Posljednje dvije godine Zagrebačka je banka kao grupa bilježila iznenađujuće različite rezultate. Prije dvije godine imala je milijardsku dobit, no analitičari su joj zamjerili što je uglavnom bila ostvarena od izvanrednih aktivnosti, kao što je dobra prodaja jeftino kupljenih dionica Plive. Prošle je godine dobit naglo pala, na manje od 400 milijuna kuna, što je opet poslužilo kao argument da stvari ne idu prema očekivanjima. No ovaj je put dobit bila pala zbog knjigovodstvenih (ne tržišnih) gubitaka na dionicama Plive. Također, upozoravali su iz Banke, posebno predsjednik Uprave Franjo Luković, da nije korektno uspoređivati dobit Zabe s konkurencijom, jer Zagrebačka plaća porez, a konkurencija (ponajprije Privredna banka) toga je za lanjsku godinu bila oslobođena.
Sve su to razlozi što je Zagrebačka banka održala obećanje i nakon što ju je preuzeo UniCredito, iako više nije izlistana u obvezujućim kotacijama Zagrebačke i Londonske burze, ipak objavila rezultate poslovanja. A oni su odlični.
Dobit prije oporezivanja Grupe bilježi rast od 58 posto te iznosi 639 milijuna kuna, što je gotovo cijela lanjska dobit prije oporezivanja.
Ukupan prihod Grupe Zagrebačke banke za prvo polugodište 2002. iznosi milijardu i 549 milijuna kuna, što je povećanje od 20 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Lanjski ukupni prihod nakon godinu dana nije bio ni dvije milijarde (zbog različitih otpisa). Značajno je koliko je banka povećala svoju uslužnu djelatnost, jer su prihodi od provizija porasli 41 posto, a prihodi od kamata samo 1,4 posto. Tome je svakako pomogao i prijenos platnog prometa u banke, u čemu je Zagrebačka lider. No i ovaj put u prihodima značajnu stavku čine dionice Plive, koje su u prvom polugodištu značajno poskupjele. Od njihove prodaje Zaba je zaradila pedesetak milijuna kuna, a ono što je zadržala donijelo joj je još osamdesetak milijuna (no nedavno je cijena Plive opet pala, što će biti iskazano u godišnjim rezultatima, ne bude li poboljšanja).
Zagrebačka banka napominje da je snažno porasla i kreditna aktivnost. Kao što je poznato, vrlo je aktivna u kreditiranju investicija, osobito u gradnji autocesta. Doduše, u prvom polugodištu nije posebno rasla štednja kao lani, tek jedan, dva posto.
Novčani fondovi ZB plus i ZB europlus kojima upravlja ZB Invest krajem prvog polugodišta čine 60 posto tržišta, a investicijski fondovi ZB global i ZB bond zauzimaju 41 posto tržišta. Zajedno s AZ fondom, obveznim mirovinskim fondom i tržišnim udjelom od 42 posto, Zagrebačka banka zauzima vodeću poziciju u segmentu štedno ulagačkih proizvoda, napominju u Banci.
Zagrebačka banka, s aktivom od 5,6 milijardi eura, nedavno je uvrštena na popis najvećih istočnoeuropskih banaka kao 15., naravno zato što su na popisu i ruske banke, inače bi bila bolje plasirana. To je jedina hrvatska banka na toj listi.