Austrija: Veliki rast Raiffeisen investicijskih fondova

Unatoč tečajnim gubicima, imovina kojim upravljaju austrijski investicijski fondovi popela se u 2001. na 87,4 milijarde eura. Austrijski list Der Standard naglašava kako poseban uspjeh u području poslovanja investicijskih fondova u Austriji bilježi Raiffeisen Europa Aktien fond, koji je tijekom prošle godine ostvario 12,7, a tijekom protekle tri godine čak 17,7 posto prosječnog godišnjeg rasta. Za razliku od austrijskog tržišta investicijskih fondova u Hrvatskoj se imovina kojom upravljaju investicijski fondovi tek približava jednoj milijardi eura, što nagovještava potencijalno velik porast tog tržišta u Hrvatskoj. Tomu u prilog idu i najave skorog osnivanja novih investicijskih fondova, koje će uskoro osnovati upravo Raiffeisen banka, ali i Hypo banka u Hrvatskoj. Ti će fondovi pojačati konkurenciju među već postojećim investicijskim fondovima Zagrebačke banke, Privredne banke, Erste banke i CAIB-a. Kroničari domaćih tržišnih trendova bili su donekle iznenađeni kada se ispostavilo da bolje poslovne rezultate u Hrvatskoj postižu investicijski fondovi “domaćih” banaka. No, skora najava osnivanja novih investicijskih fondova koje kani osnovati CAIB, otvara šire mogućnosti da će i njihovi investicijski fondovi uskoro početi pozitivno poslovati, što do sada nije bio slučaj.

Ministarstvo financija: Utajivači poreza dobili priliku da se izvuku na račun urednih platiša

Završila je prva faza velike akcije rješavanja 23 milijarde kuna dugova za poreze i doprinose, a koju mnogi smatraju zapravo oprostom dugova, iako to Ministarstvo financija negira. Do kraja prošlog tjedna, kad je bio rok, za nagodbu o starim dugovima prijavilo se tek oko tisuću od 19.400 tvrtki. No ukupno je predano gotovo 50 tisuća zahtjeva, a razliku od 49 tisuća prijedloga za nagodbu čine fizičke osobe te obrtnici, koji se u poreznim propisima vode kao fizičke osobe, a oni su najveći dužnici prema Mirovinskom fondu, kojemu – prema evidencijama – duguju desetak milijardi kuna.
Zahtjeve koji premašuju milijun kuna obrađivat će komisija Ministarstva, a one do milijun kuna najvjerojatnije će obrađivati Fina, izjavio je za www.bankamagazine.hr Jure Bajić, koji se nije htio upuštati u procjene koliki je iznos prijavljen i koliki bi mogao biti riješen nagodbom. Komentirajući zahtjev zagrebačkih obrtnika da im se omogući vraćanje duga u desetgodišnjem roku uz dvije godine počeka, Bajić je rekao da nešto takvo ne dolazi u obzir. “Ne možemo favorizirati niti jednu interesnu skupinu, tim više što dužnike već tretiramo drugačije u odnosu na redovne platiše. Osim toga onaj tko je bio toliko bahat da 10 godina ne plaća doprinose za zdravstveno i mirovinsko, zaista ne zaslužuje da mu se rok za vraćanje produži na još 10 godina”, rekao je Bajić, koji je najavio da će ovaj tjedan, nakon što se ministar Crkvenac vrati s europske turneje, formalizirati svoju ideju o davanju državnih jamstava bankama koje su spremne kreditno pratiti dužnike u vraćanju duga, te ga službeno uputiti Vladi.
Riječ je naime o tome da se Ministarstvo financija bilo uplašilo da će njegova akcija s dugovima propasti, pa je ponudilo bankama da daju kredite poreznim dužnicima za otplatu duga kreditima. Međutim, riječ je o lošim dužnicima, kojima banke ne daju povoljne kredite jer nisu sigurne da će oni vratiti dug. Na to je Ministarstvo financija ponudilo dati jamstva bankama koje kreditiraju porezne dužnike, čime oni dolaze u još povoljniji položaj od ostalih poduzeća, a čime se također povećava državni dug. Ne otplate li dugove, država bi navodno pokušala preuzeti njihovu imovinu, ali to ima pravo učiniti i sad pa ne uspijeva. Osim toga, da li se poreznim dužnicima kreditni predah, oni bi u međuvremenu iz svojih firmi izvukli još više novca, pa bi njihove dugove, koje su dosad pokrivali uredni platiše poreza, oni morali još jednom pokriti plaćajući državna jamstva. Drugim riječima, cijelom se akcijom daje prilika utajivačima poreza da se izvuku nekoliko puta, a sve na račun urednih platiša poreza.

