Dramatično upozorenje iz HNB-a: Nekontrolirani rast kredita opet može izazvati krizu

Hrvatska narodna banka poslala je prvo upozorenje, doduše neizravno, a odnosi se na lanjsku i planiranu ovogodišnju kreditnu aktivnost banaka. Evan Kraft, direktor Direkcije za istraživanja u Hrvatskoj narodnoj banci, izjavio je u časopisu Banka da rast kredita u bankovnom sustavu treba ograničiti na 20 do 25 posto.
Većina banaka snižava kamate na donedavno nezamislive razine i najavljuje rast kredita i u ovoj godini. Tako Riječka banka planira povećati kredite građanima 35 posto, Raiffeisen banka planira u ovoj godini povećati plasmane građanima čak 50 posto, a Hypo Alpe Adria banka planira povećati plasmane poduzećima 40 posto.
Prema prvim podacima imovina kojom upravljaju veće hrvatske banke u prošloj je godini rasla po stopama od 21 posto u Splitskoj banci do čak 90 posto u Raiffeisen banci, što je uostalom rast koji je za tu banku uobičajen u posljednjih nekoliko godina, i koja je sad na ljestvici najvećih banaka sasvim blizu Splitskoj.
Evan Kraft smatra da rast kredita treba pažljivo promatrati zato što se novac dobiven kreditima lako može s neželjenim posljedicama usmjeriti u potrošnju umjesto u ulaganja. Novac od kredita usmjeren u potrošnju pretvara se ili u rast cijena, inflaciju, ili u rast uvoza. Takvo nešto se u Hrvatskoj već dogodilo 1996. i 1997., kad je snažni rast kredita na kraju imao za posljedicu bankovnu krizu 1998. godine. Razlika je u odnosu na tadašnje razdoblje u tome što su banke prije pet godina dizale kredite u inozemstvu, davale ih poduzećima i građanima koji su uvozili robu, dok je sad baza bankovnih aktivnosti novac koji su građani donijeli u banke. Prije pet godina HNB je donio odluku o ograničavanju podizanja kredita u inozemstvu, čime je neke banke doveo u nepremostive teškoće jer su ostale bez izvora novca, a poduzeća kojima su dale kredite nisu im te kredite vraćale. Upravo u tome i jest druga razlika, što su sad banke mnogo opreznije. Zato Kraft nema ništa protiv da krediti poduzećima rastu brže od kredita danih građanima.

Širenjem na tržišta istočne Europe Podravka nadmašila konkurenciju

Potpisanim ugovorima i aktivnostima u posljednje vrijeme Podravka se definitivno potvrđuje kao lider hrvatske prehrambene industrije, što je mjesto koje su joj drugi, prije svega Agrokor, a potom i Lura te donekle Vindija, pokušali ugroziti. Sudeći po aktivnostima u posljednje vrijeme, konkurencija je zaostala, dok Agrokor, koji je nekad objavljivao planove o kupnji Podravke, više nije ni blizu. Darko Marinac, direktor Podravke, došao je u tvrtku prije dvije godine s visoke pozicije u Upravi Plive, zamijenivši dotadašnjeg dugogodišnjeg direktora, Koprivničanina Antu Babića. Bila je to prva kadrovska akcija nove vlasti u gospodarstvu, izvedena zajedničkim snagama ministra gospodarstva Goranka Fižulića, predsjednika fonda za privatizaciju Hrvoja Vojkovića (dok su još koordinirali svoje aktivnosti) te Darka Ostoje iz Dom fonda i Juliet Stubican, koja je u prvom trenutku naišla na otpore lokalne zajednice. Međutim, u odnosu na situaciju prije dvije godine, kad su poslovanjem Podravke dominirala teška pitanja restrukturiranja i otpuštanja dijela radnika, pitanja prodaje mesne industrije Danica, čak možda i farmaceutske tvrtke Belupo, stanje se danas snažno promijenilo na bolje. Istina, Podravka nije uspjela kupiti Cedevitu, kao ni izići na neku inozemnu burzu, što je planirala. Bez teškoća međutim pobijedila je Ledo u kupnji porečke tvrtke Ital-Ice, te snažno s Lipičkim studencem ušla na tržište mineralne vode, gdje još dominira Todorićeva Jamnica. Najvažnije je, međutim, što je za razliku od lokalno vođenog poslovanja prijašnje uprave, danas Podravka snažno internacionalno orijentirana. Upravo u izvoznoj je aktivnosti Podravkina komparativna prednost u odnosu na Agrokor, čija je glavna slabost nedostatak izvoznih proizvoda.
Posljednji u nizu ugovora potpisan je s tvrtkom Kora iz Latvije o distribuciji proizvoda u Latviji, Litvi i Estoniji. Prije toga Podravka je proširila aktivnosti u Poljskoj, Mađarskoj, Rusiji i u zemljama bivše Jugoslavije. U većini tih zemalja Podravka zastupa i druge domaće prehrambene tvrtke, najviše Kraš i Koestlin, s kojima ima ugovore o tim aktivnostima.
Pri potpisivanju ugovora s tvrtkom Fort Trade, koja je strateški partner Podravke na ruskom tržištu, rečeno je da je u 2000. godini Podravkina prodaja na tom tržištu rasla za više od 120 posto u odnosu na 1999. godinu. Procjenjuje se da je rast na tom tržištu u 2001. godini bio 63 posto. Na temelju nerevidiranih podataka u 2001. godini prodaja i na drugim inozemnim tržištima bilježi snažan rast. Tako se procjenjuje rast od 7 posto na poljskom tržištu, 22 posto na bosanskohercegovačkom tržištu, 20 posto na češkom tržištu.
Također, procjenjuje se rast na tržištu Jugoslavije od 35 posto, mađarskom tržištu 5 posto te rast od 26 posto u Njemačkoj. Zahvaljujući tim preliminarnim podacima Podravka je objavila planove o rastu u ovoj godini od 9 posto u odnosu na 2001. godinu. Na inozemnim tržištima na kojima Podravka posluje, a to su primarno zemlje srednje, istočne i jugoistočne Europe, planira se godišnji rast od 10 posto u odnosu na 2001. godinu. Na domaćem tržištu planira se rast prodaje od 8 posto u odnosu na 2001. godinu.

