoj, međutim, povukla se iz projekta, kako je potvrđeno iz sjedišta te institucije u Londonu, iako je u njegovoj pripremi sudjelovala gotovo do posljednjeg trenutka, zapravo do raspisivanja natječaja. Naime, premda je natječaj bio međunarodni, u njega je ugrađena tzv. “nacionalna povlastica”, koja domaćim izvođačima daje prednost kod uvoza nužne opreme, a što je bio posljednji takav natječaj prije 1. siječnja, kad su stupili na snagu međunarodni ugovori koje Hrvatska potpisala. Iako neki domaći ekonomisti tvrde da u Hrvatskoj, u hrvatskim bankama, ima novca u izobilju, vrlo je teško naći domaću banku koja bi uspjela financirati takav dugoročni, najmanje petnaestogodišnji projekt, zato što je glavnina novca u domaćim bankama ondje kratkoročno položena. Stoga se traži rješenje da Ernestinovo financira Hrvatska banka za obnovu i razvoj, dakle država, to jest izravno državni proračun. Izgledno je također da će se u to ime HBOR zadužiti na inozemnom tržištu, samo što bi to sad moglo biti skuplje nego kredit EBRD-a. Inače, na međunarodni natječaj stigle su, doznaje Nacional, samo dvije ponude: domaćeg konzorcija koji predvodi Končar i Siemensa. S obzirom na blisku suradnju tih dviju tvrtki vrlo je izgledno da u posao uđu obje, samo je pitanje tko će dobiti koji dio kolača, tj. tko će koga “uzeti u podnajam”.

Anđelko Leko najozbiljniji kandidat za hotel ‘Opera’, Todorić bi mogao odustati od prodaje

Anđelko Leko, direktor Hotelsko-ugostiteljskog poduzeća “Zagreb”, u čijem je sastavu elitni hotel “Sheraton”, objavio je namjeru da kupi od “Agrokora” Ivice Todorića hotel “Operu” (bivši “Intercontinental”). Taj se posao ugovara već vrlo dugo, otkad je Todorić sklopio kredit s Europskom bankom za obnovu i razvoj od 350 milijuna eura prije gotovo godinu i pol dana. U kreditnom aranžmanu Todorić je prihvatio i obaveze da restrukturira tvrtku, to jest proda neprofitabilne dijelove, hotel “Operu” i Kreditnu banku, a ako ga ne uspije učiniti profitabilnim, onda i Konzum, najveći maloprodajni lanac u Hrvatskoj. EBRD je u zalog za svoj kredit, čija prva rata uskoro dospijeva, uzeo dionice profitabilnih Todorićevih poduzeća, Jamnice i Leda.
Međutim, Ivica Todorić priprema plan po kojem bi se izvukao iz čeličnog zagrljaja EBRD-a, pa bi prodaja “Opere” mogla čak i otpasti. Zasad dogovorenom cijenom Todorić je izgleda zadovoljan, premda ona naravno ne pokriva njegovu investiciju u taj hotel, koji je dugo bio znak njegova prestiža u hrvatskom društvu. Tu je slavio Nove godine, svadbe, rođendane… a sad bi ga morao prodati s gubitkom, iako mu nitko – možda – ne bi dao više nego Leko. Također, pitanje je koja će banka financirati Anđelka Leku u njegovu poslovnom pothvatu ako Todorić ipak pristane ili bude prisiljen na prodaju.
HUP “Zagreb” je, naime, lani imao prihod od 200 milijuna kuna, od čega se ni izbliza ne može financirati namjeravana kupnja, unatoč činjenici da je svih pet HUP-ovih hotela pozitivno poslovalo, te ne bi bilo čudno kad bi neki od njih HUP prodao. Među njima svakako neće biti “Sheraton”, koji je tijekom 2001. povećao prihod za 12,3 posto u odnosu na 2000. godinu, a broj prodanih soba povećao se za oko 9 posto. HUP ima oko 800 zaposlenih, a u vlasništvu je 500-tinjak malih dioničara.