Tržište kapitala: Zagreb i Varaždin bore se za deset milijuna eura od burzovnih poslova

Dok država priprema neke zakonodavne poteze kojima bi oživjela domaće tržište kapitala, dvije najveće tržnice, Zagrebačka burza i Varaždinsko tržište vrijednosnica, nastoje ubrati što veći kolač od provizija na promet. Varaždinsko tržište vrijednosnica je tzv. OTC tržište, to jest ono koje ne traži da dionice kojima se trguje budu investitorima predstavljene sa svim relevantnim podacima, kao što zahtijeva Zagrebačka burza. Međutim, iz Varaždina je došla vijest da se i oni namjeravaju pretvoriti u pravu burzu, budući da Ministarstvo financija ozbiljno namjerava pritisnuti oko 400 poduzeća da se uvrste na burzu i počnu objavljivati podatke o svojem poslovanju.
Ali, najavljena je skupština VTV-a jer se ispostavilo da odluku o njegovu pretvaranju u burzu ne bi podržalo potrebnih 75 posto dioničara. Slučajno ili ne, već dan kasnije, Zagrebačka burza, kojoj je već deset godina, od osnutka, direktor Marinko Papuga, a glasnogovornik Željko Kardum, bivši novinar Radija 101, iznijela je inicijativu za stvaranje jedinstvenog hrvatskog tržišta kapitala, to jest ujedinjavanje dviju burzi. Samo dva sata nakon tiskovne konferencije na kojoj je iznesen prijedlog uslijedila je tiskovna konferencija Varaždinaca, čija je reakcija na prijedlog bila u najmanju ruku suzdržana. Naime, s VTV-a su podsjetili da je kod pregovora logično prvo kontaktirati potencijalnog partnera, a ne slati mu poruke preko medija. Ujedno je najavljena i nova skupština za početak ožujka na kojoj će, kako tvrde na VTV-u, više od 80 posto dioničara podržati transformaciju u burzu.
Na uređenim tržištima kapitala prošle godine protrženo je vrijednosnica za 2,73 milijarde kuna, od čega su Burza i VTV naplatili oko 0,5 posto provizije, odnosno gotovo 14 milijuna kuna. Osim iz redovnog trgovanja uređena tržišta ostvarila su dobit i zahvaljujući dražbama na kojima su prodavane dionice iz državnog portfelja. U odnosu na VTV najznačajnija prednost Zagrebačke burze je prva kotacija u kojoj su trenutno dionice četiri kompanije: Plive, “Podravke”, “Viktora Lenca” i Zagrebačke banke. Za razliku od drugih kompanija čijim dionicama se trguje u Hrvatskoj, ove četiri kompanije platile su za uvrštenje, tako da je Burza i na taj način ostvarila dobit, a dodatna prednost je i sklonost investitora da trguju dionicama iz najviše kotacije jer su te kompanije dužne objavljivati sve podatke relevantne za njihovo poslovanje.
Ukoliko se VTV registrira kao burza to bi mu omogućilo da ponudi poduzećima uvrštenje u najvišu kotaciju isto kao i Zagrebačka burza, a u ovoj godini bi se na burzama, kako predviđa novi, stroži zakon o trgovanju vrijednosnim papirima, trebala izlistati sva poduzeća koja imaju najmanje 100 dioničara i 30 milijuna temeljnog kapitala. Procjenjuje se da je takvih tvrtki oko 400, tako da se već od samog uvrštenja može lijepo zaraditi, a kad se pribroje provizije od eventualnog trgovanja, onda se kolač za koji se natječu Burza i Varaždinci penje do deset milijuna eura, ovisno o tome koliko će obveznica, državnih i korporativnih, biti uvršteno na tržište kapitala, te koliko će ondje trgovati mirovinski fondovi. Spomenuti milijuni eura nisu mala svota zna li se da u Varaždinu i Zagrebu na burzama radi po desetak zaposlenih.

SAP potpisao ugovor s TDR-om

SAP Hrvatska potpisao je ugovor o konzultantskim i informatičkim uslugama s Tvornicom duhana Rovinj, jednim od najvećih domaćih konglomerata, čime je ta tvrtka ušla u niz velikih SAP-ovih korisnika u Hrvatskoj, među kojima su najveće banke, Pliva, Podravka, Belupo…
SAP Hrvatska je nedavno osnovana tvrtka, s manje od deset zaposlenih, jer je dosad ta – jedna od najvećih svjetskih softverskih kompanija – djelovala u Hrvatskoj preko SAP Austrije. Kako to očito nije išlo najbolje, a i Hrvatska postaje sve primamljiviji mamac, gdje su već prisutne konkurentske tvrtke sa svojim uredima (Oracle, Microsoft), SAP je osnovao posebnu tvrtku za Hrvatsku, pri čemu su svi dotad zaposleni prešli u novoosnovanu tvrtku B4B, koja također daje konzultantske usluge za SAP-ova rješenja koja su već prije primijenili u domaćim poduzećima. Tako, zapravo u Hrvatskoj djeluju dva davatelja SAP-ovih usluga, jedan koji ima naziv, a drugi koji ima poslove.