Javna poduzeća smanjuju neplaćene obveze i potraživanja

Prije dvije godine, kako se kaže, nitko nikom nije plaćao, a u tome su prednjačili država i državna poduzeća. Međutim, stvari su se promijenile. Javna su poduzeća, prema posljednjim podacima, izuzetno popravila plaćanja. Tako Ina od svih obaveza ima samo 17 posto dospjelih, Narodne novine tek 2 posto, Pošte 25 posto, dok još problema s ispunjavanjem svojih obaveza imaju Željeznice – 61 posto obaveza zabilježenih 30. rujna već je trebalo biti plaćeno.
Od svih javnih poduzeća Ina je najviše popravila naplatu potraživanja. Prema podacima o devetomjesečnom poslovanju Ina je 30. rujna imala 39 posto dospjelih potraživanja, dok je 2000. godine imala 66 posto. Za usporedbu, HŽ ima 95 posto potraživanja koja su dospjela, a HEP također visokih 86 posto, dok ostala javna poduzeća uglavnom zadovoljavajuće naplaćuju svoje usluge i proizvode.
Tajna je, barem jednim dijelom, u otpisima i drugim financijskim čarolijama. Prema izjavi direktora Ine Tomislava Dragičevića otpisano je 700 milijuna kuna, dok je država u ime HEP-a i HŽ-a platila oko 600 milijuna kuna. Za tu se akciju, međutim, davanjem kredita zadužio proračun.

Kompjutorske tvrtke povećale prodaju 50 posto

Hewlett-Packard i Compaq, dvije tvrtke koje su upravo u procesu spajanja na tržištima širom svijeta, objavile su rezultate svojeg lanjskog poslovanja u Hrvatskoj. Hewlett-Packard lani je u Hrvatskoj prodao 6820 računala, što čini 5,6 posto tržišta, tvrde u HP-u Adriatic regije (Hrvatska, Slovenija, Albanija). To znači da je lani u Hrvatskoj prodana 121 tisuća računala. Time se Hrvatska napokon uvrstila među zemlje u kojima je prodaja računala zabilježila godišnji rast do čak pedesetak posto, u čemu je prijašnjih godina zaostajala.
Prema preliminarnim podacima IDC-a, tvrtke koja prati računalsku industriju, Compaq je u Hrvatskoj imao čelnu poziciju u prodaji standardnih servera s tržišnim udjelom od 29,7 posto te na tržištu prijenosnih računala, gdje je kompanija pokrivala 29,5 posto tržišta s 3.135 prodanih računala. Na tržištu osobnih računala Compaq je pokrio 6,6 posto tržišta, usprkos velikoj konkurenciji “bezimenih” računala. Compaq je prošle godine kroz tvrtku partnera uložio 1,5 milijun dolara u razvoj alfa procesora, na čemu je angažirano dvadesetak ljudi.
Među klijentima Compaqa na hrvatskom tržištu su, između ostalih, Pliva, Hrvatska elektroprivreda, Croatia osiguranje, Erste banka, Osiguranje Zagreb, VIPNet, EUROline, Riječka banka i CARNet.
Compaq je u Hrvatskoj u 2001. ostvario rast prihoda od 38 posto u odnosu na 2000. godinu, pri čemu je najveći porast, čak 75 posto, zabilježen u posljednjem kvartalu. U 2001. Compaq je postao prvi proizvođač računala koji je prodao više od deset tisuća računalskih jedinica na hrvatskom tržištu.

