Statistika skriva, ali i otkriva. Pogledaju li se podaci o izvozu i uvozu robe u siječnju, nailazi se na neobične zanimljivosti. U posljednjih pet godina (a možda i u dužem razdoblju), nije do ovogodišnjeg siječnja bio zabilježen suficit u izvozu hrane. Hrane je izvezeno za 399 milijuna kuna, a uvezeno za 367 milijuna kuna. U čemu je stvar?
Pogledaju li se podaci malo bolje, uočava se da je 51 posto tog izvoza hrane – riba, dakle više od 200 milijuna kuna. Pogledaju li se podaci o izvozu i uvozu još pobliže, zapazit će se da je izvoz u Japan dostigao u siječnju sasvim nezanemarivih 182 milijuna kuna (porast 250 posto u odnosu na prošlu godinu), i da Hrvatska ima suficit u robnoj razmjeni s Japanom u visini od 119 milijuna kuna.
Tko malo bolje poznaje hrvatsko gospodarstvo iz ovih će se podataka dosjetiti o čemu je riječ: o izvozu tune iz područja srednjedalmatinskih otoka, najviše iz područja Murtera, Iža i obližnjih otoka, gdje je nedavno bilo čak i prosvjeda da veliki izlov tune i njezina brza obrada već na brodu, bacanje ostataka u more te hitna otprema, na čemu inzistiraju Japanci zbog specifičnog ukusa i zahtjeva tržišta, izaziva onečišćenje mora. Moguće, no onečišćenje je očito vrlo često kad se poduzmu uspješne ekonomske aktivnosti o kakvoj je u ovom slučaju riječ.
No, izlov tuna ne čini proljeće. Taj slučaj nije pomogao da Hrvatska znatnije popravi svoju robnu bilancu u siječnju. Naime, u tom je mjesecu izvezeno roba u vrijednosti 2661milijun kuna, a uvezeno za 5051 milijun kuna, čime je ostvaren robni deficit od –2390 milijuna kuna, te je pokrivenost uvoza izvozom iznosila 52,8 posto. U odnosu na isti mjesec prošle godine izvoz je porastao za malih 2,3 posto, dok je uvoz porastao za visokih 16 posto, nakon što je u zadnjem kvartalu prošle godine uvoz padao. Mjereno u dolarima izvoz je pao za 2,3 posto, dok je uvoz rastao za 10,8 posto, jer je u siječnju dolar porastao u odnosu na kunu za 4,7 posto prosječno.
Slabi rast izvoza u siječnju svakako je snažno uvjetovan padom izvoza u najrazvijenije zemlje Europe od 3,4 posto, od čega pad izvoza u Italiju iznosi 19,3 posto, a u Njemačku 11 posto. Raste izvoz u BiH (23,9 posto), Srbiju i Crnu Goru (23,3) posto i Rusiju (52,8 posto).
Od značajnijih trgovinskih partnera najveći suficit u robnoj razmjeni tijekom siječnja Hrvatska je ostvarila s BIH (258,4 mil. kuna), spomenutim Japanom (119,4 mil. kuna) i Srbijom i Crnom Gorom (52,8 milijuna kuna).
Najveći robni deficit je ostvaren u razmjeni s Rusijom 491,2 mil. kuna, Njemačkom 363,4 mil. kuna, Italijom 221,9 mil. kuna i Slovenijom 129,1 milijuna kuna.