Damir Begović nudi njemačku struju hrvatskim tvrtkama

Njemačka RWE, druga po veličini elektroprivredna tvrtka u Europi, zainteresirana je za prodaju električne energije najvećim hrvatskim potrošačima. Nakon što je početkom ove godine potrošačima koji godišnje troše više od 40 milijuna kWh zakonom omogućena kupovina struje na tržištu, Damir Begović, konzultant RWE-a u Hrvatskoj, vrlo aktivno ispituje tržište. Begović je za www.bankamagazine.hr izjavio da će RWE velikim potrošačima ponuditi struju “u trenutku kada te mogućnosti budu realno izvedive”. Samo Dalmacijacement, najveći potrošač struje u Hrvatskoj, godišnje za električnu energiju troši oko 15 milijuna DEM. Danijel Vidiš, financijski direktor Dalmacijacementa, kaže da je RWE kontaktirao s njihovom tvrtkom, ali da će oni prvo pregovarati s HEP-om i to stoga što još nisu utvrđeni ključni parametri za liberalizaciju tržišta. Vijeće koje regulira tržište električne energije osnovano je, naime, 1. siječnja 2002. i tek treba donijeti 40-ak podzakonskih akata. “Nadamo se da će nam promjena položaja HEP-a na tržištu donijeti određene beneficije u kretanju cijene struje”, rekao je Vidiš. “Sigurno je da ćemo s potrošačima razgovarati i o okolnostima vezanim uz novu mogućnost njihovih ugovora s novim dobavljačima”, rekao je Mihovil Matković, glasnogovornik HEP-a. Osim Dalmacijacementa RWE je dosad kontaktirao s TLM-om i željezarama, a sprema se razgovarati sa svim velikim potrošačima, kojih u Hrvatskoj ima 20-ak.

Mađarski ‘Dunapack’ novi takmac u kupnji ‘Valkartona’

Za “Valkarton”, za koji bi “Belišće”, najveći proizvođač papirnate ambalaže u jugoistočnoj Europi, uskoro trebalo objaviti javnu ponudu za otkup dionica, zainteresiran je još jedan kupac. Za otkup dionica najvećeg slovenskog proizvođača papirne ambalaže zanimanje je iskazala i mađarska tvornica “Dunapack”. Niti jedan od dvaju potencijalnih kupaca za sada nije objavio koliko su spremni platiti za dionice Valkartona.

Skromne prognoze hrvatskog gospodarskog rasta

Rast domaćeg bruto proizvoda u u 2002. godini bit će 2,1 posto, prema najnovijim prognozama Zagrebačke banke, odnosno 2,3 posto prema prognostičarima Ekonomskog instituta. Analitičari hrvatske Raiffeisen banke malo su optimističniji, njihove prognoze idu do tri posto, no to je još uvijek ispod službene prognoze Ministsratva financija od 3,5 posto. Inozemni analitičari, međutim, predviđaju u Hrvatskoj gospodarski rast negdje između – malo više od tri posto, barem prema analizama HVB banke.
Glavni rizici tim predviđanjima su da do oporavka svjetskog gospodarstva ne dođe do sredine 2002., a na unutarnjem planu najveći se problem vidi u netransparentnosti javnih financija. Proračun izgleda prenapregnuto i trebat će izuzetni napori, osobito na rashodnoj strani, kako bi se ostvarile službene najave o deficitu u 2002. od 4,25 posto BDP-a, kaže autor prognoza i glavni ekonomist Zagrebačke banke Žarko Miljenović. Svi analitičari ocjenjuju da će inflacija ostati pod kontrolom, Dun&Bradstreet čak misli da će biti niža nego 2001., također da se ni tečaj neće bitnije mijenjati. Sve u svemu, kako su nedavno pokazali i podaci iz najnovijeg CROLEI indeksa, koji prognozira kretanja u sljedećih šest mjeseci – recesija je izbjegnuta, a eventualni jači uzlet moguć je tek od polovice 2002., ali snaga novog ciklusa zasad ipak neće zadovoljiti želje.

‘Velebit’ na burzi

Unatoč činjenici da su nakon naglog uzleta PIF-ovi doživjeli ozbiljan pad na burzi, dionice privatizacijskog investicijskog fonda Velebit su uvrštene u TN kotaciju. Temeljna glavnica Velebita podijeljena je na 3,4 milijuna dionica, nominale sto kuna. Zahtjev za uvrštenje dionica Velebita, dosad jedinog PIF-a koji nije bio izlistan na Zagrebačkoj burzi, podnijela je brokerska kuća Dalbank vrijednosnice.

Stečaj Čazmatransa i Folijaplasta

Potpredsjednik Vlade Slavko Linić najavio je pokretanje stečaja nad Čazmatransom budući da su dugovi poduzeća triput veći od vrijednosti imovine. Linić je također najavio i mogući stečaj Folijaplasta, koji je svaka prijašnja HDZ-ova vlada sanirala najmanje jednom u svojem mandatu. Linić očito smatra da ta vrsta pomoći više nije rješenje, jer – prema njegovim riječima – ima najmoderniju tehnologiju i tržište, ali da su loši vlasnici i uprava stvorili goleme dugove. Drugim riječima, novac su izvlačili iz poduzeća. Uskoro će poduzeće imati nove vlasnike i upravu, rekao je Linić.