Hrvatska dobiva burzu u Varaždinu početkom ožujka

Članovi nadzornih odbora Zagrebačke burze i Varaždinskog tržišta vrijednosnica nastavit će razgovore o mogućnostima stvaranja jedinstvenog hrvatskog tržišta kapitala, odlučeno je na sastanku na Zagrebačkoj burzi kojem su bili nazočni predstavnici svih brokerskih kuća u Hrvatskoj i predstavnici VTV-a. Nakon poduže diskusije gotovo svi prisutni sudionici podržali su prijedlog da razgovori o mogućnosti i eventualnom obliku integracije nastave na razini Nadzornih odbora kao predstavnika vlasnika obaju tržišta – brokerskih kuća.
Premda još nije izvjesno hoće li doći do integracije, već sada je prilično izvjesno da će Hrvatska početkom idućeg mjeseca dobiti drugu burzu u Varaždinu. Naime, neposredno prije sastanka na Zagrebačkoj burzi održan je sastanak dioničara VTV-a na kojem su ponovo izneseni argumenti u korist pretvaranja VTV-a u burzui većina dioničara podržala je tu ideju.

Natječaj za trećeg GSM operatera nakon pregovora s VIPnetom

Završili smo pregovore s HT-om da ide natječaj za trećeg GSM operatera, koji bi odmah bio operater za UMTS, a sad smo u pregovorima s VIPnetom, izjavio je zamjenik premijera dr. Goran Granić, a informacije o pregovorima potvrđene su i iz VIPneta. Granić spominje kako bi HT i VIPnet, koji imaju koncesije za GSM, odmah dobili koncesiju za UMTS prema cijeni koja bi bila postignuta na natječaju za trećeg operatera. Marijan Jurleka, glasnogovornik HT-a, ističe kako su pregovori koje spominje Goran Granić završeni u sklopu druge tranše prodaje HT-a Deutsche Telekomu. Preostaje još dakle dovršiti pregovore s VIPnetom.
Inače, u Sloveniji, gdje postoje tri operatera, prvi drži oko 90 posto tržišta (riječ je o državnom poduzeću) drugi, u vlasništvu austrijskog Mobilcoma, koji je vlasnik i VIPneta, drži sedam posto tržišta, a treći Western Wireless ima samo dva posto, zasad. Zato je veliko pitanje koliko će natječaj za trećeg operatera u Hrvatskoj biti atraktivan i koja će se cijena uspjeti postići.

Trećina zahtjeva za nagodbu o podmirivanju dugova iz Zagreba

Ako je suditi prema broju zahtjeva za sklapanje nagodbi o podmirivanju dugovanja po osnovi poreza, doprinosa za mirovinsko i zdravstveno osiguranje, carine i državnih jamstava nastalih do kraja 2000., u tome prednjače oni poslani iz Zagreba. Od 55.146 zahtjeva koji su predani do 23. siječnja, gotovo je trećina iz glavnog grada, a slijede gradovi Split, Rijeka te Pazin. Najmanje je zahjeva stiglo iz Gospića, Virovitice i Šibenika.O ukupnoj vrijednosti dugovanja na koje se odnose predani zahtjevi, još uvijek ne postoje precizni podaci, kazao je pomoćnik ministra financija Jure Bajić. Oni će se znati najranije za mjesec dana. Naime, do 22. veljače svi koji su podnijeli zahtjeve moraju kompletirati dokumentaciju potrebnu za postizanje nagodbe, nakon čega počinje teći i rok od 180 dana za postizanje nagodbe.

