Zbivanja u vezi s Riječkom bankom sasvim su zasjenila činjenicu da je prošlog tjedna Savjet Hrvatske narodne banke donio odluku kojom se značajno povećava broj banaka u Hrvatskoj. Čak šest bivših štedionica dobilo je odobrenje Savjeta da postanu banke, a jedna od njih, Prva obrtnička štedionica, zapravo će se pripojiti Hypobanci (koju treba razlikovati od Hypo Alpe Adria banke). Tako će se sad broj banka sa 43 povećati na 49. Dakle, konsolidacijom bankovnog sektora broj banaka se povećava umjesto da se smanjuje, kako se očekivalo.
Poznati splitski poduzetnik Jaroslav Buljubašić, najpoznatiji po vlasništvu nad flotom brodova SEM, postaje dopuštenjima Hrvatske narodne banke gotovo devedesetpostotni vlasnik Splitsko-dalmatinske banke (prije Splitsko-dalmatinska štedionica). Također, Krapinska štedionica postala je Zagorska banka, Križevačka štedionica bit će Križevačka banka, Štedionica Brod postat će Banka Brod (Slavonski Brod), a Varaždinska štedionica Kovanica prerasta u Banka Kovanica d.d. Varaždin.
Od štedionica već su prije dvije ispunile uvjete i postale banke, Primorska u Rijeci i jedna koja je zanimljiva zbog polemika koje su se u posljednje vrijeme vodile – Banka Sonic. Bivša Štedionica Sonic dobila je dopuštenje da preraste u banku potkraj prošle godine, a potkraj ožujka na svojoj je glavnoj skupštini odlučila o dokapitalizaciji kojom se ispunjavaju uvjeti da dobije najveća ovlaštenja za bankovno poslovanje. Zanimljivo je međutim tko je bio savjetodavac bivšoj Štedionici Sonic da ispuni zakonske uvjete i preraste u banku. Riječ je o konzultantskoj kući Cap Gemini Ernest&Young, kojoj je na čelu član Savjeta Hrvatske narodne banke Damir Novotny.
Utoliko postaje promašenom tvrdnja njegova stranačkog kolege i predsjednika Sabora Zlatka Tomčića kako u “slučaju Novotny” nema konflikta interesa, budući da je on na čelu konzultantske a ne revizorske tvrtke, što je točno ali nedovoljno kao opravdanje. Damir Novotny također je u Vjesniku u jeku afere Riječka banka objavio dugi tekst kojim kritizira rad Hrvatske narodne banke (što je Slavko Linić kritizirao kao licemjerje), osobito njezina Sektora kontrole, kojem je na čelu Čedo Maletić, koji provjerava ispunjava li pojedina novčarska institucija uvjete da postane banka, odnosno da obavlja pojedine poslove s novcem. Imajući u vidu te činjenice, sukob postaje transparentan.
Kad je pak riječ o Jadranku Mijaliću, predsjedniku saborskog Odbora za financije i proračun, on je bio veliki zagovornik ideje da štedno-kreditne zadruge mogu obavljati platni promet, čemu se HNB suprotstavljao, pa se time tumači njegov sukob s Maletićem.