Više od sto bankovnih poslovnica u mreži Erste fonda

Erste mirovinski fond sklopio je sporazum i s Dubrovačkom bankom o suradnji u mirovinskoj reformi, istovrsan kakav je sklopio i s ostale tri banke iz iste grupacije, Dalmatinskom, Istarskom i Sisačkom, koje su sve u vlasništvu Charlemagne fonda. Tako će sad Erste mirovinski fond imati priliku koristiti se uslugama tih regionalnih banaka koje zajedno imaju stotinjak poslovnica, a s poslovnicama Erste&Steiermarkische banke (koja je nastala spajanjem Bjelovarske i Trgovačke), to je sad već mreža koja pokriva cijelu Hrvatsku.

Mercator planira do kraja godine uložiti 650 mil. kuna

Mercator Hrvatska do sada je u razvoj svoje trgovačke mreže u Hrvatskoj uložio 498 milijuna kuna, a do kraja ove godine planira uložiti još 650 milijuna kuna, kaže predsjednik Uprave te tvrtke Petar Ivanović.
Tvrtka danas ima 1100 zaposlenih, a do kraja godine planira se zapošljavanje još najmanje 200 radnika. Mercatorov trgovački lanac u Hrvatskoj ima 67 prodajnih mjesta, od toga dva trgovačka centra u Puli i Zagrebu. U srpnju se planira otvaranje trgovačkog centra u Splitu (koji je konkurencija nastojala blokirati), veličine 20 tisuća četvornih metara, a planira se i gradnja centra u Rijeci te još jednog u Zagrebu.

Nepoznat počinitelj trećine ekoloških incidenata

S obzirom na učestale ekološke incidente u posljednje vrijeme, kako na moru (slučaj Dalmacijacementa) tako i u unutrašnjosti (sisačka Rafinerija) te na činjenicu da je koncentracija sumpora u zraku u Rijeci takva da je djeci preporučeno da ne izlaze van, Ministarstvo zaštite okoliša objavilo je statistiku ekoloških incidenata u posljednjih godinu dana. Prema Ministarstvu zaštite u 2001. godini zaprimljeno je 57 dojava o onečišćenju, gotovo dvostruko manje nego godinu dana prije, koja je bila vrlo incidentna godina. Prema podacima, industrijski incidenti u užem smislu riječi nisu bili prevladavajući, nego su najčešći incidenti u prometu (35 posto), pri čemu je kako objašnjavaju u Ministarstvu, često riiječ o “ispuštanju kaljužnih voda iz brodova”. Budući da je tome tako vrlo je teško ustanoviti počinitelje, kao i u slučaju zagađivanja potoka i rijeka.
Najviše se ekoloških nezgoda dogodilo u Zagrebačkoj županiji, a slijede Karlovačka i Sisačko-moslavačka. Svega po jedan ekološki incident dogodio se u Dubrovačko-neretvanskoj, odnosno Ličko-senjskoj županiji.
U prvom mjesecu ove godine prijavljeno je 6 ekoloških nezgoda, od čega je u dva slučaja nepoznat počinitelj.

Zbog loše kvalitete proizvoda Ina neće moći izvoziti u BiH

Naftni spor između Hrvatske i okolnih zemalja ubrzava njihove aktivnosti. Tako se Bosna i Hercegovina priprema u pogledu uvoza naftnih derivata uvesti iste propise koji važe i u Hrvatskoj. Naime, u Hrvatskoj je dopušten uvoz naftinih derivata europske kvalitete, a Ina ima pravo prodavati svoj nekvalitetniji benzin i diesel, dok ne uspije obnoviti rafinerije. Uvede li Bosna i Hercegovina isto načelo, to će onemogućiti uvoz Inine nafte u tu zemlju, gdje hrvatska naftna kompanija prodaje oko 500 tisuća tona godišnje. Gubitak tržišta izravno bi se mogao odraziti na cijenu Ine u privatizaciji za desetke ili čak stotine milijuna dolara. Također, rafinerija u Sisku ne bi imala tržište ni u dalekoj budućnosti.
Istodobno, u Bosni i Hercegovini složili su se o osposobljavanju rafinerije u Bosanskom Brodu, za što je – zaključili su – potrebno pet milijuna konvertibilnih maraka. Prema dogovoru menedžmenta Rafinerije i najviših dužnosnika vlasti u Sarajevu i Banjoj Luci, kapital za pokretanje prerade nafte tražit će se od komercijalnih banaka jer država nema novca. Rafinerija u Bosanskom Brodu godišnje bi prerađivala 1,2 milijuna tona sirove nafte.