Izvor vijesti o teškoćama s MMF-om ipak poznat

Mato Crkvenac, ministar financija, najavio je tužbu protiv nepoznatog počinitelja koji je u medijima plasirao vijesti o teškoćama u odnosima s Međunarodnim monetarnim fondom, a što je otežalo aktualnu prodaju državnih obveznica, koje je upravo tih dana kad su se vijesti pojavile u novinama, svjetskim investitorima predstavljala skupina vladinih dužnosnika načelu sa Slavkom Linićem.
Nevolja je što počinitelj nije nepoznat. Naime, John Norregard, predstavnik MMF-a u Hrvatskoj, upravo je tih dana dao intervju novinama o tome kako Hrvatska ne ispunjava neke elemente strukturnih prilagodbi (broj zaposlenih u javnom sektoru), iako su financijski pokazatelji sasvim zadovoljavajući. U isto vrijeme, a što je također moglo utjecati na prodaju spomenutih obveznica, guverner centralne banke Željko Rohatinski, najavio je da razmišlja o odlasku, jer je preumoran.
Također, Crkvenac je obveznice predstavio kao najuspješnije dosad po kamatnoj stopi (6,25 posto), no to nije točno. Sedmogodišnje obveznice iz srpnja 1997. godine imale su još nižu kamatnu stopu (6,125 posto) u težim uvjetima na svjetskim tržištima. Crkvenac također nije skrenuo pažnju javnosti da za prodaju obveznica neće dobiti 500 milijuna eura, nego umanjeno za gotovo deset milijuna eura, što su naknade aranžerima transakcije i prvim kupcima.

Kompaniji Walt Disney zarada pala 18 posto

Walt Disney, druga po veličina medijska američka kuća, u prvom kvartalu fiskalne godine imala je pad zarade za 18 posto zbog smanjenja prihoda od oglašavanja i manje posjetilaca u svojem američkom parku. Samo gubitak ABC televizijske mreže iznosi 76 milijuna dolara, nasuprot profitu od 287 milijuna godina u isto vrijeme prošle godine. Problem u Disneyju je veoma ozbiljan i neće se rješiti oporavkom američkog gospodarstva, smatraju investitori.

Mura otpušta 1500 zaposlenih

Najnoviji primjer snižavanja troškova poslovanja na račun zaposlenih u Sloveniji je tekstilna industrija Mura, koja je za ovu godinu najavila otpuštanje 1500 od ukupno 5600 djelatnika. Od ukupnog broja radnika koji će prestati raditi u toj tvrtki, 900 ima ispunjene uvjete za odlazak u mirovinu. Prvih 120 radnika svoje će radne knjižice dobiti u veljači. U 2000. ta je slovenska tvrtka imala gotovo 20 milijardi tolara prihoda (oko 680 milijuna kuna) te 780 milijuna tolara gubitka. Lanjski gubitak još nije poznat, no iz tvrtke najavljuju da će biti nešto niži nego prethodne godine. Pri nedavnom obilasku Mure, slovenski je premijer Janez Drnovšek obećao da će vlada razmotriti pomoć u pripremi restrukturiranja tvrtke s 50 posto potrebnog novca.

Gospodarski rast u Poljskoj sve sporiji

Poljska više nije “tranzicijski tigar”: prošle je godine imala najmanji rast u proteklih sedam godina. Poljsko gospodarstvo je poraslo 1,1 posto u 2001., dok je prethodne godine zabilježilo rast od 4 posto. Gospodarski rast zemlje pao je u trećem kvartalu prošle godine na 0,8 posto, što je bio sedmi za redom kvartal s padom rasta nakon što je središnja banka povećala eskontnu kamatnu stopu na čak 19 posto u 2000. kako bi smanjila inflaciju. Središnja banka smanjila je stopu na 11,5 posto prošle godine nakon što je inflacija pala na rekordno niskih 3,6 posto kako bi potakla gospodarski rast.

Milijarda dolara gubitaka zbog Enrona, Argentine i otkaza

Credit Suisse First Boston imala je milijardu dolara gubitaka u četvrtom kvartalu prošle godine jer je izvršni direktor John Mack otpustio 2500 zaposlenih i platio 646 milijuna dolara kazni za prekršaje prilikom prodaje dionica. Gubici su također rezultat neprofitabilnih investicija u Argentini i Enronu. Credit Suisse grupa time je izgubila oko 468 milijuna dolara.

