MATE CRKVENAC, umjesto da sam zbog svoje nesposobnosti ode iz Ministarstva Financija, na to je natjerao marija Švigira koji planira proračunMoralo se naći žrtvenog jarca pa je najavljeno da iz Ministarstva financija odlazi Mario Švigir, zadužen za planiranje proračuna. Iako država nije u bankrotu, ministar financija Mato Crkvenac ne kontrolira prihode i rashode. Crkvenac, međutim, ne želi vidjeti da je to dobrim dijelom posljedica i njegove kadrovske politike. Pomoćnik za makroekonomske analize Velimir Rajković nema u struci adekvatan autoritet, u analitičko-prognostičkim sektorima u bankama i početnici su prisutniji u javnosti, a Rajkovićeva mjesečna statistička izvješća, nužna za sagledavanje gospodarskih kretanja, mjesecima kasne. Tako državni dug analitičari izračunavaju posredno, preko podataka HNB-a.
Crkvenac je prije više od godinu dana otjerao Katarinu Bakiju iz Carinske i Ivana Ivekovića iz Porezne uprave, na čije je mjesto došao Milan Trbojević, koji taj posao nikad prije nije radio, a ni do danas nije dao gotovo nijednu izjavu za novine, ne znajući što bi rekao. Evidencija u Poreznoj upravi, koja je preuzela i prikupljanje doprinosa za zdravstvo i mirovinsko osiguranje, u potpunom je kaosu, iako tu radi nekoliko tisuća ljudi. Na mjestu pomoćnika za financijski sustav ne snalazi najbolje ni Miljenko Fičor. Zadovoljavajućim Crkvenčevim kadrovskim rješenjem pokazala se jedinoVesna Vašiček, direktorica Riznice, iako u nesređenosti koja ondje vlada ni ona ne može puno učiniti.
Da stvar bude gora, Crkvenac nema ni politički autoritet, pa tako nije prošao zakon o obveznim doprinosima, iako je on u ovoj godini na toj osnovi uračunao milijardu kuna prihoda. Znatno podbacuju i prihodi na osnovi PDV-a, iako promet u trgovini raste.
Dragan Kovačević, direktor Hagene, koji se također spominjao kao kandidat za ministra financija, nedavno je na televiziji pokazao da se masovno utajuju obveze na osnovi doprinosa, pa i poreza na dohodak. Ni velika Crkvenčeva akcija fiktivne naplate starih dugova, od koje je ove godine planirao prikupiti 2,5 milijardi kuna, neće dati ni polovične rezultate. Rok za nagodbe s dužnicima koji prethodnih godina nisu podmirili obveze prema državi Vlada je produljila do kraja ove godine, jer su Fina i Ministarstvo financija dosad od 56.000 pristiglih zahtjeva uspijeli obraditi nešto manje od 8000. Ministarstvo financija procijenilo je da ukupan dug pravnih i fizičkih osoba iznosi 6 milijardi kuna, a da će se do kraja ove godine u državni proračun sliti samo 1,164 milijardi kuna. A je li i ta milijarda stvarna? Jer dužnici su državi ponudili razne načine vraćanja dugova, pa i plaćanje nekretninama, od stanova i poslovnih prostora do vinograda. Procjenuje se da bi takvom imovinom država mogla naplatiti pola milijarde kuna. Reprogramiranje je najpopularnija metoda vraćanja dugova, a procjenjuje se da bi moglo biti reprogramirano 2,2 milijarde kuna, dok bi multilateralnom kompenzacijom i ustupanjem potraživanja trebala biti riješeno još milijardu kuna. Cijela operacija trebala bi završiti i stečajem oko 30.000 poduzeća od kojih je većina fantomskih. Već sada se zna da će rješavanje najvećih dužnika Ministarstvo financija prebaciti u sljedeću godinu. U Banskim dvorima još se ne govori kako će se riješiti slučaj Hidroelektre koja je godinama u blokadi, ali radnici primaju plaću preko sindikata i ne plaćaju doprinose.
Ministarstvo financija pogrešno je procijenilo izdatke na osnovi stambene štednje, a iz proračuna samo je u prvih šest mjeseci ove godine plaćeno 325,3 milijuna kuna za pokrivanje državnih jamstava.