Pad profita Shella

Royal Dutch/Shell, najveća europska naftna kompanija, objavila je pad profita za 47 posto u posljednjem kvartalu 2001. To je više nego što su analitičari očekivali, s obzirom na posljedice napada na SAD, čije tržište sudjeluje s petinom u Shellovim prihodima. I dok profit pada i u drugim naftnim kompanijama, poput Exxon Mobil Corp., gdje pad iznosi 49 posto, Shell je pretrpio najveći pad naftne potražnje, a oporavak se ne očekuje ni u prvom kvartalu ove godine. U Londonu je nakon objave vijesti o profitu cijena Shellovih dionica pala za 3 posto.

Europska središnja banka (ECB): Duisenberg najavio odlazak

Predsjednik Europske središnje banke (ECB) Wim Duisenberg 9. srpnja iduće godine dat će svoju ostavku na to mjesto, objavili su iz ECB-a. Toga dana Duisenberg će napuniti 68 godina. Taj bivši nizozemski ministar financija na čelu je ECB-a od 1. lipnja 1998. Njegova odluka zaustavila je sva nagađanja o njegovu ranijem odlasku, koja traju već nekoliko mjeseci u 12 država članica eurozone. U izjavi ECB-a stoji da je Duisenberg, s obzirom na svoje godine, odlučio da neće odraditi cijeli mandat na mjestu predsjednika, koji traje osam godina. Analitičari općenito procjenjuju da je to dobra vijest za euro, budući da je Duisenberg često bio kritiziran da izbjegavanjem intervencije ili kašnjenjem ruši cijenu europskog novca, nastojeći stvoriti privid da su gospodarski tokovi zadovoljavajući. Tako je i na posljednjem sastanku
Europska centralna banka (ECB) zadržala ključnu kamatnu stopu na istoj razni od 3,25 posto smatrajući da su dosadašnja smanjenja kamata bila dovoljna pomoć oporavku gospodarstva. Rast europskog gospodarstva u prvom kvartalu bit će do 0,4 posto.

Podaci o inflaciji zadovoljavajući

Siječanski porast cijena na malo u Argentini bio je 2,3 posto, dok su cijene na veliko bile 6,6 posto veće, prema službenoj statistici. S obzirom da je u siječnju Argentina napustila desetogodišnji fiksni tečaj pesoa za dolar i proglasila devalvaciju, podaci o inflaciji mogu biti olakšanje, smatraju analitičari ING Baringsa. Upozoravaju, međutim, da je nejasna politička situacija u zemlji i velika konfuzija oko nove tečajne politike u siječnju paralizirala ekonomiju, a kako nije došlo ni do povećanja novca u opticaju, analitičari su i dalje krajnje pesimistični u vezi sa zbivanjima u Argentini.

Gubitak Philipsa 2,6 milijardi eura

Philips, nizozemska elektronska grupacija, u 2001. godini očekuje neto gubitak od 2,6 milijardi eura, što je najveći gubitak u povijesti kompanije. U prošloj se godini smanjilo informatičko i telekomunikacijsko tržište zbog čega je prodaja pala za 15 posto, a na tržištu poluvodiča čak za 25 posto, rekli su u Philipsu, dodajući da ni na početku ove godine ne vide poboljšanja.

Heineken kupuje ruski Bravo International

Heineken, najveća europska pivovara po prodaji, kupuje rusku privovaru Bravo International za 400 milijuna dolara. Osim na rusko tržište piva, koje se u posljednje tri godine udvostručilo, Heineken će se fokusirati i na preuzimanja u Latinskoj Americi i Aziji, gdje je potencijal rasta veći nego na razvijenim tržištima, rekli su u Heinekenu. Po najavi kupnje ruske pivovare, za koju Heineken neće trebati pozajmiti novac, cijena dionica nizozemskog proizvođača piva skočila je za 2,3 posto.

Vezane vijesti

'Nema optužnice protiv HDZ-a'

'Nema optužnice protiv HDZ-a'

Splitski dnevnik Slobodna Dalmacija piše kako će istraga duga godinu i pol dana uskoro rezultirati podizanjem optužnice protiv Ive Sanadera i još 16… Više

Komentari

Ovaj članak nema komentara.

Nije moguće komentirati članke starije od tri mjeseca.

Najnovije

Izbor urednika