Za štednju sigurne četiri banke

Raiffeisenbank, Zagrebačka banka BiH, Volksbank i UPI banka u Federaciji Bosne i Hercegovine dobile su potvrde Federalne agencije za osiguranje depozita koja njihovim komitentima u slučaju nemogućnosti izvršenja obaveza garantira uloge do 5000 konvertibilnih maraka. Sve poslovne jedinice tih banaka imat će istaknute oznake koje upućuju na to da je riječ o institucijama s osiguranom štednjom. Na popisu banaka koje su zatražile pravo na osiguranje štednje još su Hercegovačka
banka, Hrvatska poštanska, Universal i Gospodarska banka, te Banka za obnovu i razvoj. Za razliku od Federacije BiH u Republici Srpskoj još nema zakona o osiguranju depozita.

Soros kupuje kabelske televizije u jugoistočnoj Europi

Investicijski fond za jugoistočnu Europu (SEAF) koji već ima ulaganja u kabelsku televiziju u Hrvatskoj, uložio je početnih pet milijuna dolara u televizijsku kompaniju Kablovski distributivni sistemi (KDS) iz Kragujevca i uskoro će ulaganje povećati na 10 milijuna dolara, priopćili su predstavnici ovog fonda. KDS upravlja mrežom kabelske televizije u Kragujevcu, a započeo je investicije u Vrnjačkoj Banji i Beogradu. Prošle godine Fond je investirao u makedonski Telekom i Digital Media Centar, najveću hrvatsku kabelsku kompaniju i bugarskog operatora Eurokom. Investicijskim fondom za jugoistočnu Europu upravlja Soros Private Funds Menagement, a kapital Fonda od 150 milijuna dolara.

Ruska mafija uzrokovala slabljenje eura

Zamjenom europskih valuta u euro, prošle se godine u eurozoni ponuda gotovog novca smanjila za desetak posto, a u Njemačkoj čak za 45 posto, proizlazi iz analize Monetarnog povjerenstva Europskog parlamenta. Najbolje objašnjenje te velike razlike, navodi se nadalje, jest da su ruska mafija i gastarbajteri svoje njemačke marke u inozemstvu mijenjali u neeuropske valute, uglavnom dolare. Iako je teško točno izračunati koliko je njemačkih maraka tako nestalo iz opticaja, Monetarno povjerenstvo procijenjuje da se izvan Njemačke do 1. siječnja 2002. promijenilo gotovo 40 milijardi eura, što ujedno predstavlja razliku stvarne i pretpostavljene zalihe njemačkih maraka. Nepovjerenje ruske mafije i ostalih u euro glavni je razlog trenutnog slabljena te valute u odnosu na dolar. Kad ruska mafija povjeruje da je euro koristan kao i dolar, kupovat će euro i tako ga ojačati u odnosu na dolar, mišljenje je Monetarnog povjerenstva Europskog parlametna.

Novi direktor IBM-a

International Business Machines (IBM) imenovao je za novog izvršnog direktora Sama Palmisanoa, koji je zaposlen u kompaniji 29 godina. On će naslijediti Louisa Gerstnera s kojim je sudjelovao u oporavku IBM-a. Kompanija je 1993. zbog gubitaka bila na rubu bankrota, no promjenom poslovanja i upravljačke kulture tržišna joj je vrijednost narasla sa 7,26 milijardi dolara na današnjih 177 milijardi dolara. Kako je Palmisano (50) dugogodišnji IBM-ov kadar koji je usko surađivao s dosadašnjim direktorom, ulagači ne očekuju velike promjene.

Česi nikako da prodaju svoju elektrokompaniju

International Power, najveća europska internacionalna elektrokompanija, i njemački EON mogli bi ponovo dati zajedničku ponudu za kupnju elektropostrojenja u Češkoj nakon što im je prošlog mjeseca odbijena prva ponuda. Početkom siječnja češka vlada otkazala je natječaj za kupnju 67,6 posto dionica u kompaniji CEZ, najvećem proizvođaču struje u zemlji, i udjele u šest regionalnih distribucijskih kompanija nakon što su ponude francuskog Electricite de France i talijanskog Enela bile ispod minimalne cijene od 200 milijardi kruna (5,5 milijardi dolara).
Europske komunalne kompanije, koje su potrošile 62 milijarde dolara na preuzimanja u zemljama Europske unije, sada nastoje osvojiti tržišta tranzicijskih zemalja gdje potražnja za strujom raste brže. Generalni direktor Enela Franco Tato ocijenio je prošlog tjedna CEZ “posljednjom prilikom za kupnju važne kompanije” u srednjoj Europi.