Denis Gudasić preuzima Tomić rent agenciju

Tomić rent agencija za iznajmljivanje vozila uskoro će dobiti novog direktora. Od prve veljače tu bi funkciju trebao preuzeti Denis Gudasić. Gudasić će voditi brigu o poslovanju tvrtke koja posjeduje ukupno 120 vozila i hrvatska je podružnica uglednog svjetskog rent-a-car koncerna Sixt, koji ima ukupno 1100 poslovnica u ukupno 42 zemlje. Tomić rent u Hrvatskoj posluje godinu dana i za relativno kratko vrijeme tvrtka se svrstala uz bok vodećim hrvatskim rent-a-car agencijama.

Dvadeset novih fondova

U Hrvatskoj će ove godine biti osnovano više od dvadeset novih fondova. Raiffeisen banka, na primjer, najavljuje četiri nova fonda, Erste tri, nove prilike za investitore otvorit će i splitski TT Invest, nove novčane fondove najavljuju također Zagrebačka i Privredna banka, koja također planira početak rada svojeg investicijskog fonda PBZ Global, koji već ima sve potrebne dozvole. Inače, u prošloj godini u fondovskoj se industriji vrtjelo blizu milijardu i pol kuna, što je naravno malo u odnosu na ukupnu aktivu bankovnog sustava od 130 milijardi kuna. Međutim, samo u mirovinske fondove će se sliti od 2,5 milijardi do 3 milijarde kuna (i tako svake godine), pa bi investiranje u fondove moglo uskoro preteći osiguravajuća društva koja također bilježe značajan rast, ali se ipak ne računa da bi on mogao biti veći od šest do osam posto. Inače, zasad najveći udjel, od oko 60 posto tržišta, još drže fondovi Zagrebačke banke.

Bloomberg tvrdi da je u Hrvatsku u 2001. uložena milijarda dolara

Bloomberg, možda najutjecajnija agencija poslovnih vijesti, inače u vlasništvu novoizabranog gradonačelnika New Yorka Mikea Bloomberga, koja pažljivo prati zbivanja u Istočnoj Europi u posebnoj rubrici, napokon je posvetila više pažnje i Hrvatskoj objavivši pozitivno intoniran komentar. Prema podacima agencije strane kompanije su prošle godine kupile dionice hrvatskih kompanija u vrijednosti milijardu dolara, što je podatak koji u ovom trenutku može imati samo Hrvatska narodna banka, a koja je vjerojatno i izvor informacije. Naime, Bloomberg citira i Borisa Vujčića, zamjenika guvernera, da se “Hrvatska oporavlja od problema koji su poharali gospodarstvo tijekom devedesetih”. Ako je to točno, onda je 2001. godina za Hrvatsku najuspješnija po stranim ulaganjima, uspješnija nego 1999., kad je prodano prvih 35 posto HT-a, i kad je Hrvatska po stranim ulaganjima po glavi stanovnika bila najuspješnija među tranzicijskim zemljama.
I dok neke kompanije još uvijek zaziru od ulaganja u regiju, hrvatske gospodarske grane poput turizma, bankarstva ili telekomunikacija se oporavljaju, ističe američka agencija te zapaža da je desetljeće ratova okončano smrću hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana i odlaskom u Haag srbijanskog predsjednika Slobodana Miloševića.
Bloomberg također upozorava investitore na nadolazeću privatizaciju elektrodistribucijske kompanije, naftne kompanije, osiguravajućeg društva, i dijela turističke industrije.

