Objavljeno u Nacionalu br. 351, 2002-08-05

Autor: Nacionalova redakcija

PRORAČUN

Proračun financira najbogatijeg Hrvata, ali ne njegovom krivnjom

...

Ivica Todorić, vlasnik AgrokoraIvica Todorić, vlasnik AgrokoraUz Jamnicu i Ledo, treća i možda najuspješnija među tvrtkama Ivice Todorića je Agrokor trgovina, koja je lani zabilježila izvanredan rast ukupnog prihoda, na više od 750 milijuna kuna, čime je pretekla spomenute dvije perjanice. Te tri tvrtke zapravo drže Todorićev koncern, dok najveći Konzum, unatoč neprestanim ugovorima o strateškim partnerstvima zapravo zahtijeva neprestanu brigu i sanaciju.
Agrokor trgovina se bavi trgovinom poljoprivrednim proizvodima na veliko, direktor mu je Mirko Novosel (ne onaj košarkaš), a u svojoj je branši praktički monopolist. Nekadašnji glavni konkurent Interagra sad daleko zaostaje, a o diverzantima na tržištu tipa InCubo – s kojim je lani bilo skandala – sve se manje čuje.
Ovo je sezona Agrokor trgovine, koja je osvojila najvažnije ugovore s državom o otkupu pšenice i u to ime potpisala ugovor s Privrednom bankom Zagreb o kreditu visokom 350 milijuna kuna za kreditiranje otkupa. Time je Todorić još jednom pokazao da je njegova glavna banka nakon Zagrebačke postala PBZ, gdje je član Uprave njegov bliski prijatelj Franjo Filipović, nekadašnji član Uprave Zagrebačke banke.
Agrokor trgovina potpisala je nedavno ugovor s kutinskom Petrokemijom o otkupu i zajedničkom plasmanu umjetnog gnojiva, po mogućnosti u okolne zemlje. Petrokemija više nije gubitaš, jer cijene nisu limitirane. Da bi se to seljacima kompenziralo, poticaji, subvencije i premije su eksplodirali, plaćaju se iz proračuna, plaćaju ih porezni obveznici, a na opisani način dio novca odlijeva se u spomenute tvrtke, od kojih je jedna privatna i u vlasništvu najbogatijeg Hrvata, a i druga je privatizirana, ali ne baš uspješno. U tome Todorić naravno nije ništa kriv.
U Hrvatskoj je proizvedeno više od 952 tisuće tona pšenice, što je čak za 300 tisuća tona više od realnih potreba domaćeg tržišta. Prekomjerna sjetva poljuljala je cijelo tržište na kojem će za tonu pšenice plaćati 1160 kuna. Izvozu, gdje je cijena kudikamo niža nego u Hrvatskoj, namijenjeno je 250 tisuća tona, što će porezne obveznike stajati oko 145 milijuna kuna (isplaćene kroz subvencije poljoprivrednicima), a 131.000 tona je tržišni višak kojeg će morati riješiti otkupljivači, Agrokor, Podravka i Zea. Vlada je površinu predviđenu za predstojeću jesensku sjetvu pšenice smanjila za 10 posto, a prednost za dobivanje sjetvenih kvota imat će proizvođači koji već imaju ugovorenog kupca. Svi ostali sijat će o svom trošku i morat će se sami snaći na tržištu. Iz programa poticaja također će biti isključeni svi proizvođači koji imaju neriješene obveze prema državi, osim onih koji su zatražili nagodbu s državom. Također, od ove godine, poticaji će se isplaćivati nakon završetka žetve, a ne kao do sada kada se polovica isplaćivala već tijekom sjetve. Planirana proizvodnja roda 2003. godine iznosi 675 tisuća tona pšenice, a u Ministarstvu poljoprivrede predviđaju da će za poticaje trebati 247,5 milijuna kuna.
Pomaci su dakle spori, ali važno je zabilježiti da bi se znalo kako ne hrane seljaci Hrvatsku, nego porezni obveznici hrane njih, pri čemu im plaćaju i doprinose za zdravstveno i mirovinsko te im gledaju kroz prste kod oporezivanja. Unatoč tome, teško sasvim je očekivano da će seljaci opet prosvjedovati i blokirati prometnice.

Vezane vijesti

Mercator ostao bez Uprave zbog propale prodaje Agrokoru?

Mercator ostao bez Uprave zbog propale prodaje Agrokoru?

Uprava najvećeg slovenskog trgovačkog lanca Mercatora kasno sinoć podnijela je neopozivu ostavku na svoj položaj. Odlazak čelnih ljudi Mercatora… Više

Komentari

Ovaj članak nema komentara.

Nije moguće komentirati članke starije od tri mjeseca.

Najnovije

Izbor urednika