Tri sudska spora na auto-cesti Zagreb Rijeka

Broj sudskih sporova koji se vode u vezi s gradnjom autoceste Zagreb-Rijeka, broj paralelnih procesa i pregovora neprestano se povećava. Trenutačno je u tijeku “proces mirenja” između Autoceste Zagreb-Rijeka i francusko-hrvatskog konzorcija Spie Batignoles/Mediteran Union Tuneli na Arbitražnom sudištu pri Hrvatskoj gospodarskoj komori, što je pokušaj brze nagodbe, u slučaju čijeg neuspjeha se ide na redovite sudove, pa i međunarodne. Kako je ugovor o gradnji tunela prekinut, tako Autocesta putem suda u Delnicama nastoji doći u posjed gradilišta, da domaće tvrtke koje su dobile posao nastave graditi tunele umjesto Francuza. Napokon, Ljubo Grepo, direktor MUT-a, izjavio je da je na Trgovačkom sudu u Zagrebu podigao tužbu protiv Zorana Klarića, direktora Autoceste Zagreb-Rijeka, i zatražio odštetu od milijun eura zbog klevete.
Uoči zakazanog ročišta na Općinskom sudu u Delnicama na kojem će se raspravljati o zahtjevu Autoceste Zagreb-Rijeka da im se odobri privremena mjera stupanja u posjed nad gradilištima tunela, u Hrvatsku je stigao Bernard Bolon, potpredsjednik francuske tvrtke Spie Batignoles. Podsjećamo, ARZ i Spie Batignoles/MUT prethodnih su dana razmijenili prijedloge uvjeta pod kojima bi moglo doći do primopredaje gradilišta, a najspornija je i nadalje cijena obavljenih radova, kao i njihova kvaliteta.

Porast poreznih prihoda

MMF ima primjedbe na restrukturiranje hrvatskog gospodarstva, no makroekonomski podaci se neprestano poboljšavaju. Prema posljednjim podacima porezni prihodi, najizdašniji i najvažniji prihodi državnog proračuna, tijekom prvih jedanaest prošlogodišnjih mjeseci dosegnuli su 42,5 milijarde kuna, što je za 16,8 posto više u odnosu na isto razdoblje 2000. Više od 40 posto poreznih prihoda i nadalje ostvaruje porez na dodanu vrijednost.
U studenom je također zabilježen najmanji mjesečni deficit državnog proračuna još od 1997. godine, u visini od samo 56,6 milijuna kuna. Ukupni su proračunski prihodi u prvih jedanaest prošlogodišnjih mjeseci dosegnuli iznos od 48,2 milijarde kuna, što je za 18,2 posto više od istog razdoblja u 2000. godini. Ali, tu je dobrim vijestima kraj. Rashodna je strana državnog proračuna u prvih jedanaest mjeseci prošle godine dosegnula 50,4 milijardi kuna, što je za 10,2 posto više u odnosu na isto razdoblje 2000. godine. Porastu rashodne strane proračuna doprinijeli su prvenstveno subvencije poduzećima i tzv. tekući transferi, a koji su razni oblici socijalne pomoći građanima. U jedanaest prošlogodišnjih mjeseci dosegnuli su 24,2 milijarde kuna, što je za 53,3 posto više u odnosu na isto razdoblje 2000. godine. Dakle, iako država više prikuplja novca od oporavljenog gospodarstva, više i troši na pomoć poduzećima koja ne uspijevaju u tržišnoj utakmici.

HNB ponovno prodaje devize zbog graničnog tečaja kune od oko 7,6 kuna za euro

Kao što je nedavno na jednoj javnoj tribini o tečaju rekao bivši ministar financija Borislav Škegro, Hrvatska narodna banka napokon je počela raditi svoj posao. Riječ je o tome da je ponovo prisiljena snažno kupovati ili prodavati devize, kao što je bila i ljetos, kad je tečaj kune prvo snažno jačao prema euru, pa su se bunile turističke tvrtke, a potom je toliko brzo slabio da su grđani pohrlili u banke kupovati devize, kao i poduzeća, da njihova imovina ne bi gubila na vrijednosti.
Ovaj put je HNB u prosincu bio prisiljen otkupiti više od 210 milijuna eura koji su kao rijeka utjecali u banke, a sad ih zbog slabljenja kune mora prodavati. Euro je naime na međubankarskom tržištu dostigao 7,6 kuna, što je vrlo blisko nekadašnjem tečaju od 4 kune za jednu marku, a što je bila psihološka granica. Zato je HNB prodao gotovo 75 milijuna eura, potom je skupljao kune prodajom svojih blagajničkih zapisa, ali banke vjeruju svejedno da će još jednom intervenirati ovaj tjedan.
Iako je riječ o sezonskim kretanjima, uobičajenim u ovo doba godine kad dospijevaju na naplatu vanjski dugovi, ipak se stvari odvijaju brže i s više oscilacija nego prije. Naime, guverner Željko Rohatinski promijenio je devizni zakon, kojim je omogućio i poduzećima da spekuliraju na deviznom tržištu, kupuju devize u vrijeme kad su jeftine, te ih skupljaju za vrijeme kad će im dospijevati vanjski krediti, a tad devize uobičajeno poskupe. Slično poduzećima ponašaju se i građani, kupuju devize kad su jeftine, njima plaćaju na primjer stambenu štednju, a kad devize poskupe to im se vraća s valutnom klauzulom. Zato tečaj naglo ide gore i dolje, na što su građani Hrvatske posebno osjetljivi, a i banke su se bile počele međusobno optuživati da spekuliraju na deviznom tržištu. Posebno su bile na “optuženičkoj klupi” austrijske banke, no sad bankari tvrde da se sve ponašaju kao austrijske.
Tečaj će se međutim vjerojatno smiriti kad Mato Crkvenac i Slavko Linić donesu najavljenih 500 milijuna eura od prodaje nove tranše euroobveznica.

Elan kupuje tvornicu Trio

Uprava Elana iz Begunja na Gorenjskem potvrdila je davanje ponude za kupnju prostora nekadašnje tekstilne tvornice Trio u Obrovcu. Za proizvodne prostore tvornice u stečaju, ukupne površine 20 tisuća kvadratnih metara, Slovenci su ponudili 466 tisuća eura. Prema riječima Elanovog prokurista Uroša Koržeta riječ je o manjem iznosu od onog koji je bio zahtijevan na dražbama – na zadnjoj je isklična cijena bila 1,6 milijuna eura.
Elan bi, ako uspije kupiti prostore, u prostorijama Trija započeo proizvodnju plovila, no detalje za sada begunjska tvornica ne želi iznositi.

Hyundai će graditi tvornicu u Češkoj

Južnokorejski proizvođač automobila Hyundai razmatra mogućnost izgradnje svog proizvodnog pogona nedaleko od češkog grada Ostrave, objavila je agencija češke vlade za promicanje ulaganja CzechInvest. Hyundai bi se do sredine ove godine “mogao odlučiti na ulaganje više desetina milijardi čeških kruna u izgradnju te tvornice” (10 milijardi kruna je 277 milijuna američkih dolara).
Prošloga su mjeseca izgradnju zajedničke, 47 milijardi kruna vrijedne tvornice u Češkoj već najavili japanska Toyota i francuski Peugeot, a u toj je zemlji i sjedište Volkswagenove Škode. Inače, unazad nekoliko godina proizvođači automobila postali su najznačajniji ulagači u tu zemlju.

Deutsche Bank i IntesaBci zainteresirani za kupnju srbijanskih banaka

Deutsche Bank, najveći europski kreditor, i talijanska banka IntesaBci, većinski vlasnik Privredne banke Zagreb, među stranim su bankama zainteresiranim za preuzimanje banaka u SR Jugoslaviji, objavio je guverner središnje banke SRJ. Zanimljivo je da Deutsche Bank nikako, ni pod kojim uvjetima, nije htio ući u neku hrvatsku banku, iako su mu u neformalnim razgovorima u vrijeme Tuđmanove vlasti bile ponuđene značajne pogodnosti za preuzimanje Privredne banke Zagreb.
“Najmanje tri banke su zaintereirane za preuzimanje domaćih banaka”, izjavio je guverner Mlađan Đinkić na tiskovnoj konferenciji. Grupa HVB, druga najveća njemačka banka, Raiffeisen Zentralbank Oesterreich, četvrta po veličini austrijska banka, i Societe Generale, treća najveća francuska banka, počele su poslovati prošle godine u SR Jugoslaviji, okrenuvši se građanima i kompanijama koje drže sredstva izvan bankovnog sustava zbog nepovjerenja.

Dobit Porschea porasla 27 posto zbog potražnje za modelom 911

Porsche, najprofitabilniji europski proizvođač automobila, objavio je da su mu šestomjesečni prihodi porasli 27 posto zbog potražnje za redizajniranim modelom 911, čija je osnovna cijena čak 180.000 dolara. Neto dobit porasla je na 87,8 milijuna eura u razdoblju koje završava 31. siječnja, dok je u istom periodu godinu prije bio 69,1 milijuna, objavio je generalni direktor Porschea Wendelin Wiedeking, a prodaja je porasla 6,3 posto – na 1,83 milijardi eura.
Kompanija očekuje da će novo vozilo Cayenne, koje će izaći na tržište u listopadu, povećati prodaju, dok bi uvođenje modela Carrera GT, uz cijenu od 400.000 dolara, trebalo povećalo dobit. “Porsche je statusni simbol i to je pomoglo kompaniji da postigne bolje rezultate prodaje u teškoj situaciji na tržištu”, ocijenio je Carsten Osswald, koji upravlja s milijun eura vrijednim dionicama Porschea u tvrtki PEH Wertpapier.